http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ en hrvoje@wmd.hr Copyright 2010 2010-03-31T17:02:43+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva. Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%. Politika 2010-03-31T17:02:43+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z Sve tri tvrtke koje će proizvoditi za šećerane u vlasništvu Vira članice su Todorićevog koncerna Agrokor. Ukupno će se šećernom repom, za potrebe ovih šećerana, zasijati 3970 hektara, od čega 2100 u Belju, tisuću u Vupiku i 870 hektara u PIK-u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na više od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje prošle godine na površini od 1500 hektara za šećeranu Viro proizvelo 116.300 tona šećerne repe. Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora želi pokazati kako i u teškim trenutcima za poljoprivredu može postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji finaliziranjem proizvoda domaćeg ratarstva u njihovim kapacitetima. Predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro rekao je kako se ove godine u županjskoj i virovitičkoj šećerani planira sjetva 24.000 hektara šećerne repe, a očekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona šećera. Ocijenio je kako su šećer i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike. Na novinarski upit znači li da s osječkom šećeranom Kandit premijer uopće nisu vođeni pregovori, ili su vođeni ali nisu uspješno okončani, Pajnić je odgovorio kako tvrtka prati razvoj događanja oko osječke šećerane te “da su u pregovorima”, o čemu će se odlučiti u idućem razdoblju. Potvrdio je da je Belje prethodnih godina surađivalo s osječkom šećeranom, ali u manjem obimu nego s virovitičkom i županjskom. Gospodarstvo 2010-03-31T14:13:03+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z Natjecanje gastro održava se od 1980. godine, a sudjeluju učenici ugostiteljsko-turističkih škola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodišnji Gastro došla i škola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, učenici su morali proći školske i regionalne kvalifikacije.  Obrazovanje 2010-03-30T16:34:00+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z Osnovna škola Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima može se pohvaliti da svake godine ima sve više prvašića, ali tu nastaje i problem jer u postojećoj zgradi nema dovoljno prostora. Nema mjesta za 43 đaka Trenutačno škola ima 236 učenika raspoređenih u 17 razreda, iz nje će na kraju školske godine izaći 20 osmaša, ali će u rujnu ući 46 prvašića pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica učenika pohađa nastavu prema srpskom programu. – Imamo projekt za novu školu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljedeće godine pa do tada moramo naći prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali rečeno nam je da nema novca pa predlažu potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu školu u Vinkovcima. Već sad je problem s prostorom jer imamo i predškolu za buduće prvašiće, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer drugačije nismo mogli organizirati – kaže ravnatelj Anto Vidović i dodaje kako su roditelji ogorčeni već pri samom spomenu da bi prvašići morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko će to odrediti koje će dijete putovati, a koje će ići u školu u Mirkovcima. – Moje dijete sigurno neće ići u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je država pomogla pri kupnji kuća i naša djeca imaju pravo ići u školu koja im nije pet kilometara udaljena od kuća. Grad kaže da nema novca, a ako za djecu nema, za što ima – ogorčen je Anto Jakovljević, roditelj dvoje djece u mirkovačkoj školi i vijećnik Gradskog vijeća, gdje je već nekoliko puta pokretao to pitanje. Smatra da je najbolje rješenje adaptacija potkrovlja, a smještaj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili. Obrazovanje 2010-03-23T07:30:18+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z VINKOVCI - Tridesetak članova vinkovačkih i osječkih udruga za zaštitu životinja danas je središtu vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lovačkog društva "Jelen" da će svake nedjelje u ožujku ubijati životinje koje zateknu u lovištu.  - Ovim prosvjedima koje ćemo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, želimo spriječiti ubijanje napuštenih životinja i inicirati izmjenu zakona koji omogućava lovcima da neke životinje proglase štetočinama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Prošle nedjelje smo to uspjeli, valjda ćemo i ove - kaže Vlatka Tuček, tajnica vinkovačke udruge Prijatelji životinja dr Ivan Rostaš, organizator prosvjeda dodajući da prosvjednici i drugi građani mogu potpisati peticiju kojom traže hitnu reformu veterinarske inspekcije i veću zaštitu životinja kako bi se onemogućilo bilo kome ubijanje životinja. Ujedno se zalažu za otvaranje azila za napuštene životinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja životinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je možda i 2000 napuštenih životonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadržavanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lovačkog društva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu zaštite životinja i uskraćivanja prava lovcima da proglašavaju neke životinje štetočinama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lovačko društvo "Jelen" koje je pokrenulo "akciju" ubijanja napuštenih životinja nije registrirano u županijskom Lovačkom savezu. Točno je da nismo učlanjeni u Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas što su većina članova lovci postali za rata i u vrijeme "krajine" pa bi lovačke dozvole morali konvalidirati, a to košta oko 1 600 kuna i naši ljudi nemaju taj novac - opravdava se predsjednik "Jelena" Đorđe Šimić, a tajnik Lovačkog saveza Marko Babić kaže da većina lovačkih društava iz sela s većinskim srpskim stanovništvom nije član Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4-5 društava iz takvih sela članice Saveza. Obavijesti 2010-03-22T08:38:16+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/od-7-10-svibnja-u-iloku-se-odrzava-3-medunarodni-sajam-inovacija-inventum-2/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/od-7-10-svibnja-u-iloku-se-odrzava-3-medunarodni-sajam-inovacija-inventum-2/#When:10:34:48Z Kako najavljuju iz Organizacijskog odbora ovogodišnjeg Inventuma, u našem gradu od četvrtka 7. svibnja do nedjelje 10. svibnja u Sportskoj dvorani na Tehnikumu, održavati će se 3. Međunarodni sajam inovacija, tehničkog stvaralaštva mladih i gospodarstva, pod nazivom Inventum 2009. I ovaj, treći po redu, sajam organizira Udruga inovatora "Tesla" iz Iloka uz potporu Grada Iloka, te suorganizatore Udrugu inovatora Hrvatske i Hrvatsku zajednicu tehničke kulture i pod pokroviteljstvom više Ministarstava RH. Organizatori najavljuju dolazak oko stotinjak autora iz Hrvatske i još 6 susjednih zemalja. Samostalni autori - inovatori kao i oni iz 10-ak škola izložiti će preko 150 inovacija iz svih područja tehničkog stvaralaštva koje će ocjenjivati stručna prosudbena komisija i na kraju manifestacije i dodjeliti glavna priznanja najuspješnijima. Uz njih svoje proizvode izlaže i 30-ak poslovnih subjekata. Sajam će ove godine posjetiti i djeca i gosti iz dopunske hrvatske škole iz Brisela. Događanja Inventuma 2009 počinju u četvrtak, 7.svibnja, u 12:00 sati kada je zakazano svečano otvaranje sajma - izložbe koja je otvorena ta četiri dana od 10:00 - 19:00 sati, nastavlja se u petak sa dodatnim aktivnostima za mlade u pogledu radionica zrakomodelarstva, robotike i dr. a za starije raznim stručnim predavanjima i okruglim stolovima - od poduzetništva u inovatorstvu, agro - turističkih oblika kreditiranja, programa Europske unije sve do ekologije i alternativnih izvora energije. U subotu, 9. svibnja, za sve goste i posjetitelje je predviđeno natjecanje u spravljanju čobanca i fiš-paprikaša, podjela nagrada i priznanja uz zatvaranje sajma - izložbe koja će biti otvorena još i u nedjelju, 10.svibnja, od 10:00 do 15:00 sati. Na kraju predstavljanja, organizacijski odbor je naglasio da je ovaj sajam izložbeno - prodajnog karaktera, što znači da se svi proizvodi mogu i kupiti kao i to da je ulaz za sve posjetitelje besplatan. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/osobe-s-invaliditetom-na-trzistu-rada-mi-smo-tu-i-mi-mozemo/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/osobe-s-invaliditetom-na-trzistu-rada-mi-smo-tu-i-mi-mozemo/#When:10:34:48Z Zastarjeli princip Mi ne možemo, pomozite nam, kojim su se osobe s invaliditetom vodile prije 15 do 20 godina, danas su odlučile zamijeniti novim - Mi smo tu i mi možemo. Ne traže sažaljevanje društva ili priliku za posao samo zato da bi poslodavci u očima društva ispali senzibilni, oni zaista mogu, dokazuju to mnogi primjeri, konkurirati na tržištu rada, a katkad svojim sposobnostima i talentima nadmašiti potpuno zdrave osobe. Svaki građanin koji je jučer otvorio najpoznatiji internetski pretraživač Google, najvjerojatnije se iznenadio izgledom loga te megatvrtke. Ovaj put jedan od najpoznatijih svjetskih brendova bio je ispisan na Brailleovu pismu, u sklopu obilježavanje 200. obljetnice rođenja Louisa Braillea. Iako bi se takav potez mogao prikazati kao komercijalni trik i licemjerna senzibilnost te tvrtke, novinar Jutarnjeg lista sasvim je slučajno prije nekoliko mjeseci doznao da je šef odjela za razvoj Googlea u Dublinu gluha osoba. Svojim idejama Google će pokušati internetski svijet približiti gluhim i slijepim osobama, a najpoznatija svjetska tražilica uskoro bi mogla zaživjeti i u svojem zvučnom obliku. Bit će dovoljno, rekao nam je to u ožujku ove godine zaposlenik Googlea Yves Taquet, izgovoriti željenu riječ, a rezultati će biti izlistani u svojem zvučnom obliku. Svoju priliku u razvoju moderne tehnologije vidi i aktivist zagrebačke udruge Zamisli Denis Marijon, koji smatra da se sve više poslova obavlja računalom. Time osobe koje su baš poput njega osuđene na život u invalidskim kolicima mogu ravnopravno konkurirati za svaki takav posao. Međutim, situacija je u društvu takva da mnogi poslodavci nude invalidima posao, kaže Marijon, samo zato da bi se pokazali, što njegovi kolege i on ne prihvaćaju. - Kolega je napravio Bibliju na brajici, na pismu za slijepe štampamo i vizitke, sudjelujemo na Danu karijera. Posebnu podršku dajemo studentima, a pozdravljamo i inicijative fakulteta koji su prilagodili programe, literaturu itd. za studente. Neki fakulteti u Zagrebu prilagodili su ulaze osobama s invaliditetom, no postoje i oni koji to još nisu učinili. Osobno poznajem jednog studenta koji je pokušao upisati jedan fakultet, ali je odustao kada je vidio stepenice. I to samo stepenice - kaže Marijon. Nevjerojatnom voljom i upornošću zadivljuje i slabovidna studentica Marija Mikulić koja je nedjeljni kros na Bundeku u konkurenciji zdravih studenata istrčala na zavidno drugo mjesto. Lani je na istom krosu u organizaciji Sportskih novosti odnijela pobjedu. Osim osoba s invaliditetom koje postižu sportske uspjehe, postoje i oni zaljubljeni u umjetnost. Iako je slijepim glumcima teže, Vojin Perić iz Hrvatskog kazališta slijepih ostvario je zavidnu glumačku karijeru. Iduće će godine obilježiti 30. obljetnicu rada. - Ja od toga živim i ne mogu reći da mi je loše. Međutim, jako je teško doći do uloge u kazalištu kada ste slijepa osoba poput mene. Sve svoje uspjehe vežem uglavnom uz kazalište, ali uz to pišem, imam izlete u svijet filma. Iako je naše društvo napravilo veliki iskorak u odnosu prema invalidima, neke se stvari nisu promijenile. Doplatak za invalidnost još uvijek je najniži u Europi. Iznosi samo 50 eura, što je dvostruko manje nego, primjerice, u Albaniji, koja se tretira kao nerazvijena zemlja - kaže Perić. Ne prilaziti osobama s invaliditetom podcjenjivački jedna je od poruka Filma s invaliditetom redatelja Marija Kovača koji je nedavno prikazan u Kinu Europa. Posebnost je tog filma, u kojem su glumili naši sugovornici Vojin Perić i Denis Marijom, ta što su ga stvarale upravo osobe s invaliditetom, i to tako da se svatko od njih okušao u onom aspektu snimanja filma u kojem je zdravstveno onemogućen. Tako je direktor kamere slijep, ton majstor gluh, a akcijske (anti)heroje u filmu su glumile osobe u invalidskim kolicima. Film, s druge strane, standardna publika može teško pratiti jer se zbog pomoćnih sredstava stvara svojevrsni šum u komunika-cijskom kanalu. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/evo-slika-puna-smajlija-kao-isprika-posjetiteljima-portala-za-stekanje-novi/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/evo-slika-puna-smajlija-kao-isprika-posjetiteljima-portala-za-stekanje-novi/#When:10:34:48Z Možda ste primjetili, a možda i niste ali prijašnjih tri tjedna su bila prenaporna za malu ekipicu koja radi na osvježavanju sadržaja na ovom portalu, zbog drugih obaveza koja ipak donose "hranu na stol" te je broj postova i cjelokupni rad na portalu bio stavljen u drugi plan. Posao koji je bio naručen za ovogodišnji Sajam zdravlja u Vinkovcima je na vrijeme dovršen (vrlo uspješno-hvala na pitanju) pa se možemo opet predati stvarima koje vas interesiraju iz ovih naših krajeva ali i one koje nisu, ali zbog šire priče su jako bitne. Znači, možete računati i dalje na vinarstvo, turizam, poljoprivredu, gospodarstvo te zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, ravnopravnost spolova i manjina, problematiku ranjivih skupina u društvu i još puno lipih stvari. E da, i na kraju, šlag na torti - dolaze nam lokalni izbori, jupi! Expect unexpected 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/velika-izloba-slavonija-baranja-i-srijem-vrela-europske-civilizacije-u-klov/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/velika-izloba-slavonija-baranja-i-srijem-vrela-europske-civilizacije-u-klov/#When:10:34:48Z Ove godine izlagački aduti Klovićevih dvora nisu ni Chagall, Picasso, pa ni njemački ekspresionizam, nego opsežan projekt posvećen Slavoniji, Baranji i Srijemu. Riječ je o regiji koja je, tvrde u timu autora izložbe, kolijevka zapadne civilizacije. - Slavonija je europska Mezopotamija - smatra arheolog Aleksandar Durman, jedan od 130 autora koliko ih je surađivalo na izložbi. Nakon velikog uspjeha izložbe Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja - projekt je imao sto tisuća posjetitelja - autori se nadaju ponoviti isti nivo izvrsnosti s izložbom Slavonija, Baranja i Srijem. Sva četiri kata Galerije Klovićevi dvori ispražnjena su i u njih, nakon opsežne restauracije, postupno stižu dvije tisuće umjetnina u blindiranim vozilima. Nakon godinu i pol priprema izložba se treba otvoriti 27. travnja. - Hrvatska mijenja turističku strategiju i, umjesto turizma na bazi sunca i mora, sada računa i na one koji se opredjeljuju za kontinentalni turizam. Izložba će biti prigoda da se ljude usmjeri i na taj aspekt ovog područja, primjerice Kopački rit. Nakon izložbe o Zagori ljudi su češće počeli odlaziti onamo, izložba je reafirmirala to područje, slično bi se moglo dogoditi i Slavoniji - smatra Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora. Kusin ističe da će izložba pokazati i međusobno prepletanje različitih religija i kultura u Slavoniji s obzirom na to da puno manjina živi u ovom području. Isto naglašava i Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, koja je bila na čelu projekta. - Pokazujemo preslojavanje svih narodnosti koje su stoljećima obitavale u Slavoniji, prikazuju se i građanska i plemićka i tradicijska kultura. Želimo Slavoniju odmaknuti od predodžbi o regiji isključivo tamburica i narodnih nošnji. Ne smije ih se podcijeniti, već sagledavati u okviru višestoljetnih kulturnih i socijalnih miljea i obostranih utjecaja građanske i plemićke kulture - objašnjava pomoćnica ministra Šulc. U okviru ovoga je i istraživanje vučedolske kulture a taj projekat je jedan od onih koje financira Razvojna banka Vijeća Europe. - Riječ je o projektu Ilok - Vukovar - Vučedol koji zajmom Razvojne banke Vijeća Europe i Vlade RH vodi Ministarstvo kulture, u koji je uloženo čak 258 milijuna kuna. Projekt bi trebao biti dovršen 2011., a među ostalim obuhvaća obnovu barokne jezgre Vukovara, obnovu dvorca Eltz, dovršenje arheoloških istraživanja... - navodi Branka Šulc. Na samom lokalitetu Vučedol gradit će se novi muzej vučedolske kulture, a projekt potpisuje arhitekt Goran Rako. Dvorac Odescalchi u Iloku, koji se trenutno obnavlja bit će dom novog muzeja Ilok. Grad Vinkovci i grad Ilok, uz niz ostalih na ovom prostoru, imaju fascinantnu kulturu, bit će pokazana i najnovija istraživanja na ovim područjima, koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti - navodi Branka Šulc. Za izložbu od dvije tisuće predmeta bila je potrebna velika redukcija materijala jer prvi su izbori bili još ambiciozniji, a konačnu selekciju nije bilo lako napraviti. - Kad su počeli pristizati prvi materijali, morala sam autore uvjeravati da Klovićevi dvori nisu neboder - duhovito će ravnateljica Kusin. Kronološki, izložba počinje paleontologijom. U najstarji izložak se ubrajaju ostaci mamuta - mamutove glave s kljovama, no glavni je naglasak ipak na Vučedolu. U Vučedolu je, pokazuju autori izložbe, provedena i prva industrijska revolucija, na što upućuje i serijska proizvodnja kalupa i oružja. - Činjenica da se proizvodi oružje znači da već postoje prvi vladari na prostoru srednje Europe - ističe Vesna Kusin, a s njom se slaže i Aleksandar Durman, javnosti poznat upravo kao stručnjak za ovo područje, koji je, među ostalim, pronašao i vučedolsku čizmicu i prvi europski kalendar. - Iako se prethistorijska kronologija može promatrati i tri tisuće godina prije ove kulture, naglasak je upravo na Vučedolu. Na ovom je području bila prva serijska proizvodnja metalnih sjekira, koje datiraju 2600 godina prije Krista, pronađen je i set za prvo serijsko lijevanje materijala. Nevjerojatno je i da su već tada ljevači držali kalendar na stolu. Izložbom ćemo dokazati da kultura s našeg područja pokazuje najveće europske domete u tom trenutku. S Vučedolom je Europa napravila civilizacijski skok koji je postavlja uz bok kulturama Egipta, Mezopotamije, pa i Kine. U Vučedolu se proizvodio i bakar, barem 500 godina prije svih ostalih na tom području - objašnjava Durman. Najstariji europski kalendar Durman je otkrio na loncu, a istovremen sumerskom i egipatskom i nije riječ o kopiji. Kalendar je nazvan po Orionu, koji je u ovoj kulturi bio jednakovrijedan Suncu, star je pet tisuća godina te prepoznaje četiri godišnja doba i 12 tjedana. U grobu koji je pronađen iz rane faze ove kulture nalazi se osam pokojnika, šest ih ima udubljenja na glavi koja su nastala kao posljedica utiskivanja usijanog metala. Udubljenja upućuju na to da su bili ritualno žrtvovani. Iako antika nije najjači adut Slavonije, jedan se predmet izdvaja po svojoj kvaliteti i nosi pečat tog razdoblja, a riječ je o tzv. riječnom Apoksiomenu, kamenoj skulpturi muškarca iz 2. ili 3. stoljeća koja je pronađena na dnu rijeke Drave. Arheološki nalaz pronađen je uz ostatke mosta Cara Hadrijana. Riječ je o prvom nalazu podvodne skulpture u nekoj od hrvatskih rijeka. Ova kamena skulptura služila je kao potpora rimskom mostu. - Slavonija je prostor povoljan za naseljavanje i za stočarsku kulturu, ali s obzirom na svoju poziciju, često biva ugrožen. Znalo se dogoditi da su oni koji su došli na konjima uništili sve pred sobom, pa i najveće domete civilizacije, i onda se moralo krenuti ispočetka, pa se tako brisanjem kulture u matičnom prostoru znao unazaditi cijeli proces i nakon takve kataklizme sve se događalo ispočetka. To što je došla jača, ne znači nužno da je došla naprednija kultura - nastavlja arheolog Durman. Branka Šulc kao posebno područje izdvaja i srednji vijek te naglašava da su u novije vrijeme u benediktinskoj opatiji Rudine pronađeni prvi natpisi na opekama na sarkofazima. Dragocjeni izložak iz srednjeg vijeka su rudenske glave. Osamnaest likova krupnih očiju, grubih plosnatih crta lica, odnosno konzola s reljefima ljudskih glava iz Samostana sv. Mihovila na Rudini imaju jedinstven i prepoznatljiv stil koji nema analogije u umjetnosti drugih krajeva. - Ove su skulpture nastale puno prije onih Jurja Dalmatinca na šibenskoj katedrali - tvrdi Vesna Kusin. Datiraju u radni srednji vijek, 12. ili 13. stoljeće. - Kako bismo pokazali što više predmeta na ovoj izložbi, osim uvećanih fotografija, uveli smo i projekcije na zid. Na taj će se način moći sagledati puno dvoraca u Slavoniji. Bit će pokazane i poznate plemićke obitelji: Pejačević, Janković-Daruvarski, Eltz, Hilleprand von Prandau, njihova velebna zdanja, barokni dvorci i perivoji - najavljuje Kusin. Izložba će biti prigoda da upoznamo i manje poznate dionice slavonske kulture koje se nalaze izvan Hrvatske. Povjesničar Stanko Andrić izdvaja rukopisnu Bibliju koju je u 14. stoljeću naručio Dimitrije Našički, koja izgleda raskošno za svoje doba, a nalazi se u Washingtonskoj biblioteci, te će na izložbi biti pokazana putem fotografije. U manjem je opsegu pokazana i rijetka turska spomenička kultura. - U Iloku se nalazi tursko kupalište, hamam, koje je u prilično lošem stanju. Izgubilo se dosta toga, pa tako nema sačuvane niti jedne osmanske džamije u Slavoniji osim one koja je u Đakovu pretvorena u župnu crkvu - kaže Stanko Andrić. Etnolozi, na izložbi predvođeni Žarkom Španićekom, pokazuju nekoliko složenih cjelina. Kod odjeće je naglasak na utjecaju gradskog načina života na nošnju. Kao specifičnost podneblja pokazuju se ponjave koje se vezuju uz kult plodnosti. Rekonstruirat će se ambijent tradicijske baranjske sobe i bit će pokazane škrinje za spremanje ruha. - Smatralo se da je dominantno ratarsko gospodarstvo, no važno je bilo i stočarstvo, koje je donosilo prihode i vuklo seljačko društvo između 18. i 20. st., a poglavito u 19. st. Ovo je stoljeće bilo presudno i za formiranje slavonske kulture. Treba podsjetiti i na dinamičnu promjenu u tržišnim odnosima te snažnu industrijalizaciju. U Slavoniji se strojevi pojavljuju jako rano - navodi Španićek. U 19. stoljeću naglasak je na industrijalizaciji te, kao posljedici, ubrzanoj urbanizaciji, što pokazuje sekcija Zvonka Makovića. Zbivaju se i promjene u obitelji. Višečlane se obiteljske zajednice transformiraju u manje obitelji. Znalo je biti i do osam zajednica pod jednim krovom. Od moderne i suvremene kulture spomenimo kipove Branka Ružića, umjetničke radove Damira Sokića, Antuna Maračića, Ivana Faktora, stripove Dubravka Matakovića... Tijekom četiri mjeseca trajanja izložbe odvijat će se događaji vezani uz ovo područje, prezentirat će se i najbolji vinari te slavonska kuhinja. Izvor: Glas slavonije i Jutarnji 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/godisnjica-nuklearne-katastrofe-u-cernobilu/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/godisnjica-nuklearne-katastrofe-u-cernobilu/#When:10:34:48Z Prije 23 godine na današnji dan, 26. travnja 1986., dogodila se najgora nuklerana katastrofa u povijesti čovječanstva - černobilska tragedija, podsjeća Zdravko Peko, predsjednik Zelenih Hrvatske, te dodaje da je to osvijestilo svjetsku javnost oko pitanja nuklearne energije. - Najaktivniji u traženju istine je Greenpeace, koji iznosi šokirajuće podatke da je od 1990. do 2004. godine od posljedica zračenja umrlo oko 200.000 ljudi. UN pretpostavlja da će od posljedica kontaminiranosti okolnih područja umrijeti još nekoliko tisuća ljudi - otkriva Peko te napominje da je ova nuklearna katastrofa pridonijela i početku značajnijih istraživanja na obnovljivim izvorima energije. Zbog toga se današnji dan obilježava kao Svjetski dan obnovljivih izvora energije. - EU si je zadala cilj da poveća udio obnovljivih izvora energije s 8,5 posto u 2005. godini na 20 posto cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine, uz prijedlog da se 10 posto tradicionalnih dizelskih i benzinskih goriva zamijeni biogorivima - kaže Peko. Međutim, zbog pritisaka globalnih razmjera stvorena je klima da se zapriječi korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju tekućih goriva od uljarica i kukuruza, a u zemljama zapadne Europe već su smanjeni ili čak totalno ukinuti poticaji za proizvodnju biogoriva iz 'hrane', kaže Peko te dodaje da su Zeleni prepoznali projekt Miscanthus kao značajan napredak u proizvodnji biodizela odnosno "apsolutno prihvatljiv projekt obnovljivih izvora energije koji bi u ekonomskom i gospodarskom smislu bio prepoznatljiv ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj nego i u širim europskim razmjerima". Miscanthus je trstika, izvorno kineska, obrađena u EU laboratorijima i prilagođena našim uvjetima kultivacije. Od jedne tone te biomase dobiva se 420 litara kvalitetnog sintetskog dizela a u postupku nema zagađenja ni okoline, ni vodotokova, ni tla - kaže Peko. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zatvoren-je-trodnevni-ovogodisnji-sajam-zdravlja-2009-u-vinkovcima/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zatvoren-je-trodnevni-ovogodisnji-sajam-zdravlja-2009-u-vinkovcima/#When:10:34:48Z Vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić otvorio je u petak 13. sajam zdravlja na kojemu je do nedjelje - 26. travnja sudjelovalo više od 520 izlagača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske. Na prigodnoj svečanosti, održanoj u velikoj dvorani Teniskoga kluba "Vinkovci" u Športsko-rekreacijskom centru "Lenije", Karlić je istaknuo da su zdrav život i očuvanje zdravlja prioriteti svakoga čovjeka. U sklopu središnje sajamske priredbe oko 150 domaćih i stranih izlagača izložilo je proizvode i usluge vezane uz očuvanje zdravlja i okoliš, zdravu prehranu, rekreaciju i kvalitetniji život. Tijekom Sajma održani su razni seminari, okrugli stolovi, simpoziji, forumi i sastanci o mnogim temama vezanim uz očuvanje zdravlja i okoliš te pravilni pristup društva pojedinim kategorijama stanovništva, o čemu je također izlagalo više od 71 izlagača. Među popratnim događajima, održan je tako i Forum zdravih gradova i županija, okrugli stol Hrvatske gospodarske komore "Drvo je prvo" i Hrvatske mreže zdravih gradova i županija "Etički izazovi javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj" te stručni seminar o terapijskom jahanju koji organiziraju Hrvatski savez za terapijsko jahanje i Centar "Stančić" iz Dugog Sela. U organizaciji vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice i Hrvatskoga knjižničarskog društva održan je 9. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 3. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom "Pokretne knjižnice - od zamisli do zadovoljnog korisnika". Organizatori 13. sajma zdravlja su vinkovačko Gradsko poglavarstvo, Vukovarsko-srijemska županija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i Hrvatska mreža zdravih gradova, a ovogodišnji partneri Sajma su Zadarska županija i gradovi Zadar i Biograd. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/tribina-o-ravnopravnijem-sudjelovanju-ena-u-politici-bez-ena-vie-ne-moe/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/tribina-o-ravnopravnijem-sudjelovanju-ena-u-politici-bez-ena-vie-ne-moe/#When:10:34:48Z U četvrtak, 16.travnja, s početkom u 10:00 sati, održana je Tribina u velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske Županije u Vukovaru sa temom Što su političke stranke učinile u skladu s preporukom Vijeća Europe(2003)3 za ravnopravnijim sudjelovanjem žena na lokalnim izborima 2009. Organizator ove tribine su Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, kojega je predstavljao ispred Vukovarsko-srijemske županije u odsutnosti predsjednika Antuna Žagara zbog zdravstvenih razloga, g.Marinko Beljo - predstojnik Ureda Župana i tajnica Povjerenstva gđa.Ivana Čurković kao i Grupa za ženska prava B.a.B.e. iz Zagreba koju je zastupala gđa.Suzana Kunac. Već pola godina ovo Povjerenstvo u zajednici sa Grupom B.a.B.e. radi na ostvarivanju demokratskog minimuma od 40% žena na stranačkim listama svih političkih stranaka, a povodom toga su tiskane i brošure Bez žena više ne može i knjige UN konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena kao i Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.. Na tribinu su pozvani predstavnici svih gradskih i općinskih odbora stranaka, no nisu se pojavili, već je odaziv bio mali, ali pravi, jer oni koji su došli bili su istinski zainteresirani za promjene, željeli su nešto poboljšati i učiniti nešto na temu na koju je tribina glasila. Svi sudionici ovoga skupa su se prigodno registrirali, među kojima je bila i predstavnica za ravnopravnost spolova iz Gradskog ogranka Hrvatsko-socijal liberalne stranke grada Iloka, koja je u toku ove tribine naglasila kako je na stranačkoj koalicijskoj listi HSLS-HSS Grada Iloka zastupljenost žena 40%, kako je i preporučeno, a o tome posebnu brigu vodi predsjednik GO HSLS-a Ilok, g.Ivan Vrljić koji je i kandidat za dogradonačelnika za grad Ilok. Razgovaralo se o podzastupljenosti žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razini, važnosti žene u svojstvu supruge, domaćice i majke, kao i prilagođavanje sa istom, kao političarkom i poslovno, nezavisnom ženom. Bilo je riječi i o pozitivnim mjerama na razini lokalnih političkih stranaka za ravnopravnijom participacijom žena u političkom životu, kao i o ulozi Preporuke (2003)3 Vijeća Europe i Zakona o ravnopravnosti spolova u promicanju političke zastupljenosti žena. Gđa.Kunac, koja se bavi tom problematikom već 10 godina, je rekla slijedeće: ne vjerujem da nema kvalitetnih žena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje će pomoći u razvoju lokalne zajednice. i nastavila ...politička praksa počinje na lokalnoj razini i u Mjesnim odborima, te još rekla kako: žena kada uđe u politički prostor postaje muškarac Suzana Kunac je naglasila da postoje problemi oko javnog prostora koji nije tradicionalno ženski prostor, da je to prostor koji plaši, te da je važno da žene pokažu svoje komunikacijske i pregovaračke vještine, ako im se da prilika da budu stavljene na stranačke liste, a one bi na drugačiji, različiti način od muškaraca, mogle sagledati okolinu i dati nacrt za svoj izlaz iz krize ili recesije u kojoj se nalazimo. Grupa B.a.B.e. je bila vrlo zahvalna svima koji su sudjelovali na ovoj tribini, a gđa.Kunac je zaključila : ...tko nije došao, neozbiljno je shvatio da što više žena treba biti na listi G.Beljo je u svom izlaganju naglasio da vjeruje u žene i da je važna uspostava ravnoteže, a on je uvjeren da će do toga doći u budućnosti. Na samome kraju ove radne tribine, koja je protekla u živahnoj i srdačnoj atmosferi, donijet je zaključak da će se nastojati žene staviti na stranačke liste, poput koalicijske liste HSLS-HSS grada Iloka, te će na taj način žene pronaći ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života i biti aktivne na političkoj sceni te naglašavati da stvarno da - Bez žena više ne može Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/starinski-uskrsni-obicaji-u-bapskoj-i-ovim-krajevima/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/starinski-uskrsni-obicaji-u-bapskoj-i-ovim-krajevima/#When:10:34:48Z U nedjelju 12. travnja vjernici u selu Bapska slave blagdan Isusovog uskrsnuća - Uskrs. Ujutro sva djeca jure odmah po ustajanju iz kreveta ( i to vrlo rano), u svoje vrtove, gdje su dan prije pravili gnjezdo za zeca, da vide ima li što od slatkiša u njihovom gnjezdu. Naravno da na ovakav dan nijedno nije ostalo prazno, zato su sva djeca u selu Bapska vrlo sretna. No nije uvijek bilo tako, sjeća se Franjo Suknović: ..nekada smo dobili samo bombona, ako je bilo, a ako imamo dobru baku ili tetu tada bi dobili i šareno jaje i odmah ga pojeli. Sjeća se on i da na dan Uskrsa nije bilo nikakvog plesa niti igranke, jer je to jako veliki blagdan, no bilo je drugi dan - na Uskrsni ponedjeljak. Običaj šaranja" jaja se održao i danas u selu Bapska. Mnoštvo obitelji u Bapskoj šara jaja na tradicionalan način u lukovini i sa travama, koje se mogu naći na livadi, a zadržao se i stari običaj pisanja sa kičicom po jajetu sa rastopljenim voskom. Tako se u selu Bapska mogu naći jako lijepi primjerci šarenih jaja, a po pisanju kičicom i rastopljenim voskom po jajetu, današnja šarena jaja se još nazivaju i pisanice. Danas se djeca u Bapskoj darivaju sa raznoraznim slatkišima, a ne znaju da su još njihove bake i djede bili jako sretni kada bi dobili obične bombone na poklon. Običaj čestitanja blagdana Uskrsa se zadržao i danas i popodne su svi seljani zauzeti susretima sa svojim obiteljima i bližnjima, a tu su i iseljeni Bapčani koji na ovaj blagdan redovito dolaze u Bapsku. Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/sportski-veterani-bapske-odigrali-svoju-tradicionalnu-nogometnu-utakmicu/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/sportski-veterani-bapske-odigrali-svoju-tradicionalnu-nogometnu-utakmicu/#When:10:34:48Z Na Uskrsni ponedjeljak 13.travnja, u 17 sati, počela je nogometna utakmica na igralištu Nogometnog kluba Hajduk Bapska, na kojoj je sudio savezni sudac Josip Kustura. Suprostavljene nogometne momčadi, njih oko 16 sa svake strane, činili su veterani NK Hajduk Bapska, okupljeni u momčad Dinama,nčiji je kapetan Vlatko Šeda i momčad Hajduka, čiji je kapetan Miroslav-Mića Božinović. Predsjednik NK Hajduk Bapska, g.Stjepan Duvnjak je rekao slijedeće: ovu utakmicu igramo tradicionalno na Uskrsni ponedjeljak, na taj način okupljamo naše stare igrače - veterane, naše Bapčane, jer neki od njih više i ne žive u Bapskoj kao i navijače Dinama i Hajduka koji su okupljeni u ovome nogometnom klubu, pod imenom Hajduk Trener bapskih seniora Goran Kovač nam je naglasio da danas kapetan nogometne momčadi Dinama, Vlatko Šeda, nakon mnogo godina vjernog sudjelovanja se želi povući iz igre i zbog toga će igrati samo 10 minuta i onda utakmicu prepustiti drugim veteranima. Za svoju vjernost klubu je i prikladno nagrađen, oduševljenim pljeskom i povicima svojih kolega veterana, iskrenim čestitkama na dugogodišnjem radu i djelovanju kao i prigodnim poklonom u obliku lijepo uramljene zahvalnice kluba. Svi se veterani nadaju da će on i dalje dolaziti na ovu tradicionalnu utakmicu, makar u ulozi navijača, rekao nam je trener seniora. Jučerašnje poslijepodne u Bapskoj je bilo kišovito, no veterani su imali sreće, za vrijeme njihove igre - kiša nije padala. Rezultat ove tradicionalne utakmice je 5:0 za momčad Hajduka, na čelu sa kapetanom Miroslavom-Mićom Božinović. Poslije nogometne utakmice zamirisao je čobanac, uz koji je bio Anđelko Žeravica, što znači da su se naši veterani stigli i ispričati o svemu što je bilo dok nisu bili zajedno, uz ugodnu večeru, a možda im se približe i mladi svirači sa tamburicama, pa da sve bude puno, puno veselije. Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/pohvale-za-vrhunsku-grasevinu-2007-iz-ilocke-vinarije-trs/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/pohvale-za-vrhunsku-grasevinu-2007-iz-ilocke-vinarije-trs/#When:10:34:48Z Svatko tko je bilo što čitao o hrvatskim vinima doznao je za sve moguće legende o famoznim iločkim vinogradima, o iločkom tramincu i tako dalje, i tako dalje. Činjenica je da terroir iločkih vinograda predstavlja možda najveći potencijal za proizvodnju vrhunskih vina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Činjenica je, također, da taj potencijal već desetljećima stoji nerealiziran. Vinska industrija istočne Slavonije u potpunosti je nekonkurentna i inferiorna većini drugih hrvatskih vinskih regija koje, uglavnom, imaju manje prirodne prednosti. Zbog toga me svako novo dobro vino proizvedeno istočnije od Kutjeva, a po mogućnosti u Iloku ili u Baranji, iznimno veseli. Vrhunska graševina privatne vinarije Trs iz Iloka nesumnjivo spada među samo nekoliko takvih vina. Trsova vrhunska graševina iz 2007. godine, s malim ostatkom CO2, relativno je izbalansirano vino, s nešto jačim cvjetnim i manje izraženim voćnim aromama, srednjeg tijela i jako izraženog, specifičnog, lagano žufkog okusa koji govori o njezinu terroiru. Nitko tko se imalo razumije u graševine Trsovu graševinu ne bi mogao zamijeniti s kutjevačkom. Trsova vrhunska graševina koja, nažalost, ima i ponešto rubova previše koja, dakle, još nije potpuno podrumski dorađena, predstavlja upravo izvanrednu vrijednost za novac. U Vrutku se prodaje za četrdesetak kunš Trsova crna vina zasad ne mogu preporučiti. Gastronomska preporuka: Trsovu sam graševinu, prirodno, kušao uz kulen. Tragovi CO2 fino su ofsetirali masnoću. Zatim sam je probao uz dimljenu i uz konzerviranu tunu. Dobro se složila s obje. Mislim da bi solidno išla i uz piletinu, pa i uz svinjske kotlete na roštilju. Izvor: Nedjeljni Jutarnji 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/koalicija-hsp-hdz-hsu-nastupiti-ce-pod-zajednickim-sloganom-nastavimo-zapoc/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/koalicija-hsp-hdz-hsu-nastupiti-ce-pod-zajednickim-sloganom-nastavimo-zapoc/#When:10:34:48Z Dana 07.04.2009.god. održan je prvi sastanak izbornog povjerenstva koalicije HDZ-HSP-HSU za predstojeće lokalne izbore u gradu Iloku. Izborni stožer broji jedanaest članova. Za predsjednika izbornog stožera izabran je Vlado Rotim, zamjenika predsjednika izbornog stožera Pero Ćorić i tajnika izbornog stožera Mario Meštrović. Izborno povjerenstvo je donijelo odluku da će kampanja biti skromna i primjerena trenutnom stanju u zemlji. Slogan pod kojim će nastupati koalicija je Nastavimo započeto. Glavni predizborni skup za grad Ilok biti će održan u novoizgrađenoj sportskoj dvorani na kojemu će se predstaviti svi kanditati koalicije, a datum održavanja biti će naknadno određen. O svim programskim smjernicama građani Iloka, Šarengrada, Bapske i Mohova biti će upoznati pravovremeno tijekom predizborne kampanje, putem medija i promidžbenih materijala. Izvor: Tajništvo izbornog stožera - Mario Meštrović 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/na-zalost-mnogobrojnih-malisana-i-u-nasem-kraju-zavrseno-je-14-vukovarsko-l/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/na-zalost-mnogobrojnih-malisana-i-u-nasem-kraju-zavrseno-je-14-vukovarsko-l/#When:10:34:48Z Izvođenjem predstave Hrvatskog kazališta iz Pečuha Patkica blatkica u Orašju je završeno tradicionalno 14. Vukovarsko lutkarsko proljeće. U najvećoj manifestaciji hrvatskog lutkarstva sudjelovalo je 11 kazališnih družina i 4 lutkarska kazališta iz cijele zemlje, kao i kazališta iz Mostara i Pečuha. Zahvaljujući tomu što su općine i gradovi otkupili predstave, ulazak za posjetitelje na svih 105 izvedaba bio je besplatan. To je znatno pridonijelo iznimno velikom odazivu mališana koji su uživali u kvalitetnim predstavama. Prošle je godine na Proljeću uvedena dodjela nagrada za lutkarstvo. Ovoga su puta zasluženo pripale Peri Juričiću i akademiku Luki Paljetku. Kako bi obogatili program manifestacije, organizatori su organizirali i zanimljive i edukativne likovne radionice, na kojima su djeca nakon odgledane predstave, uz stručno vodstvo izrađivala lutke od najrazličitijih materijala. Uz to, održan je i seminar za odgojitelje, učitelje i nastavnike u osnovnim i stručnim školama, kao i svečana dodjela zahvalnica, poklona i nagrada svim sudionicima 14. lutkarskoga proljeća. U ime organizacijskog odbora, pomoćnik ministra za kulturu RH Srećko Šestan naglasio je kako se tijekom 14 godina postojanja, ovaj festival afirmirao i razvio u iznimnu kulturnu priredbu, koja od svojih početaka nosi važnu poruku i daje neizmjeran doprinos u obnovi ratom stradalog područja kroz umjetničko stvaralaštvo i radost lutkarske igre namijenjene najmlađima. Vukovarsko lutkarsko proljeće organizirali su Hrvatski centar UNIMA i Kazališna agencija Asser Savus, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proslava-cvjetnice-cvjetne-nedjelje-u-bapskoj/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proslava-cvjetnice-cvjetne-nedjelje-u-bapskoj/#When:10:34:48Z Svake godine se korizmena nedjelja Cvjetnica proslavlja na tradicionalan način koji doseže do vremena kada su naši djedovi i bake bili mali, pa se sjećaju da je tako bilo, a zasigurno je tako bilo u Bapskoj poslije drugog svjetskoga rata pa do današnjih dana. Uoči nedjelje Cvjetnice momci iz sela Bapske, po starom običaju, curi koja im se sviđa ili je vole farbaju kapiju ili donose slamu ispred kapije ili neki predmet (stari šporet) tako da cura ne može izaći ujutro rano iz avlije. Na taj način, kako se sjeća Anđelko Sirovica, smatra se da je vrijeme korizme pri kraju - završava, a dolazi vrijeme slavlja i radosti Uskrsa, pa otuda i te ludorije. Na samu nedjelju Cvjetnicu, obavezne su dvije Sv.Mise u Bapskoj, u Crkvi Sv.Jurja i to u 8.30 i u 10.30 sati. Na Velikoj misi u 10.30 sati tradicionalno Pjevači pjevaju Muku Gospodina našega Isusa Krista po Mateju koju izvode po receptima naših starih, kako je nekada bilo i po tome prednjače sigurno u cijeloj Slavoniji, ako ne i u Hrvatskoj, dakle istinska izvornost. Pjevači - njih deset žena i dvanaest muškaraca ( i župnik Pavo Kolarević) već dugo pjevaju u ovom sastavu, većina njih ima od 60 do 70 godina, a neki i više. Zanimljivo je spomenuti da ima samo dvije mlade žene i jedna mlada muška osoba koje su među pjevačima, što znači da ga hitno treba pomladiti i prenijeti stare tradicije na nove mlade generacije. Ove godine pripovjedači su bili vjeroučiteljica Margareta Bošnjaković, Zlatica Rora i Ana Božinović, dok je ulogu Jude, Petra i Poncija Pilata pjevao Stipo Šomoljanski. Već 40 godina ulogu Isusa Krista pjevao je Mihajlo-Miško Kovač, pa tako i ove nedjelje,a Pilatovu ženu i sluškinju kod Velikog svećenika je pjevala Katica Gajdašić. Jedan od pjevača, Franjo Suknović, koji ima dugu tradiciju u ovome zboru, od rane mladosti, a to je preko 40 godina, sa ponosom i ljubavi je govorio o ovim pjevačima, njegovim školskim prijateljima i poznanicima te rekao da neće odustati od pjevanja dokle god može dolaziti u Crkvu. Pjevanje je bilo krasno i dojmljivo, svi vjernici su uživali slušajući Pjevače, a mi se nadamo da ćemo ih još dugo slušati i tako sačuvati svoju tradiciju i kulturu u selu Bapska. Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/buducnost-istoka-hrvatske-graditi-na-razvoju-turizma/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/buducnost-istoka-hrvatske-graditi-na-razvoju-turizma/#When:10:34:48Z Na području najistočnijih hrvatskih općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci, Lovas i Ilok, provodi se projekt turističkog razvoja E.R.S.P.A, koji se sufinancira iz sredstava pretpristupnog programa EU - PHARE 2006. Jadranska prekogranična suradnja. Nositelj projekta pod imenom Eko-rijeka u Spačvi i Po regiji, vrijednog 200 tisuća eura, je Općina Nijemci u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom, te talijanskim partnerima iz Provincije Ferrara - općinama Codigoro, Masa Fiscaglia, Migliaro, Migliarino, Formignana i Tresigalo. Talijanski partneri ovih su dana uputili svoje eminentne turističke stručnjake za riječni turizam, ruralni razvoj, pejsaž i zaštitu okoliša, marketing i komunikacije da se na naistočnijem hrvatskom području upoznaju s provođenjem programa i obiđu pružatelje usluga u turizmu i turističku infrastrukturu. Za trodnevnog boravka gosti su, nakon sastanka s načelnikom Općine Nijemci Ivanom Klemom i timom Projekta, obišli Zimsku luku u Opatovcu, akumulaciju za navodnjavanje Lovas i ritove u Tompojevcima. U Čakovcima im je obitelj Farkaš prezentirala proizvodnju paprike, a obitelj Mađarević u Tompojevcima proizvodnju kulena. Obišli su i Marijansko svetište u Ilači, kušali su i pekmez od šljiva koji proizvode u Zadruzi braniteljica Kumino selo u Tovarniku i degustirali voćne rakije članova Udruge voćara iz Tovarnika. Razgovarali su i s Vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem, te još obišli i crkvu Lučica, crkvu sv. Katarine i Pastoralni centar u Nijemcima, Konjogojsku udrugu Lipovac, Lovačku kuću Spačva, gdje su im pored lovačkih specijaliteta prezentirane ribičke i kulturno-umjetničke udruge s područja Turističke zajednice Nijemci, te Ribarsku kuću Lipovac u kojoj su posluženi ribljim specijalitetima. Upoznali su i Spačvanski bazen - šume i rijeke Spačva i Bosut na kojima će uskoro zaploviti i turistički brod indentičan onome koji već plovi po rijeci Po. Predstavljen im je i turistički čamac izrađen u Nijemcima od hrastovine iz Spačvanske šume.vTrećeg dana boravka talijanskim stručnjacima je izložena Strategija razvoja Općine Nijemci i pojedinosti iz projekta E.R.S.P.A, o čemu je govorila voditeljica projekta Gordana Đitko, dok su gosti prezentirali turističku ponudu uz rijeku Po. Na sastanku s pružateljima turističkih usluga i nositeljima turističkog razvoja na najistočnijem području, gosti su izložili svoje impresije i odgovarali na brojna pitanja prisutnih. Izrazili su veliko zadovoljstvo gostoljubljivošću na cijelom području Srijema, zadivljeni su prirodnim ljepotama i bogatom ponudom autohtonih srijemskih proizvoda, posebice kulenom, koji su još jednom kušali i na obiteljskom gospodarstvu Liščević iz Nijemaca. Na kraju trodnevnog boravka gosti su obišli iločku starogradsku jezgru, Franjevači samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana, obiteljsku vinariju Mirka Čobankovića i Stari podrum u Iloku. U delegaciji talijanskih turističkih stručnjaka bila je i Angela Nazzarvolo, direktorica Agencije Delta 2000, koja je poznati stručnjak za lokalni razvoj. U razgovoru za Glas Slavonije izjavila je da je područje koje su upoznali bogato resursima, koje treba još proučiti i uključiti u turističku ponudu i na tome graditi gospodarstvo. U razvojnim turističkim projektima treba posebice istaknuti mogućnosti Dunava za krstarenje. Sudionike krstarenja treba iz putničke luke u Iloku odvoditi u unutrašnjost hrvatskog Srijema, gdje bi im trebalo omogućiti višednevni boravak. Turisti bi rado boravili, ne samo zbog bogate gastronomske ponude, nego bi uživali i u šumama, plovidbi rijekama Spačva i Bosut, promatranju bogate flore i faune i, što je vrlo bitno, u ekološki zdravom području, kakvim se malo tko u svijetu može pohvaliti. - Imate velike mogućnosti koje tek treba početi iskorištavati. Sigurna sam da uz angažman svih ovo područje može gospodarski procvjetati - istaknula je. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/posjet-stranih-turistickih-turoperatora-i-agenata-iloku-u-sklopu-sajma-crot/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/posjet-stranih-turistickih-turoperatora-i-agenata-iloku-u-sklopu-sajma-crot/#When:10:34:48Z U Hrvatskoj ovih dana boravi grupa od 50 inozemnih turističkih agenata iz Europe te Rusije, Japana, SAD-a i Kanade, koji će u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) osim obilaska nekoliko kontinentalnih županija na poslovnoj radionici "Buy Croatia" na Zagrebačkom velesajmu voditi razgovore s predstavnicima domaće turističke industrije. Radionica se u sklopu sajma CroTour na Velesajmu održala 4. travnja, a njen cilj je i bolje povezivanje hrvatskih turističkih tvrtki s inozemnim agencijama i turoperatorima te povećanje obuhvata hrvatske turističke ponude u brošurama stranih partnera. Iz Glavnog ureda HTZ-a ističu i da je krajnji rezultat svih aktivnosti projekta "Buy Croatia", koji će se ove godine nekoliko puta održati u Hrvatskoj, povećanje broja gostiju u organiziranim dolascima s naglaskom na produljenju sezone. Iz HTZ-a napominju da su s tim projektom počeli prošle godine te da su zbog dobrog odaziva stranih partnera te uvrštavanja hrvatske ponude u njihove kataloge i ove godine odlučili nastaviti taj projekt. Osim razgovora strani partneri redovito obilaze i određena odredišta u Hrvatskoj direktno se upoznajući s ponudom, a uz Zagreb posjetit će županije Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Ilok je jedna od odabranih destinacija koju su u petak kratko posjetili. Najviše turističkih agenata koji su doputovali dolazi iz Nizozemske, Francuske, Španjolske i Italije, dok su po jedan iz Japana, Kanade i SAD-a. Radi se o studijskom posjetu u sklopu završnih i pojačanih proljetnih promo aktivnosti sustava hrvatske turističke zajednice koja organizira ovaj specijalizirani program. Na studijski obilazak i radne sastanke u Hrvatsku pozvan je ograničen broj inozemnih turističkih subjekata da se upoznaju s destinacijom i dožive turističke proizvode i kvalitetu ponude, sretnu s dobavljačima usluga (davatelji smještaja, incoming agencije, specijalisti za proizvode, itd.) te pregovara o kupnji usluga i paketa usluga. Nakon obilaska terena u Zagrebu će se tijekom sajma turizma održati direktni poslovni susreti i sastanci. Područje TZ grada Iloka će u Zagrebu biti prezentirano svim zainteresiranima direktno, putem ponuđača s našeg područja koji su se ukjlučili u ovu promo akciju. Krajnji cilj ovih aktivnosti je povećanje prisutnosti Hrvatskih destinacija u ponudi stranih turističkih subjekata te naglašavanje mogućnosti kontinentalnog turizma. Izvor: Javno i TZ grada Iloka 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/javnosti-predstavljeni-dovrseni-dijelovi-projekta-za-razvoj-turizma-u-nasim/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/javnosti-predstavljeni-dovrseni-dijelovi-projekta-za-razvoj-turizma-u-nasim/#When:10:34:48Z U sklopu projekta "Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji i Podunavlju" vrijednog 3,5 milijuna eura, kojega provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) uz financijsku pomoć Austrijske razvojne agencije (ADA) i gradova Iloka i Vukovara, u Iloku je predstavljeno pet obnovljenih ili izgrađenih lokacija i objekata turističke infrastrukture. Predstavili su ih ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. Riječ je o projektu uređenja fasade povijesne zgrade Kulturnog centra u Iloku, pješačkoj stazi duž središnje ulice dr. Franje Tuđmana i parkirališta u gradskom središtu za turističke autobuse, obnovljenom Trgu žrtava Domovinskog rata kao i šetnici s javnom rasvjetom koja povezuje staru iločku jezgru sa Dunavom. "Prostor Iloka ali i Vukovara ima uz prirodne i kulturne znamenitosti i veliko povijesno značenje, a realizirani projekti brojnim će posjetiteljima upotpuniti doživljaj i potaknuti ih na ponovni dolazak", rekao je ministar Čobanković, naglasivši da će ostvareni projekti podići kvalitetu življenja kako domicilnom stanovništvu tako i posjetiteljima grada u okviru turističke ponude. Dodao je da se kroz UNDP-ov projekt Razvoja turizma u istočnoj Slavoniji i Podunavlju realizira i izgradnja još dva turistička objekata - vidikovac na "Principovcu" kod Iloka i eko-etno klub "Adica" kod Vukovara. Otpravnik poslova u austrijskom Veleposlanstvu Michael Kainz podsjetio je da je vukovarsko-iločki kraj sinonim za tragično poglavlje hrvatske povijesti, a patnje istočne Slavonije izazvale su "sućut ali i bijes Austrijanaca". Stoga se Austrija odlučila pomoći istočnoj Slavoniji prvo kroz projekte razminiranja, a sada i u projektima razvoja turističkih potencijala. Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev naglasio je da iločki kraj ima atraktivne turističke potencijale poput Dunava, vina i vinskih podruma, tradicionalnu kuhinju, povijesne i arhitektonske znamenitosti te da nema razloga da iločki kraj i cijela istočna Slavonija ne postanu prepoznatljivi po svojoj turističkoj ponudi poput, primjerice, Istre. "Kroz posao koji smo realizirali, a koji je primjer pravoga partnerstva, doprinijeli smo osnovnim uvjetima kroz koje će lokalne vlasti, poslovni sektor i udruge moći razviti prepoznatljivo turističko odredište", istaknuo je Afanasiev. Projekt "Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji i Podunavlju" usmjeren je na razvoj turističkih mogućnosti u vukovarskom i iločkom kraju čime se nastoji povećati turistička ponuda i olakšati prijem većeg broja gostiju. Na ovom ali i svim drugim projektima turističkog predznaka u iločkom kraju i šire, pokretač i suradnik u izradi i provedbi je direktor Turističke zajednice grada Iloka - Ivica Miličević koji nije prisustvovao događaju zbog ranije preuzetih obveza a što je primjetio nemali broj sudionika. Po tom pitanju medijima je poslan dopis kojega donosimo u cijelosti: "n/p Mr. Yuri Afananasiev n/p svi partneri/suradnici ADA projekta Poštovani, Drago nam je da se pri samom kraju projekta ADA-e: "Pomoć turističkom razvoju Istočne Slavonije-Podunavlja" upriličuje službeni i svečani čin kojim će se naglasiti što je sve napravljeno u projektu financiranom od strane Republike Austrije. Nažalost, zbog prije preuzetih obveza toga dana na sajmu turizma i poslovnoj burzi sa stranim turističkim agencijama iz 10-ak zemalja nisam u mogućnosti nazočiti skupu u Iloku. TZ će stoga predstavljati predsjednica skupštine gđa.Ljiljana Klasanović. To mi je profesionalno i osobno žao jer sam na inicijativu i uz veliku stručnost i upornost g. Michaela Weinera, kao jedini uposlenik i ujedno direktor TZ grada Iloka direktno, dugo i studiozno radio na pokretanju, pripremi kao i dobrom dijelu realizacije ovog složenog projekta prvijenca u ovim krajevima i to od samog početka 2004.g. pa sve do njegove završne (hardware) faze. U očekivanju dovršetka jednog od najvažnijih sufinaciranih dijelova ovog programa - lokacije "Principovac" , te mogućih daljnjih oblika suradnje sa dosadašnjim i novim partnerima izražavam nadu da će Ilok i Svi iločani znati cijeniti učinjeno za poboljšanje infrastrukture te sve više i zajedničkim snagama pretvarati viziju Iloka kao poželjnog i privačnog turističkog gradića u stvarnost. TZ grada Iloka svakodnevno na tome radi i radit će i nadalje, a dokaz u prilog rezultatima naših zajedničkih napora su iz godine u godinu sve brojniji posjetitelji i sve širi spektar ponude i sadržaja. Ovom prilikom zahvaljujem svim dosadašnjim suradnicima iz ADE, Instituta za turizam i UNDP-a te pozdravljam sve koji će se okupiti u Iloku. S poštovanjem, Ivica Miličević dir.TZ Ilok" 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/muzej-grada-iloka-organizira-predstavljanje-knjige-tajna-stigmatizacije/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/muzej-grada-iloka-organizira-predstavljanje-knjige-tajna-stigmatizacije/#When:10:34:48Z Muzej grada Iloka u suradnji s Nakladom Pavičić iz Zagreba i Župom svetog Ivana Kapistrana u Iloku, u prezentacijskom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice ovoga petka, 03. travnja s početkom u 20:00 sati priređuje književnu večer - predstavljanje knjige autora Miroslava Matijace i Ivana Matka. O kjnizi i njenom nastanku na književnoj večeri će govoriti autor predgovora - prim.dr.Bartul Matijaca i gosti - fra Rozo Palić i urednik Josip Pavičić. Knjiga donosi rezultate stručno-znanstvenog istraživanja pojave stigmatizacije (znamenovanja) s teološkog i medicinskog stajališta. Sastoji se od dviju poluizgubljenih i posve zaboravljenih studija, koje su danas, osobito u Hrvatskoj, aktualnije nego što su bile u doba kad su nastale. Studija Enigma stigmatizacije dr. Miroslava Matijace, splitskog svećenika, teologa s rimskim doktoratima iz kanonskog prava i psihologije, umnožena je šapirografom 1961. u Zagrebu, a otkrio ju je autorov sinovac, neuropsihijatar prim. dr. Bartul Matijaca. Kad je knjižica došla u ruke nakladnika, u njoj je nađen i putokaz prema studiji slovenskog internista, neko vrijeme osobnog liječnika čehoslovačkog predsjednika Tomaša G. Masaryka, dr. Ivana Matka, Medicina o stigmatizaciji, koja je u maloj (autorovoj) nakladi izašla 1933. u Mariboru. Dvije komplementarne stručno-znanstvene, popularno pisane rasprave u opsežnom je predgovoru prokomentirao te novim informacijama o tajnama stigmatizacije opremio B. Matijaca. Glavna je osobitost knjige u tome što ona temu krvavog znamenovanja, koja se kod nas najčešće razmatra kao estradna senzacija, smješta u ozbiljan stručni teološko-psihološki i medicinski kontekst. Razmatranja autora zasnovana su na svestranom uvidu u historijat stigmatizacije i na iscrpnom opisu i analizi najpoznatijih slučajeva znamenovanih osoba, od Sv. Franje Asiškog do Gemme Galgani, Luize Lateau, Terezije Neumann, patera Pija iz Pietrelcine i niza znamenovanih žena s područja Slovenije. Izvor: MGI i Profil 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nova-izlozba-ante-baktera-olea-croatica-u-galeriji-bauer-sveta-nedelja/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nova-izlozba-ante-baktera-olea-croatica-u-galeriji-bauer-sveta-nedelja/#When:10:34:48Z Prošloga petka, 27. ožujka, u Galeriji Bauer u zgradi Gradskog poglavarstva Svete Nedelje s početkom u 19:00 sati svečano je otvorena uz brojne goste i posjetitelje 25. po redu samostalna izložba Ante Baktera, slikara iz Iloka. Na otvorenju izložbe pod nazivom "Olea croatica - Maslina drvo života" o autorovom slikarstvu, djelu i životu općenito govorili su Stanko Špoljarić i Mato Batorović te Gradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin i predsjednica Turističke zajednice grada Svete Nedelje. Svojim nastupom u glazbenom dijelu programa Crkveni zbor "Trinitas" iz Prečkog pod ravnanjem naše iločanke Renate, upotpunio je ovaj svečani događaj. Ukoliko Vas put nanese u pravcu Samobora i Svete Nedelje, izložbu možete pogledati do 17. travnja, radnim danima od 08:00 - 15:00 sati a ulaz je slobodan. Organizatori i pokrovitelji izložbe su Turistička zajednica grada Svete Nedelje i Gradsko poglavarstvo. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/lutkarska-predstava-tigric-za-najmlade-stanovnike-sarengrada-i-okolice/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/lutkarska-predstava-tigric-za-najmlade-stanovnike-sarengrada-i-okolice/#When:10:34:48Z Vukovarsko lutkarsko proljeće po 14.-ti put na krajnji Istok Hrvatkske donosi stotinjak predstava koje će do subote imati prigodu pogledati 30 000 mališana. U okviru toga su u organizaciji Poglavarstva Grada Iloka i MO Šarengrad u Šarengradu u Hrvatskom domu, djeca do 4. razreda osnovnih škola na poklon za nadolazeći blagdan Uskrsa mogla pogledati lutkarsku predstavu. Ovom prigodom su pripremljeni i podijeljeni i prigodni uskrsni darovi za njih. Predstavu Tigrić je u nazočnosti predstavnika MO Šarengrad, djece i učitelja i nastavnika OŠ kao i predškolske djece izvelo lutkarsko kazalište iz Mostara. Omogućili su im to pokrovitelji Ministartvo kulture i Vukovarsko-srijemska županija. Na "Proljeću" sudjeluje sedamnaest lutkarskih kazališta i skupina iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske, a drugu godinu za redom, u Vukovaru su proglašeni laureati među glumcima odnosno književnicima koji su zadužili hrvatsku lutkarsku umjetnost, Luko Paljetak i Pero Juričić. Izvor: Iggy i Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/odigrana-prva-sluzbena-kosarkaska-utakmica-u-novoj-sportskoj-dvorani/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/odigrana-prva-sluzbena-kosarkaska-utakmica-u-novoj-sportskoj-dvorani/#When:10:34:48Z Uz veliki trud organizatora i prevladavanje svih mogućih tehničkih problema, u velikoj sportskoj dvorani na Tehnikumu u Iloku, ove subote 28.03.2009 s početkom u 19:00 sati odigrana je prva službena košarkaška utakmica između timova - Ilok i Darda2. Košarkaška utakmica je odigrana u okviru 23. kola B1 lige - regija Istok. Značajan broj navijača i publike prisustvovao je ovom događaju i odlična atmosfera koja je nastala je jednim djelom pomogla, te uz odličnu igru naših raspoloženih igrača, da utakmica završi rezultatom 85:78 za košarkaše Iloka. U našem timu su po broju koševa i skokova najbolji bili Ivan Šijak sa 27 koševa, Marko Čuljak 18 koševa i 4 skoka i Marjan Rac sa 12 koševa i 7 skokova. Osim njih u timu Ilok igrali su Karlo Papak, Tomislav Petrašin, Dario Šimunić, Dražen Pejić, Vladimir Božić, Josip Šimić, Vladimir Hrček, Toni Grbeš-Perić i Ivan Kuzmanovski, uz njihovog trenera Danijela Lamoša. Ovom važnom sportskom događaju za naš grad prisustvovali su u velikom broju građani - ljubitelji košarke, brojni lokalni sportski dužnosnici kao i Željko Ilić, predsjednik županijskog košarkaškog saveza. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/potpisivanje-26-ugovora-iz-podrucja-zastite-okolisa-i-energetske-ucinkovito/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/potpisivanje-26-ugovora-iz-podrucja-zastite-okolisa-i-energetske-ucinkovito/#When:10:34:48Z Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo, potpisao je danas u Vukovaru 26 Ugovora o korištenju sredstava Fonda za financiranje projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, na području Vukovarsko-srijemske županije. Iz područja zaštite okoliša potpisano je 21, a energetske učinkovitosti 5 Ugovora, za koje je Fond ukupno osigurao 31.571.965,73 kuna. Ugovore su potpisali: vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Grada Vukovara Zdenka Buljan, gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić i načelnici općina: Bogdanovci, Borovo, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Lovas, Nuštar, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Vođinci i Vrbanja, te direktori tvrtke: Furnir Otok d.o.o., Šišarka d.o.o., Eko Grad d.o.o. i Komunalne prijevozničke usluge Cerna. Potpisivanju Ugovora nazočio je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Ugovori su potpisani za slijedeće projekte, sa: a) Vukovarsko-srijemskom županijom za: - nabavu uređaja za kontinuirano praćenje emisija iz spalionice bolničkog otpada Opće bolnice Vinkovci u visini od 1.229.016,00 kn, b) Gradom Vukovarom za: - sanaciju odlagališta komunalnog otpada Petrovača dola u visini od 20.197.880,46 kn (dodatak ugovora) - izgradnja energetski učinkovite javne rasvjete u visini od 806.360,80 kn - ugradnju mjerila toplinske energije u kućanstvima u visini od 1.700.000,00 kn c) Gradom Vinkovci za: - sanaciju divljih odlagališta u visini od 669.900,00 kn d) Općinom Bogdanovci za: - kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 227.761,80 kn - sanaciju divljih odlagališta u visini od 140.000,00 kn e) Općinom Borovo za: - sanaciju divljih odlagališta u visini od 138.600,00 kn f) Općinom Cerna za: - kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 22.948,81 kn - izgradnju energetski učinkovite javne rasvjete u visini od 93.316,30 kn g) Općinom Drenovci za: - kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 98.000,00 kn - sanaciju divljih odlagališta u visini od 262.500,00 kn h) Općinom Gradište za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 96.609,36 kn i) Općinom Gunja za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 264.377,00 kn j) Općinom Lovas za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 227.761,80 kn k) Općinom Nuštar za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 121.402,40 kn l) Općinom Stari Mikanovci za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 82.350,00 kn lj) Općinom Štitar za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 34.625,00 kn m) Općinom Tompojevci za: - sanaciju divljih odlagališta u visini od 280.000,00 kn - kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 329.174,30 kn n) Općinom Vođinci za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 199.985,45 kn nj) Općinom Vrbanja za kupnju komunalne opreme za skupljanje komunalnog otpada u visini od 576.023,00 kn o) tvrtkom Furnir Otok d.o.o. za projekt korištenja toplinske energije iz biomase u visini od 850.000,00 kn (subvencija kamate) p) tvrtkom Šišarka d.o.o. za pokretanje proizvodnje peleta u visini od 1.445.000,00 kn (zajam) r) tvrtkom Komunalne i prijevozničke usluge Cerna za projekt oporabe i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada u visini od 600.000,00 kn (zajam) s) tvrtkom Eko Grad d.o.o. za poticanje razvoja ruralnog prostora u visini od 1.200.000,00 kn (zajam) Župan Božo Galić izrazio je zadovoljstvo potpisanim Ugovorima i naglasio kako na području Vukovarsko-srijemske županije Fond realizira 104 projekta za koje je odobreno 160.922.193,82 kuna. Pridodaju li se tome sredstva isplaćena za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (124.237.385,54 kn) Fond je sveukupno odobrio 285.159.579,36 kuna, od čega je već isplaćeno 175.680.018,76 kuna. Izvor: Vukovarsko-srijemska županija 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/da-li-je-realno-klizanje-gospodarstva-u-nelikvidnost-s-kraja-90-ih/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/da-li-je-realno-klizanje-gospodarstva-u-nelikvidnost-s-kraja-90-ih/#When:10:34:48Z Domaće gospodarstvo klizi u tešku krizu nelikvidnosti, koja bi se do kraja godine mogla mjeriti s kaotičnim stanjem s kraja 90-ih godina. Likvidnost tržišta ne može se postići naredbom, pa poslodavci i ekonomisti ne vjeruju da će jedna od antirecesijskih mjera Vlade - plaćanje obveza u roku od 60 dana - lako uspjeti. Željeni ritam plaćanja veliki sustavi u zemlji, kako se tvrdi, moći će "uloviti" tek krajem ljeta, i to ako ne bude velikih potresa na tržištu. Naime tvrtke, uz postojeće neplaćene račune iz prošle godine, moraju podmirivati i nove dospjele obveze, za što im je potreban veći izvor financijskih sredstava. A novca, jednostavno, nema. Bez povećanja likvidnosti kompletnog tržišta, a to znači da poduzeća na raspolaganju trebaju imati dostupan novac - poručuje cijeli niz naših sugovornika - nemoguće je rokove plaćanja dekretom svesti u razumnu mjeru. Državne tvrtke, monopolisti na tržištu, realnom sektoru posao plaćaju prosječno u roku od oko 200 dana. Realni sektor, pak, slijedom dugih rokova naplate odrađenog posla svojim dobavljačima duguje, a kako vrijeme prolazi i rokovi plaćanja se povećavaju. Prema posljednjim podacima, ljekarne kojima duguje država veletrgovcima lijekova isporučenu robu plaćaju najmanje 190 dana nakon isporuke. Bolovanja se poslodavcima, pak, isplaćuju nakon 170 dana. Najgore je, međutim, onima koji posluju s tvrtkama u području cestogradnje, bilo da je riječ o HC-u ili HAC-u, Hrvatskim željeznicama, HEP-u. "Te su tvrtke, uz samu državu, generatori nelikvidnosti", kazao nam je jedan od poslodavaca iz realnog sektora, navodeći da se rokovi plaćanja državnih tvrtki protežu i do 220 dana. Broj nepodmirenih obveza raste niz mjeseci i trenutno iznosi 14,7 milijardi kuna. Državne tvrtke, odnosno javna poduzeća, tek sada plaćaju račune iz studenoga prošle godine. Sami priznaju da problema s likvidnošću imaju, da im je poslovanje dodatno otežao zahtjev Vlade za rezanje troškova te da će im trebati najmanje sedam-osam mjeseci da se svedu u okvire mjere - plaćanje u roku 60 dana. Mnogi se, međutim, boje da bi to moglo tek ostati želja Vlade, s obzirom na to da i država sve teže ispunjava svoje financijske obveze. Koliki je, pak, dug državnih tvrtki skriva se, uz optimistične poruke iz Vlade da država sve svoje obveze plaća na vrijeme. Činjenica da su plaće financirane iz proračuna isplaćivane do 18. ožujka, iako se sva plaćanja trebaju obaviti najkasnije 15. u mjesecu, jasno pokazuje da državna blagajna novca nema. - Novac kojim privatni sektor kreditira državu je ogroman, a tu govorimo i o državi, i o jedinicama lokalne uprave, i o javnim poduzećima. Bojim se da su bilo kakve mjere za ograničavanje krize za neke tvrtke na tržištu prekasno stigle - kaže Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca. Na primjeru HEP-a ilustrira što se zbiva, pa tako HEP naručene poslove plaća u roku od 200 do 220 dana, a istovremeno tvrtka od koje je posao naručen račun za energiju HEP-u mora platiti u roku od sedam do 15 dana. Jedan od poslodavaca u drvnoj industriji kaže da Hrvatskim šumama repromaterijal plaća u roku od 120 do 160 dana i za to kašnjenje isporučuje kamatu od 17 posto. Bio bi sretan kada bi mogao plaćanja obaviti u roku od 60 dana, no kako on duguje dobavljaču, tako i njemu duguju. "Nemoguće je rokove plaćanja srezati preko noći. To je nešto na čemu treba raditi godinu dana, postupno i za što su potrebna dodatna sredstva", kaže nam taj proizvođač. No, gospodarstvo do novca ne može doći i realna je opasnost da će se rokovi plaćanja, umjesto smanjiti, samo produžavati. - I država i javna poduzeća svoje opomene za neplaćanje šalju promptno - kaže Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a. No, istovremeno te iste tvrtke-dužnici od države potražuju sredstva za obavljene radove, ali to nikoga očito nije briga. Samo snažna financijska injekcija koja će popuniti rupe može dati rezultat, ističe Popijač, ali i upozorava da velike sustave treba hitno restrukturirati i racionalizirati jer bi u protivnom za koju godinu ponovo mogli imati iste probleme. Ekonomist Dražen Kalogjera je pesimističan i kaže da zemlja "ponovno ulazi u nelikvidnost kakva je vladala pretkraj 90-ih". Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/poljoprivrednici-zestoko-brane-svoje-poticaje-od-smanjivanja/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/poljoprivrednici-zestoko-brane-svoje-poticaje-od-smanjivanja/#When:10:34:48Z "Stara poslovica kaže da ćeš žeti onako kako si posijao. Ako nam smanje poticaje, žet ćemo, u najbolju ruku, 30 posto manje nego dosad, komentar je Darka Grivičića, donedavnog dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza, na prijedlog liberala predvođenih Đurđom Adlešić da se, između ostaloga, srežu i poticaji poljoprivrednicima. Liberali, ističe Grivičić, ne znaju o čemu govore. Ti poticaji, kaže, hrane Hrvatsku i nije važno odlaze li velikim ili malim proizvođačima. Jednako vrijedi, a možda je i bolje kvalitete, ilustrira to primjerom, pšenica koja dolazi s malog gospodarstva od nekoliko hektara, od one s imanja od sto tisuća hektara, a da bi, zaključuje, sa svojom poljoprivredom mogli uopće u Europu, moramo "na gomili" imati što više hektara obrađene površine, bez obzira na to koja je njihova pojedinačna veličina. "Naš seljak, kojem se daju poticaji, uspije na tri-četiri hektara imati prinos od tri tone pšenice. Nizozemski seljak po samo jednom hektaru ima prinos od osam tona - zato što ima tehnologiju, ima navodnjavanje", ističe Gagro. Po navodnjavanju smo mi, kaže, posljednji u Europi, iza Albanije, iako bi nam ono smanjilo pad prinosa zbog suše, sa sadašnjih 60 na 15 posto. Jedno od mogućih rješenja jest, dodaje, i zadrugarstvo. Proizvođačima koji imaju manje površine treba omogućiti izuzetno povoljne kredite za opremu i dati im da se ujedinjeni bave pravom poljoprivredom na većim površinama. Umjesto da rasipamo novac na "socijalne poticaje", ulagati trebamo u takve, velike projekte, od kojih će onda koristi imati i mali proizvođači, zaključuje agronom. Da ovako osmišljene potpore nemaju smisla, smatra i bivši predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, dr. Mirko Gagro. Malim se poticajima, kaže on, samo kupuju socijalni mir i glasovi na izborima. Poticaji ne trebaju odlaziti malim, nekonkurentnim proizvođačima, pogotovo ne onima kojima poljoprivreda nije primarna djelatnost, zaključuje. - U vrijeme krize Europa i dalje mnogo ulaže u svoju poljoprivredu, proizvođačima daje poticaje kako ne bi ostala gladna. Kod nas se predlaže suprotno, pa da se, dok je novca za uvoz sve manje, još smanji i domaća proizvodnja hrane, napominje Grivičić, podsjećajući na činjenicu da smo konačno izjednačili uvoz i izvoz hrane, koji se kreću svaki po oko 2,5 milijardi dolara. Uvoz hrane pao je u siječnju ove godine 38 posto, izvoz je porastao pak za 22 posto pa se naša uvozno-izvozna bilanca prvi put gotovo izjednačila. Dok hrvatski seljak dobije za, primjerice, pšenicu samo poticaj od 2.250 kuna po hektaru, europski proizvođač dobiva, pored 333 eura iste namjene, još ekološki poticaj od 160 eura, ako dokaže da je koristio pesticide u granici dozvoljenog, plus poticaj za ruralni razvoj i slično. Nizozemski proizvođači, primjerice, dobiju i nagradu od još 160 eura ukoliko ne prskaju kanale među njivama. Prema popisu kojeg je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, novac iz proračuna lani je u poljoprivredi primilo 85.000 korisnika, kojima je isplaćeno ukupno 2,5 milijardi kuna. Prema podacima iz Ministarstva, svake se godine uspije prekontrolirati tek pet posto iznosa, i pet posto korisnika. Kako je u nekoliko navrata ponovio dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, potpore su otvoren prostor za manipulacije i korupciju bez sankcija. Korist od poljoprivrednih potpora imaju, smatra on, mnogi navodni proizvođači, ali i dio stranačke birokracije, primjerice HSS. "Znam za slučaj uzgajivača svinja koji je dobio potporu za proizvodnju i prodaje svoje meso po 40 kuna za kilogram, dok svinjetina u trgovini stoji 27 kuna. Zašto, neka mi netko objasni, on dobiva potporu, baš kao i apsolutno svaka biljka u Hrvatskoj?", pita Ribić, smatrajući kako proračun, umjesto na plaćama državnih i javnih službenika, može uštedjeti upravo na tim, nekontroliranim poticajima. Od 2005. do 2007. godine masa za plaće narasla je, kaže, za 17,6 posto, a za ukupne potpore 77 posto, u poljoprivredi za 51 posto. Izvor: Agroklub 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/obljetnica-najtuznijeg-dana-u-povijesti-lovasa/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/obljetnica-najtuznijeg-dana-u-povijesti-lovasa/#When:10:34:48Z Prije 11. godina, 21.03.1998., cijela Hrvatska bila je u Lovasu, razlog je bio pokop posmrtnih ostataka 67. žrtava srpske agresije. Svetu misu zadušnicu i ispraćaj dragih pokojnika predvodio je biskup đakovački i srijemski mons. Marin Srakić uz koncelebraciju pokojnog biskupa đakovačkog i srijemskog u miru mnos. Ćirila Kosa i brojnih svećenika predvođenih vlč. Vladimirom Delićem, tadašnjim lovaskim župnikom. Posmrtni ostaci pokopani su uz najveće vojne i vjerske počasti, nazočno je bilo nekoliko tisuća mještana i gostiju iz cijele Hrvatske... Hrvatski branitelji koji su naknadno pronađeni i ekshumirani, sahranjeni su, uz sve vojne i civilne počast, i na grobljima u Lovasu i Opatovcu te drugim mjestima naše Domovine. 11. godina poslije, na obljetnicu pokopa, župan Vukovarsko srijemske županije g. Božo Galić, načelnik Općine Lovas g. Ž. Cirba, izaslanstvo OO HDZ-a predvođeno predsjednikom općinskog vijeća g. S. Milasom, predstavnici institucija i udruga građana s područja općine Lovas položili su vijence i zapalili sviječe u spomen na dan kada su ostaci dijela lovaskih žrtava dostojno ispraćeni, ispraćeni na način kako dolikuje ljudskom rodu i običajima. Vijenci su položeni te svijeće zapaljene na Spomen obilježju masovne grobnice na lovaskom groblju te u centru naselja kod Spomen križa. Povodom istoga događaja, 150 župljana iz Župe Sv. Nikole Tavelića iz Županje, koji su autobusima pristigli u Lovas, križnim putem od minskoga polja do crkve Sv. Mihaela u kojoj je održana i Sv. misa, također je odalo počast na tu tužnu obljetnicu. Misu je služio i vodio vlč. Marko Peulić iz spomenute župe. U 17 sati održana je i Sveta misa zadušnica, vodio ju je naš župnik vlč. Borislav Romić, koji je, po vrlo hladnom vremenu, vodio i molitvu na groblju i centru naselja. Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/promocija-knjige-o-jozi-ivakicu-knjizevniku-i-umjetniku-srijema/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/promocija-knjige-o-jozi-ivakicu-knjizevniku-i-umjetniku-srijema/#When:10:34:48Z Promocijom knjige "Književni i kazališni rad Joze Ivakića" autorice Anice Bilić, upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci, u Gradskoj knjižnici i čitaonici obilježena je 130. obljetnica rođenja toga književnika, dramaturga i redatelja. Predstavljajući knjigu, izdanu u ediciji posebnih izdanja Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci, Anica Bilić je istaknula kako je pokušala sveobuhvatno sagledati Ivakićevo književno i kazališno djelovanje. "Prvi puta se u književnoj znanosti sveobuhvatno sagledava ličnost i stvaralački opus Joze Ivakića", kazala je Bilić dodajući kako je to sinteza cjelokupnog rada Joze Ivakića. Urednik knjige akademik Dubravko Jelčić ocjenio je kako je riječ o iznimno vrijednom znanstveno-istraživačkom i literarno-kritičkom radu. "Za pisce poput Joze Ivakića ne zna svatko ali često su pisci poput Ivakića važniji, vredniji i značajniji od onih 'velikih'", istaknuo je akademik Jelčić dodajući kako se Ivakić u stvaralaštvu bavio idejama i temama značajnim za svakodnevicu svakog čovjeka. Dramski amateri Kulturno-umjetničkog društva "Sloga" Retkovci izveli su ulomak iz drame Joze Ivakića "Inoče", a u predvorju knjižnice postavljena je tematska izložba o Ivakićevu životu i djelu. Tko je Joza Ivakić? Joza Ivakić (Vinkovci 1879.-Zagreb 1932.) pisao je romane, pripovjetke, feljtone, književne studije i filmske scenarije. Najpoznatija književna dijela su mu drame "Inoče", "Majstorica Ruža" i "Vrzino kolo", pripovjetke "Iz našeg sokaka" i "Selo i varoš" te roman "Kapelan". Uređivao je niz časopisa te bio dramaturg u osječkom i zagrebačkom HNK. Kao kazališni redatelj postavio je tridesetak dijela domaće i strane književnosti, napisao je tristotinjak kazališnih i književnih kritika i studija, pisao je scenarije i režirao igrane prosvjetne filmove za Školu narodnog zdravlja. Ime Joze Ivakića od 1971. godine nosi vinkovačko Gradsko kazalište. Izvor: totalportal 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/isplate-poticaja-i-kapitalnih-potpora-u-poljoprivredi-nisu-upitne-u-rebalan/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/isplate-poticaja-i-kapitalnih-potpora-u-poljoprivredi-nisu-upitne-u-rebalan/#When:10:34:48Z Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Josip Friščić u Vinkovcima se sastao sa županom Božom Galićem. Govoreći o budućem rebalansu državnog proračuna potpredsjednik Sabora rekao je kako neće biti upitni poticaji i kapitalne potpore, jer osiguravaju radna mjesta i podmirenja domaćih potreba u hrani. Friščić je naglasio kako je do sada isplaćeno oko 600 milijuna kuna poticaja, a do početka idućega mjeseca država bi trebala poljoprivrednim proizvođačima isplatiti još oko milijardu kuna o čemu se intenzitvno razgovara na relaciji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo financija i Vlada. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/min-poljoprivrede-isplacuje-unaprijed-520-milkuna-potpora-za-jesensku-sjetv/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/min-poljoprivrede-isplacuje-unaprijed-520-milkuna-potpora-za-jesensku-sjetv/#When:10:34:48Z U skoroj proljetnoj sjetvi ukupno bi trebalo biti zasijano 425.909 hektara (lani je zasijano 441.304 hektara) ratarskih kultura, od čega najviše kukuruza, na 280.000 hektara, procjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nastojeći da predstojeća sjetva bude što kvalitetnija, uvažavajući agrotehničke rokove i pripreme za proljetne radove u poljoprivredi, a svjesni činjenica da će bez pomoći države sjetva biti upitna, Ministarstvo poljoprivrede isplatilo je potpore u iznosu od 520 milijuna kuna unaprijed. Od toga je 280 milijuna kuna poticaja za kukuruz, što iznosi 50 posto ukupnog iznosa poticaja za kukuruz za jesensku sjetvu 2008. Naime, Ministarstvo poljoprivrede planira u idućem periodu isplatiti poticaje za jesensku sjetvu 2008. godine u ukupnom iznosu nešto većem od milijardu kuna. Podsjetimo, prošle je godine zasijano 313.779 hektara kukuruza, od čega 267.184 hektara kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 46.595 hektara kod poslovnih subjekata. Lani je zasijano više suncokreta u Hrvatskoj na 38.635 hektara, dok se ove godine planira zasijati 30.000 hektara te uljarice. Riječ je o zahtjevnoj proizvodnji, odnosno skupoj mehanizaciji, za koju se ratari teško odlučuju. Uz to, ratari nisu sigurni koje će kulture biti dobro plaćene na jesen, kao što je to lani bio slučaj s kukuruzom, jer otkupne cijene doznaju tek uoči žetve, a sada ostaje i otvoreno pitanje koliko će globalna gospodarska kriza utjecati na otkupnu cijenu poljoprivrednih sirovina na jesen. Domaći ratari za sada jedino znaju koja će biti zajamčena otkupna cijena šećerne repe koju jamče šećerane. Kako lani nisu bili zadovoljni isplatama za suncokret i kukuruz, koji sada ima osjetno veću otkupnu cijenu nego jesenas, proizvođači se osjećaju prevareni, pa bi se mogli više okrenuti sadnji povrća i soje. I u planu Ministarstva je sijanje više povrća, soje i zobi. Kada je riječ o povrću, lani je u sustavu poticaja zasijano 13.076 hektara, a ove se godine planira zasijati 13.500 hektara povrća. Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji, najvećoj ratarskoj županiji, planira se obaviti na ukupno 108.000 hektara. Kukuruzom se planira zasijati 74.500 hektara, sojom 11.000 hektara, suncokretom 10.000 hektara, a šećernom repom 9000 hektara. Problem je što osječka šećerana još uvijek nije ugovorila sve planirane površine pod repom, nego je to učinila za 6000 hektara, pa će se repa opet uvoziti iz Mađarske i Vojvodine. Soje je lani zasijano 35.816 hektara, a ove je godine plan 40.000 hektara. Zobi (jare) zasijano je lani 16.745 hektara, a sad je planirano 20.000 hektara. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održan je ovih dana sastanak kojem su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić i predstavnici kutinske Petrokemije, na kojem se razgovaralo o mogućnosti plasmana mineralnih gnojiva na tržište u nadolazećem razdoblju proljetnih radova u poljoprivredi. Na sastanku je dogovorena odgoda plaćanja na četiri mjeseca za sve kupce mineralnih gnojiva te dodatni popust od četiri posto za sve kupce koji plate gnojivo bez odgode plaćanja. Ministarstvo poljoprivrede i dalje će pratiti cijene i stanje na tržištu mineralnih gnojiva i pokušavati olakšati poljoprivrednim proizvođačima proljetnu sjetvu. Izvor: Agroklub 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/procjenjuje-se-da-gotovo-dva-milijuna-hrvata-zivi-na-drzavnim-jaslama/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/procjenjuje-se-da-gotovo-dva-milijuna-hrvata-zivi-na-drzavnim-jaslama/#When:10:34:48Z Rad u državnoj tvrtki oduvijek je bio najpoželjniji. No, državni je aparat toliko narastao da smo na rubu propasti. Gotovo dva milijuna Hrvata živi na državnim jaslama, a to je, tvrde ekonomisti, i jedan od glavnih razloga skupe države u kojoj živimo. Frapantan je to podatak do kojeg se dolazi kada se zbroji oko 260.000 zaposlenih u državnoj i javnim službama, 1,150.000 umirovljenika i 255.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo u siječnju. Kada se tome pridodaju i ljudi koji nisu u proračunu, ali čija je egzistencija vezana uz državu - a radi se o oko 100.000 zaposlenih u javnim poduzećima te oko 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, čemu još valja pribrojiti i 21.000 zaposlenih u lokalnim tvrtkama - dolazimo do procjene da gotovo dva milijuna ovisi o proračunskoj infuziji. Istodobno, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca , u privatnom je sektoru zaposleno 800.000 ljudi, što znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i pol građana čija egzistencija - izravno ili neizravno - ovisi o državi. - Takva je situacija dugoročno neodrživa. Mi smo očito nacija koja je jako ovisna o državi, što se vidi i po podacima da je udjel radno aktivnog stanovništva u nas manji od 50 posto, dok se vani on kreće oko 60 posto - ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić. Prema njegovim podacima, vani na državnim jaslama živi manje od 30 posto ljudi, iako se i tamo, zbog nepovoljnih demografskih kretanja, taj udjel povećava. U Hrvatskoj je, međutim, udjel ljudi ovisnih o državnoj financijskoj injekciji znatno veći i kreće se u rasponu od 40 do 50 posto, kaže naš sugovornik. Velika ovisnost stanovništva o državi vidi se i iz državnog proračuna, pri čemu valja voditi računa da proračun središnje države ne odražava vjerno stanje stvari. Naime, u tom proračunu nisu ni javna poduzeća, ni lokalna samouprava, a upravo su ti sektori, po ocjeni mnogih, legla nepotizma i neučinkovitosti. Od 127 milijardi kuna, koliki je ovogodišnji državni proračun (kojeg uskoro očekuje rebalans), za isplatu plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama rezervirano je 23,5 milijarde kuna. Razne vrste mirovina - od starosnih, preko obiteljskih i braniteljskih, pa do invalidskih - državnu blagajnu ove godine stoje 34,1 milijardu kuna. Kada tome pribrojimo i izdatke za razne oblike socijale, koji prelaze 2,9 milijardi kuna, ali i izdvajanja za zdravstvo od 22,6 milijardi kuna, dolazimo do podatka da život građana na državnim jaslama porezne obveznike stoji više 83 milijarde kuna, ili dvije trećine ukupnih proračunskih rashoda. - Hrvatska je premala zemlja za tako glomazni birokratski aparat. To gospodarstvo ne može podnositi. Svi, međutim, samo znaju pitati zašto zaposleni u gospodarstvu imaju tako male plaće. Odgovor je jasan: zato što takav državni aparat treba nahraniti - primjećuje glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. Dodaje kako nitko u Hrvatskoj zapravo ne može reći koliki je stvarno državni sektor, s obzirom na to da o tome nema preciznih podataka. Usklađivanje s EU rezultira bujanjem državnog aparata, no u HUP-u ističu kako je kod nas uobičajeno da od Europe preuzimamo standarde, ali ne i učinkovitost i racionalnost. No, u sindikatima se ne slažu s ocjenama da ljudi koji žive na državnim jaslama ne rade dovoljno. - I među zaposlenima u državnoj upravi ima izuzetno pametnih i vrijednih ljudi, od kojih mnogi za mali novac rade i vikendima, ali problem s kojim se oni suočavaju je da u tim službama vrijede čudni kriteriji zapošljavanja i vrednovanja - kaže ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula. Pritom ukazuje na nepotizam i potrebno političko zaleđe kako pri zapošljavanju u državnoj i lokalnim službama, tako i za napredovanje na poslu. Hrvatska ima razmjerno mali udio privatnog sektora u bruto domaćem proizvodu (BDP), samo 60 posto, te velik udio državne potrošnje, veći od 50 posto, pokazuje jedno istraživanje Nacionalnog vijeća za konkurentnost iz 2004. U drugim tranzicijskim zemljama, neposredno prije njihova ulaska u EU, udio privatnog sektora kretao se između 65 posto u Sloveniji i 80 posto u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Istodobno, udio državne potrošnje u njima kretao se u rasponu od 36 posto u Latviji do 48 posto u Slovačkoj. U takvoj situaciji ne treba se čuditi tvrdnjama da Hrvatska prednjači po poreznom teretu. Naime, kako pokazuje jedno istraživanje Instituta za javne financije, udio poreza i doprinosa u nas prelazi 40 posto BDP-a, što je situacija koju među tranzicijskim članicama EU možemo usporediti jedino s onom u Sloveniji. Proračun 800.000 zaposlenih u privatnom sektoru znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva čija egzistencija ovisi o državi 260.000 u državnim i javnim službama, 23,5 milijardi kuna 1,150.000 umirovljenika, 34,1 milijarda kuna 255.000 nezaposlenih, 853 milijuna kuna Socijala 2,9 milijardi kuna iz proračuna za socijalu Zdravstvo 22,6 milijardi kuna iz proračuna za zdravstvo Izvor: Jutarnji 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-vsz-registrirano-je-nevjerojatnih-1394-udruge-na-204768-stanovnika/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-vsz-registrirano-je-nevjerojatnih-1394-udruge-na-204768-stanovnika/#When:10:34:48Z Nedavno je Pero Ćorić, predsjednik županijskoga Odbora za koordinaciju financijske potpore projektima udruga Vukovarsko-srijemske županije, iznenadio javnost objavljivanjem broja postojećih udruga koji je u međuvremenu narastao na nevjerojatnih 1.394 što je uistinu puno na 204.768 stanovnika županije jer na svakih 146 stanovnika dolazi jedna udruga. Budući da se udruge registriraju u Uredu državne uprave, nismo mogli dobiti precizne podatke koliko ih je na području Vukovara, ali taj bi broj mogao biti veći od 400. Najbrojnije su sportske udruge, ima ih 308, slijede ih gospodarske (190), kulturne (153), tehničke (96), proistekle iz Domovinskog rata (53), udruge za zaštitu i okupljanje djece (30) hobističke (20), znanstvenr su samo dvije, a ima i udruga koje se ne može svrstati u neke interesne skupine. Na županijski natječaj za dodjelu predviđenih 400.000 kuna prijavljeno je 68 projekata što je zapravo malen broj i pokazuje da većina udruga nije tražila novac. Samo je 37 projekata zadovoljilo kriterije i dobilo novac, od tisuću do 25.000 kuna. Polovicu sredstava, 204.000 kuna, dobile su udruge proistekle iz Domovinskoga rata, a posljedica je to stava da 51 posto sredstava treba dati tim udrugama. Kako i tih udruga ima puno, primjerice samo udruga koje okupljaju oboljele od PTSP-a ima 11, županijske se vlasti savjetuju s Koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskoga rata i prihvaćaju njihove stavove, a udruge se usuglašavaju unutar koordinacije. Na taj se način redovito financiraju sportske igre ratnih veterana, putovanja Hvidre Sredstva je dobilo i nekoliko udruga invalida. Načini financiranja udruga različiti su. Neke prikupljaju novac od članstva, primaju donacije, natječu se projektima diljem Hrvatske, a neke su, posebice humanitarne i udruge civilnoga društva, uspješne i u dobivanju sredstava iz predpristupnih fondova Europske Unije. Na lokalnoj razini neke se udruge financiraju iz mjesnih proračuna, sportske udruge dobivaju novac iz izdvajanja za sport, a humanitarne udruge dođu do sredstava i preko Crvenog križa. Zanimljivo je da su među osnivačima brojnih udruga uglavnom iste osobe, da iste osobe obavljanju dužnosti u više udruga pa i političkih stranaka, da su predsjednici udruga zaposleni u državnim službama koje se bave udrugama, da na istoj adresi možete pronaći i više od 10 udruga... Izvor: Vukovarske novine 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/potrosaci-ce-uskoro-izgubiti-pravo-na-istinitu-informaciju-o-proizvodu-koji/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/potrosaci-ce-uskoro-izgubiti-pravo-na-istinitu-informaciju-o-proizvodu-koji/#When:10:34:48Z Neprehrambeni proizvodi koji se ubuduće budu prodavali u Hrvatskoj, više na svojim deklaracijama neće morati imati navedenu, kao što je sada slučaj, zemlju podrijetla proizvoda - novost je u izmijenjenom Zakonu o zaštiti potrošača, pripremljenom u Ministarstvu gospodarstva za daljnju proceduru donošenja. Kako stoji u izmjenama zakona, oznaka, koja se do sada zvala deklaracijom, morat će sadržavati samo naziv i adresu sjedišta proizvođača ili trgovca koji proizvod stavlja na tržište, ne i zemlju podrijetla u kojoj proizvođač ima svoje pogone ili ugovorenu proizvodnju. Primjerice, na deklaraciji igračke ili odjeće proizvedene u Kini za francuskog proizvođača, Kine kao zemlje podrijetla više neće biti, već će se navoditi samo Francuska. To će, smatraju potrošačke udruge u Hrvatskoj, potrošače dovoditi u zabludu i uskraćivati im bitne informacije, no kako pak pojašnjavaju pravni stručnjaci upućeni u ovo područje, hrvatski se propisi samo usklađuju s europskima, koji "made in" oznaku više ne priznaju, pogotovo ako je riječ o proizvodu stvarno proizvedenom u EU i plasiranom u druge zemlje EU-a. EU inzistira, međutim, i na brisanju zemlje podrijetla koja nije unutar EU-a, što se opravdava "otvorenim globalnim tržištem", no zapravo je riječ o tome da su prava proizvođača - koji su se zbog jeftinije radne snage i općenito povoljnijih uvjeta proizvodnje razgranali po svijetu - nadjačala prava potrošača na osnovno - istinitu informaciju o proizvodu. I u samom Ministarstvu gospodarstva može se čuti kako se brisanjem zemlje podrijetla iz deklaracije štite informacije o tome gdje koji proizvođač svoju robu proizvodi, što je uobičajena poslovna politika u svijetu, no činjenica je i to da potrošači više neće znati tko je i u kojim uvjetima nešto proizveo. U postojećem Zakonu o zaštiti potrošača stoji, naime, da je na deklaracijama domaćih proizvoda obvezno navesti naziv i sjedište proizvođača, te zemlju podrijetla, a na uvoznim pak naziv i sjedište uvoznika te zemlju podrijetla, pri čemu se njome smatra zemlja u kojoj je proizvod nastao, ili je podvrgnut procesu koji je posljednji bitno promijenio njegova svojstva. Kako, međutim, stoji u izmijenjenom zakonu, na oznaci proizvoda mora navedeno biti samo ime i sjedište proizvođača, ili pak trgovca koji proizvod stavlja na tržište. Kako ističu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača, koja se na ovo već žalila Ministarstvu gospodarstva, proizvođač i trgovac nipošto nisu isto, što znači da će, ukoliko na deklaraciji stoji naziv trgovca, taj trgovac odgovarati u slučaju štete, a proizvođaču će se izgubiti svaki trag. "Priprema nam se dodatno ogoljen Zakon o zaštiti potrošača, jer se gubi pravo na izbor i cjelovitu te istinitu informaciju. Finski mobitel proizveden u Rumunjskoj sad će biti finski, iako od zemlje do zemlje postoje velike razlike u kvaliteti rada, što potrošači imaju pravo znati", napominje Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača. "Prije šest godina, kad smo dobili prvi Zakon o zaštiti potrošača, imali smo Arthurov mač u originalnim koricama, a sad su nam ostale samo originalne korice i kopija mača", ističe Rkman. Prema njegovim riječima, prava potrošača ovim su smanjena, a "prsti" interesnih, poslovnih lobija, očigledni. Osim toga, može se čuti od pravnih stručnjaka koji se bave ovim pitanjem, Hrvatska, koja želi ući u EU, nije u poziciji pregovarati o ostavljanju "zemlje podrijetla" u svom zakonu, kad Unija, kao jedinstveno tržište, smatra da je "proizvedeno u EU" sasvim dovoljna informacija, koja neće kočiti promet roba. Činjenica je, pritom, da neke, stare članice EU-a, ni same nisu ukinule "made in" oznaku i da je unutar zajednice općenito ovo pitanje neusklađeno, no činjenica je i to da mi pravila, koja netko drugi ne mora ispoštovati - moramo. Najnovije informacije koje po ovom pitanju dolaze iz Kine su da će Kina osnovati jedinstveno povjerenstvo za nadzor ispravnosti prehrambenih namirnica, nakon brojnih skandala zadnjih godina, objavila je agencija Xinhua. Dosad je za prehrambenu sigurnost bilo zaduženo više uprava, a ovo će povjerenstvo biti u izravnoj nadležnosti vlade. Zadaća povjerenstva je "pojačati sustav nadzora prehrambenih namirnica, čija se slaba učinkovitost dugo smatrala uzrokom opetovanih prehrambenih skandala", ističe Xinhua. Prije nekoliko mjeseci u mliječnim proizvodima u Kini pronađena je kemijska tvar melamin, od kojega je umrlo šestero i razboljelo se 296.000 kineske djece. U prosincu trojica su muškaraca, optuženi za umiješanost u taj skandal, osuđeni na smrt. Izvor: Jutarnji ; Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ivana-zeravica-iz-bapske-nova-je-vinska-kraljica-slavonije-i-baranje-2009/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ivana-zeravica-iz-bapske-nova-je-vinska-kraljica-slavonije-i-baranje-2009/#When:10:34:48Z Devetnaestogodišnja Ivana Žeravica iz Bapske novoizabrana je Vinska kraljica Slavonije i Baranje. U prekrasnom hotelu 'Ružica', na Vinskom balu 16.Međunarodnog sajma vinogradarstva 'Slavin' održanom u subotu uvečer u Orahovici, za laskavu titulu natjecalo se 7 djevojaka koje su svojom ljepotom, osobnošću, narodnim nošnjama i znanjem o vinima oduševile posjetitelje. Za prvu i drugu Vinsku princezu stručni žiri izabrano je Nikolinu Jozanović(18) i Ines Goda (18) iz Županje, a Zlatnu krunu Ivani Žeravici predala je bivša Vinska kraljica Valentina Grgurević. Izvor: Jutarnji 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-razgovoru-sa-premijerom-rh-drivo-sanader-slovenska-blokada-antirecesijske/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-razgovoru-sa-premijerom-rh-drivo-sanader-slovenska-blokada-antirecesijske/#When:10:34:48Z Blokada pregovora s Europskom unijom i antirecesijske mjere, dvije su glavne teme o kojima smo razgovarali s premijerom Ivom Sanaderom. Kako ocjenjujete rezoluciju Europskog parlamenta prema kojoj je međunarodno pravo temelj za rješenje graničnog spora? - To je za nas jako dobra rezolucija i pozdravljam je u ime Vlade, jer ona afirmira međunarodno pravo kao načelo rješavanja spora između Hrvatske i Slovenije. Ali u rezoluciji se ne spominje Međunarodni sud u Haagu, čiju odluku Hrvatska traži? - Tako je, ali se spominje međunarodno pravo kao glavni princip. Znači li to da mora nužno biti riječi o sudu u Haagu ili to može biti i nešto posve drugo, neka nova zamka? - Naravno da će to Slovenci možda tumačiti na drugačiji način od nas. No, međunarodno pravo znači da se mora striktno poštovati UN-ova konvencija o pravu mora iz 1982. godine, a također logično je da to bude sud koji se time bavi jer je za to osnovan, već je rješavao 50-ak sličnih sporova u svijetu i nema razloga da se jedna takva institucija, i to UN-ova, derogira. Kao novi datum ulaska Hrvatske u EU spominje se tek 1. siječanj 2012. godine, upravo zbog ove blokade? - Mislim da nije dobro spekulirati o datumu. Prije svega moramo pronaći način da Slovenija deblokira pregovore. Naprosto moramo odvojiti pregovore od pitanja granice. To je pitanje političke volje u EU, to je i pitanje naše diplomatske aktivnosti, no istina je da su i Slovenci vrlo aktivni u tom smislu. Ključno je pitanje hoće li se Europa vratiti načelima na kojima je utemeljena i afirmirana, a to su pitanja solidarnosti, međunarodnog prava i načela kooperacije, suradnje umjesto konfrontacije. Dakle, nema ucjena, nema sprečavanja pristupanja Hrvatske ili bilo koje zemlje zbog bilateralnih pitanja. Kad je u pitanju naš teritorij: ni centimetar teritorija ne može doći u pitanje, i neće doći u pitanje. Što bi to značilo - da mi članstvo u EU plaćamo teritorijem, ili da svoje prijateljstvo sa Slovenijom plaćamo teritorijem?! To je apsolutno neprihvatljivo. Ipak, složit ćete se da je 2012. godina izvan rokova koje su i najveći pesimisti spominjali kad je o pristupanju EU riječ? - To je spomenuo Hannes Swoboda, koji se inače zauzima za to da idemo pred Međunarodni sud pravde, odgovarajući na pitanje hoće li ova blokada dovesti do odgode. Možemo o tome raspravljati, ali prvo što se treba riješiti jest deblokada. Naime, bez problema možemo u jednom danu na jednoj međunarodnoj konferenciji, jer to je događaj gdje se otvaraju i zatvaraju poglavlja, teorijski zatvoriti i 15 poglavlja. Mi smo spremni. Samo treba doći do deblokade. Spomenuli ste ovih dana da Vlada, osim već najavljenih antirecesijskih mjera, priprema i nove. Možete li najaviti neke od njih? - Rekao sam da ovo zacijelo neće biti zadnje mjere. Prvo ćemo primijeniti ovo što smo već donijeli, a nažalost pretpostavka je da kriza nije gotova, vidimo što se događa u Europi i svijetu, da su čak i neke članice EU gotovo pred bankrotom, i prema tome možemo sada samo reći da će Vlada nastaviti vrlo budno pratiti sve što se događa i da će razmišljati o novim mjerama. Kad će to biti? Kad bude vrijeme. Nove mjere znače i novo zaduživanje i deficit proračuna. Na kojoj razini će biti deficit nakon rebalansa? - Prva zadaća je rebalans proračuna, svođenje na održivi proračun, a mi računamo na deficit od oko jedan posto do 1,5 posto. Ako bude trebalo i ako kriza bude takva, ne isključujem dodatno zaduživanje Hrvatske u inozemstvu, dakle ne ovdje kod kuće da to tržište novca oslobodimo za gospodarstvo i da time onda financiramo malo i srednje poduzetništvo, izvoz, turizam itd. Nema nijedne zemlje, pa ni među vodećim industrijskim zemljama, od Njemačke do SAD-a koje ne financiraju antirecesijske mjere zaduživanjem. Ni jedna zemlja nije mogla predvidjeti do koje razine će ići ova kriza, prema tome svi se zadužuju i idu u deficit. Danas je normalna pojava da je u nekim vodećim zemljama u EU deficit i do četiri-pet posto. Hoće li ova kriza sa Slovenijom loše utjecati na kreditni rejting Hrvatske? - Ne. Dapače, rejting će nam učvrstiti ulazak u NATO 3. travnja. Vanjski dug premašio je BDP po prvi put. - Ne bih se složio. Riječ je o tome da naši stručnjaci koji o tome govore ne uračunavaju u BDP sivu ekonomiju, a ona je realna i također se ubraja u bruto domaći proizvod. Znači, moramo dodati tih 15-20 posto, ne znam točno koliko, a neke su zemlje imale i 30 posto, što smo, Bogu hvala, smanjili prije nego uđemo u EU kako bismo dobili novac iz kohezijskih fondova EU. Naprosto moramo odvojiti pregovore od pitanja granice. To je pitanje političke volje u EU, to je i pitanje naše diplomatske aktivnosti Vaše izjave oko budućnosti drugog mirovinskog stupa u više navrata su izazvale pomutnju. Možete li precizno kazati što država planira s drugim stupom? - Vrlo precizno: ključno je načelo dobrovoljnosti. Sigurno nitko nikoga neće tjerati da se iz drugog stupa prebaci u prvi. Ali, pričekat ćemo kraj rasprave sa stručnjacima i umirovljeničkim udrugama za konačnu odluku. Hoćete li biti kandidat HDZ-a za predsjednika države? - O tome uopće ne razmišljam. Nije isključeno? - Ne, ne, hoću reći da su naš prioritet sada lokalni izbori. Pobjeda HDZ-a je prioritet, a to znači da želimo imati najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana, te naravno najveći broj vijećnika. Izvor: glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proglaseni-najbolji-sportasi-na-podrucju-grada-iloka-u-2008-oj-godini/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proglaseni-najbolji-sportasi-na-podrucju-grada-iloka-u-2008-oj-godini/#When:10:34:48Z Zajednica Športskih udruga grada Iloka svečano je proglasila imena najboljih u športu na ovom području i dodijelila im prigodne nagrade. Tako je za najboljeg sportaša izabran Mario Feltan iz Šahovskog kluba Ilok, a nominirani su bili još Stjepan Šišaković iz Lovačke udruge Srndać Ilok te Goran Kovačić iz NK Hajduk Bapska. Kao najveća športska nada nagrađen je Antonio Ripić iz HNK Fruškogorac, vratar kategorije od 12 do 14 godina, a priznanja su dobili još i Matea Paić, članica ŠRU Šaran Ilok, Dajana Dudaš, članica ŠRU Karas Ilok i Stefan Marković, kadet Šahovskog kluba Ilok. Za najboljeg mladog sportaša proglašen je Andrija Tot iz Škole nogometa Tomislav Bošnjak, a nominirani su još i Ivan Božinović iz NK Hajduk Bapska i Drago Ćorić iz HNK Fruškogorac Ilok. Za najboljeg športaša veterana nominirani su Franjo Balentović, član ŠRU Šaran Ilok, Davor Tomšik iz Teniskog kluba Ilok i Vlatko Salamon iz HNK Fruškogorac Ilok, koji je ujedno i proglašen za najboljeg. Kao najbolji športski djelatnik nagrađen je Jure Šućurević iz Šahovskog kluba Ilok, dok je Zlatna plaketa, kao posebna nagrada dodijeljena Nikoli Renduliću za dugogodišnju marljivu športsku aktivnost u Mohovu. Titula najboljeg trenera dodijeljena je Mirku Ćoriću iz HNK Fruškogorac Ilok, čija je i momčad najbolji kolektiv u prošloj godini. Izvor: glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/aktualna-tema-u-nasem-iloku-i-sire-su-naravno-lokalni-izbori-kandidati/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/aktualna-tema-u-nasem-iloku-i-sire-su-naravno-lokalni-izbori-kandidati/#When:10:34:48Z Najave ministra Petra Čobankovića da će zamjenik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janjić bit zajednički kandidat HDZ-a, HSP-a i HSU-a za gradonačelnika u Iloku, u MUP-u su dočekane s porukom da neće moći ostati na svojoj dužnosti u policiji, ako bude izabran za prvog čovjeka Iloka. - Ako će Miroslav Janjić biti izabran, onda sigurno neće raditi i u policiji. Naprosto, ne mogu se raditi dva posla. Kandidatura i politička aktivnost nisu suprotne Zakonu o policiji i na kraju krajeva, svi policajci na ovaj ili onaj način konzumiraju svoja politička prava da biraju ili da budu birani. Bitno je da se u službi nitko ne bavi političkom aktivnošću ni na koji način. Dok je izvan službe, policajcu zakoni ne priječe da se bavi politikom, rekao nam je Krunoslav Borovec, načelnik Ureda ravnatelja policije. Vijest o kandidiranju Miroslava Janjića za iločkog gradonačelnika objavio je ministar Petar Čobanković na konferenciji za novinare u Vukovaru. S obzirom na to da su novi čelni ljudi MUP-a Tomislav Karamarko i Vladimir Faber najavljivali depolitizaciju i profesionalizaciju policije, ta je vijest u javnost dočekana s nevjericom. Bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, među onima je koji kritiziraju Janjićevu kandidaturu. - Očito je da u policiji još uvijek ima "HDZ-ovih" ljudi, jer se za takve funkcije kandidiraju samo jake stranačke osobe. Iako Zakon o policiji ne brani kandidaturu, apsurdno je da politički eksponirani ljudi i dalje rade u policiji, kazao je Lučin. Na Borovčevu najavu da Janjić više neće moći raditi u policiji ako bude izabran, bivši ministar pita se što će se dogoditi ako ne bude izabran, te ocjenjuje da je bitka za depolitizaciju policije stala brzo nakon prvih najava Karamarka i Fabera. - A što ako ne bude izabran? Onda će zamjenik načelnika biti eksponirani HDZ-ov aktivist. Sluša li takav čovjek u policijskom poslu Karamarka ili Čobankovića, upitao se Lučin. Miroslav Janjić ovih je dana u medijima već istaknuo da u svojoj kandidaturi ne vidi ništa sporno, budući da zakoni dopuštaju policajcima da se politički angažiraju. Jučer smo do Janjića pokušali doći u prijepodnevnim satima, u vrijeme posla, no komentar o kandidaturi ovoga je puta izostao. "Do 16 sati sam na poslu, a tek poslije 16 možemo razgovarati o politici", dosljedan je bio Janjić. Od 1989. godine član je HDZ-a, a trenutačno obnaša funkciju zamjenika načelnika PU vukovarsko-srijemske. Napominje da će, ako pobijedi na izborima, svoj status u policiji zamrznuti. Izvor: glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ilocki-podrumi-najavljuju-probleme-u-otplati-dugovanja-prema-svojim-koopera/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ilocki-podrumi-najavljuju-probleme-u-otplati-dugovanja-prema-svojim-koopera/#When:10:34:48Z Ako je suditi po skupu iločkih vinogradara na kojem su slušali o aktualnoj problematici u vinogradarstvu i vinarstvu - njihova djelatnost više nije baš omiljena kao biznis i značajan izvor životne egzistencije. Nedvojbeno je da je recesija počela uzimati svoj danak i u vinogradarstvu i vinarstvu. To se može iščitati i po cijenama grožđa i sve češćim kašnjenjima u plaćanju grožđa otkupljenog od malih obiteljskih gospodarstava, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Razlog tome je, kako navodi predsjednik Uprave Iločkih podruma, Mladen Papak, što je sve učestalija pojava neredovitog plaćanja kupaca za kupljeno vino, što ima za posljedicu nelikvidnost i u toj tvrtki. To najbolje govore ovogodišnji primjeri. U prva tri mjeseca nisu u opadanju prodane količine vina, što u mnogim vinarijama i nije slučaj, ali dok je prije mjesečna uplata potraživanja od kupaca iznosila prosječno 3 milijun kuna, trenutačna je naplata 80 posto manja, što nije dovoljno da bi Iločki podrumi mogli pravovremeno podmirivati svoje obveze prema kooperantima i druga dugovanja. Zato je trenutačno nepredvidljiv daljnji tijek plaćanja kooperantima za otkupljeno grožđe, što je prijašnjih godina činjeno redovito u 10 jednakih mjesečnih obroka. Sljedećih mjeseci kooperanti mogu očekivati isplate samo prema tijeku naplate potraživanja od kupaca. Uprava Iločkih podruma još je jednom preporučila svojim kooperantima, kojih je na popisu već 300 s oko tisuću hektara vinograda, da ovogodišnju rezidbu obavljaju na jednu lucu i jedan reznik, čime se postižu nešto manji, ali ujednačeniji prinosi i berba kvalitetnijeg grožđa, pa tako i proizvodnja kvalitetnijih vina. Iako su iločka vina od povratka stanovnika iz progonstva već postigla primjerenu kvalitetu, što dokazuju i sve brojnija zlatna odličja, ipak će i dalje još veća briga biti kvaliteta, jer je konkurencija uvoznih vina sve veća, a tržište sve izbirljivije. Ubuduće će se još strože kontrolirati prinosi i kvaliteta grožđa. Strogo će se poštovati zakonske odredbe koje određuju limit u prinosima grožđa, koji za graševinu, frankovku i druge sorte ne smije prelaziti 12, a za traminac 10 tona grožđa po hektaru. Također je preporučeno da se pri podizanju novih nasada prioritet daje graševini i da se izbjegava sadnja frankovke, jer i sadašnje površine od 100 hektara pod tom sortom daleko prelaze potrebe. Razlog tome je sve slabija potražnja crnih vina na tržištu, što će najvjerojatnije dovesti i do pada otkupne cijene tog grožđa već u ovogodišnjoj berbi sa 4,20 kuna na 3 kune po kilogramu. Ta je najava, naravno, razočarala vinogradare jer im se prijašnjih godina preporučala sadnja crnih sorti grožđa, pa tako i frankovke. Vinogradarima se najavljuje, kao antirecesijska mjera, i rigoroznije smanjenje državnih, pa zasigurno i županijiskih i gradskih, novčanih poticaja i za sadnju novih i za redovito održavanje rodnih vinograda. Ako do toga dođe, obiteljska poljoprivredna gospodarstva zasigurno neće moći podizati nove nasade, a s obzirom na proizvodne troškove, koji iz godine u godinu nezaustavljivo rastu, posebice kad je riječ o umjetnim gnojivima i zaštitnim sredstvima, u pitanju je i redovito održavanje vinograda, što se trentačno pokriva i s jednom kunom državne potpore po trsu godišnje. Ako se te najave obistine, za vjerovati je da to znači i stop sadnji novih vinograda. To Iločane, međutim, ne treba mnogo zabrinjavati, jer prema podacima Savjetodavne poljoprivredne službe ove će godine u Iloku biti podignuto još 160 hektara novih nasada vinograda za koje nisu upitni poticaji, pa će time Ilok imati ukupno 1.700 hektara vinograda, što je za 200 hektara više nego je predviđeno strateškim razvojnim programima. Kada sve površine budu u punom rodu, bit će iskorišteni i svi raspoloživi podrumski kapaciteti od 10 milijuna litara vina. Uz mnogo razumijevanja iločki vinogradari prihvatili su najave o tome što im može donijeti recesija. Ipak su optimistični i nadaju se da sve neće biti tako loše kako se najavljuje. Jedino što su tražili bilo je da im Iločki podrumi, na račun dugovanja za otkupljeno grožđe, kreditiraju nabavu zaštitnih sredstava, što je načelno i prihvaćeno. To će im pomoći da lakše prebrode besparicu i lakše podmiruju troškove održavanja vinograda. Izvor: glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proljetna-sjetva-bi-mogla-biti-jedna-od-najgorih-od-osnivanja-rh-tvrde-polj/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/proljetna-sjetva-bi-mogla-biti-jedna-od-najgorih-od-osnivanja-rh-tvrde-polj/#When:10:34:48Z Proljetna sjetva, koja bi trebala početi za tjedan dana, prema najavama poljoprivrednika mogla bi biti najgora i najneisplativija u povijesti hrvatske države. Ako je uopće i bude, tvrde seljaci. Resorno im ministarstvo, naime, još nije isplatilo polovicu poticaja za kukuruz od prošle žetve. Upitno je i tko će im i pod kojim uvjetima kreditirati sjetvu, a ulje na vatru dolijevaju i izrazito niske cijene poljoprivrednih proizvoda kojima je preplavljena susjedna Mađarska te nagomilane zalihe od prošle žetve i visoke cijene repromaterijala na domaćem tržištu. Uz današnje cijene sirovina ne isplati se ni uključiti strojeve, a kamoli obrađivati zemlju i nešto sijati. Cijene gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava nenormalno su visoke, a zbog bagatelnih cijena žitarica u Mađarskoj nema teorije da se ratarske kulture uzgoje uz dobitak. Otkako se bavim poljoprivredom, ne pamtim ovako tešku situaciju kaže Josip Ostojčić iz Prnjavora pokraj Slavonskog Broda koji na 76 hektara zemljišta uzgaja pšenicu, ječam i kukuruz. Budu li otkupne cijene za kilogram kukuruza, kako se predviđa, 50 lipa, a pšenica 80 lipa, već prve računice pokazuju da će ratari na hektaru pšenice imati gubitak od 286 kuna, a za svaki hektar kukuruza na kojemu ostvare referentan prinos bit će u minusu za nešto više od 300 kuna objašnjava Ostojčić. Tomu treba pridodati i repove iz lanjske godine, kada je svaki seljak zbog iznimno dobre žetve koja mu se o glavu obila niskim otkupnim cijenama samo na kukuruzu čak i kad bi mu se isplatili svi zaostali poticaji ostao u minusu za 3000 kuna po hektaru, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Kako bi se izbjegli masovni gubici u ratarstvu te propast poljoprivrednika koji neće imati novca ni za povrat kredita koje su masovno uzimali za kupnju strojeva i traktora, ratari jedini izlaz vide u pomoći resornog ministarstva. Neka se snize cijene repromaterijala gnojiva, goriva i sjemena makar i uz subvencije države, jer drukčije, tvrdi Ostojčić, ne mogu preživjeti. No, kako sjetva samo što nije počela, teško će se išta promijeniti. Niti država ima bilo kakav plan proizvodnje žitarica, odnosno sjetve kako, kao i lani, ne bi nastala prezasićenost i urušavanje tržišta niti će kutinska Petrokemija sniziti cijene mineralnih gnojiva. Dapače, glasine da pojeftinjuju ovih su dana već demantirali rekavši da im je teško zadržati i sadašnju cijenu koja je i dalje niža od cijena u okružju. Izvor: Agroklub 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/koalicija-hdz-hsp-hsu-predstavila-svoje-kandidate-za-lokalne-izbore-2009/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/koalicija-hdz-hsp-hsu-predstavila-svoje-kandidate-za-lokalne-izbore-2009/#When:10:34:48Z Miroslav Janić, sadašnji zamjenik načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske, kandidat je koalicije HDZ-HSP-HSU za gradonačelnika Iloka na predstojećim lokalnim izborima u svibnju, a Darko Prskalo, učitelj u Mohovu, kandidat za zamjenika gradonačelnika, objavili su na konferenciji za novinare u Iloku predsjednici županijskih organizacija HDZ-a i HSU-a Petar Čobanković i Mihajlo Tomašković te dopredsjednik Glavnoga stana HSP-a Pero Ćorić. Za predsjednika Gradskoga vijeća kandidiraju Vladu Rotima, predsjednika iločke Gradske organizacije HDZ-a, a za njegova zamjenika Marija Karačića iz gradskog ogranka HSP-a za Ilok. Koalicija se nada pobjedi u prvom izbornom krugu, a zalagat će se za izgradnju luke i poslovne zone u Iloku te povezivanje Iloka s autocestom, rekao je Čobanković. Izvor: HRV 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/buduca-zimska-luka-opatovac-vrlo-je-zanimljiva-inozemnim-ulagacima/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/buduca-zimska-luka-opatovac-vrlo-je-zanimljiva-inozemnim-ulagacima/#When:10:34:48Z Dunav je kroz povijest, kao i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države, danas teče ili čini granicu deset država, najviše je zastupljen u Rumunjskoj (28,9 %) dok u Hrvatskoj čini 4,5 % svoje dužine. Uz stotine brodova hotela koji plove većinom između Passaua, Budimpešte i Crnog mora, postoje i brojni brodovi za jednodnevne izlete, posebno u Njemačkoj u području Passaua i u Austriji u regiji Wachau, kao i veliki broj manjih brodova. U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih država a koliko je ovaj međunarodni plovni put važan govori i činjenica da je i danas jedan od dva važna europska riječna puta za prijevoz tereta. Dunav je, između 1980. i 2002. godine, doživio pad u prijevozu tereta s ogromnih 90 na 30 milijuna tona. Ovaj pad prouzročili su brojni čimbenici od političkih promjena do tržišno ekonomskih. Politička stabilizacija je postignuta te predstavlja glavni preduvjet za povratak prijevoza tereta na stare brojke. Dunav u Hrvatsku ulazi u Batini koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom, jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je Vukovar, čija luka ponovno dobiva veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu. Nedaleko od vukovarske luke u tijeku su radovi na izgradnji zimske luke u Opatovcu, projekta koji se financira iz državnog proračuna RH, procijenjena vrijednost projekta je 35 milijuna kuna a provodi ga Agencija za vodne putove, koja sjedište ima u Vukovaru, na čijem je čelu g. Miroslav Ištuk s kojim smo popričali vezano za ovaj kapitalni projekt koji se provodi u Općini Lovas, odnosno naselju Opatovac a za koji nam je između ostalog rekao: - Hrvatska sa svojih 137 km desne obale Dunava mora posjedovati Zimovnik ili Zimsku luku koja će, kako sama riječ kaže, služiti za sklanjanje tranzitnih brodova za vrijeme zima, oluja odnosno za vrijeme zaleđivanja rijeke. Lokacija u Opatovcu izabrana je zbog prirodnog položaja koja je idealna za luku, projekt smo započeli prije otprilike pet godina kada smo krenuli sa prikupljanjem dokumentacije a trenutno je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. Rješavanje papirologije, obzirom da se radi o međunarodnom plovnom putu, te na nesređene zemljišne knjige, vrlo je zahtjevna procedura ali za sada sve ide svojim predviđenim tijekom. Radovi koji su u tijeku odnose se na izmuljavanje, odnosno čišćenje akvatorija koje možemo raditi i bez građevinske a nakon odobrenja krećemo s izgradnjom prilaza, infrastrukture, obaloutvrde te objekta za potrebe održavanja. - Znatan broj potencijalnih investitora pokazao je interes za izgradnju remontnog brodogradilišta a postoji mogućnost i za razvoj turizma kojeg će pružiti izgradnja infrastrukture. - Što se osnovnih tehničkih podataka tiče, Zimovnik će imati sedam vezova sa 23 plovne jedinice istovremenog kapaciteta pri čemu je jedna dužina te jedinice 100 m. Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/bdp-u-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji-40-nizi-od-drzavnog-prosjeka/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/bdp-u-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji-40-nizi-od-drzavnog-prosjeka/#When:10:34:48Z Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2006. bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosio je 7 tisuća i 705 eura. Za razliku od prijašnjih statističkih pregleda, ovaj je usklađen sa standardima Europske unije, prema kojem je Hrvatska podjeljena u tri statističke regije. Prema tim pokazateljima regija središnje i istočne Hrvatske, u kojoj je i naša županija, najviše zaostaje za državnim prosjekom. S 4 tisuće i 627 eura po glavi stanovnika Vukovarsko-srijemska županija, nalazi se tako na pretposljednjem mjestu, s gotovo 40% nižim prosjekom od državne razine. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/forum-za-poticanje-partnerstva-u-prekogranicnoj-suradnji-izmedu-rh-srbije-i/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/forum-za-poticanje-partnerstva-u-prekogranicnoj-suradnji-izmedu-rh-srbije-i/#When:10:34:48Z Poticanje partnerstva u prekograničnoj suradnji naziv je foruma kojem je u Vukovaru nazočilo oko 200 sudionika, predstavnika područne i lokalne samouprave, nevladinih organizacija te područnih i lokalnih razvojnih agencija iz Hrvatske, Srbije i BiH. Raspravljalo se o važnosti teritorijalne suradnje u vezi s pripremom projekata za natječaje za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava u okviru IPA prekograničnih programa Europske Unije. Forum je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Tom prigodom ministar Petar Čobanković podsjetio je kako Hrvatska kroz program IPA ima prekogranične programe sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, koje nisu članice Europske Unije, te s člancima Mađarskom, Italijom i Slovenijom. Po njegovim riječima kroz program prekogranične suradnje sa Srbijom za hrvatske poduzetnike i institucije na raspolaganju će biti 1,4 milijuna eura, za programe suradnje s BiH 1,8 milijuna, a za programe prekogranične suradnje s Mađarskom 3,8 milijuna eura. - Kroz IPA program prekogranične suradnje Hrvatskoj ukupno stoji na raspolaganju 750 milijuna eura - rekao je Čobanković dodavši da će se ulaskom u EU kroz strukturne fondove Hrvatskoj otvoriti mogućnost korištenja oko milijardu eura godišnje. Hrvatska posljednjih 9 godina prekograničnu suradnju ostvaruje kroz gotovo 156 projekata. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/poslodavci-trube-nismo-mi-krivi-za-lose-poslovanje-kriza-je-ali-mozda/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/poslodavci-trube-nismo-mi-krivi-za-lose-poslovanje-kriza-je-ali-mozda/#When:10:34:48Z Braći i sestrama koji su dobili otkaze Prije nego što je ekonomska kriza i stigla u Hrvatsku našli ste se među tisućama ljudi koji su dobili otkaze. Nošeni medijskom histerijom, na krilima globalne apokalipse, poslodavci se rješavaju onih koje je najlakše potjerati. Najprije stradava sitnež kojoj se ne produljuju privremeni ugovori, pa se njihovo izbacivanje na ulicu i ne smatra otkazom. Za njima slijede oni nad kojima je najlakše provesti aktivni, akutni proces zlostavljanja (što se, u Hrvatskoj, često smatra i jedinim poslom kojim se bave menadžeri za ljudske resurse), nakon čega će otići sami ili će ih se potjerati u narednoj sistematizaciji radnih mjesta, ako im ne pođe za jajnicima da zatrudne, što se, općenito, smatra jednim od posljednjih načina koji vam stoje na raspolaganju da u ovoj zemlji doskočite poslodavcu. Nakon što vam je tajnica direktora telefonskim pozivom otkazala posao, oko vas su se okupile vaše sada već bivše radne kolege. Rijetkima je iskreno žao: prepoznat ćete ih po karakterističnom škrgutu zubima i psovki upućenoj negdje gore, prema nebu ili nešto niže. Ostali će vas grliti i ljubiti, a u dubini svojih srca osjećat će najveću sreću kakvu može doživjeti bijedno ljudsko biće, sreću onoga tko upravo ispraća kolonu drugova u plinsku komoru ili krematorij i zna da je za danas ili za ovaj mjesec pošteđen. Takvi vazda misle da će se čudovište zasititi ljudske smrti i nesreće ili da će baš nakon vašega otpuštanja nastupiti stabilizacija u tvrtki i u državi. Ne zaboravite njihove vlažne dlanove dok ste se posljednji put rukovali. I neka vam bude važno da nikome u životu ne pružite takvu ruku. Medijska histerija kojom se najavljuje kriza koja, ponavljamo, još uvijek u Hrvatsku nije ni došla savršen je alibi za kršenje radnih i ljudskih prava. Istina, ovdašnji su se poslodavci u tome i dosad pokazali dostojni industrijalaca iz Trećega svijeta ili vlasnika britanskih rudnika u devetnaestom stoljeću, ali barem im se moglo dogoditi da ih netko prozove s političke govornice ili da ih se napadne u novinama ili na televiziji. Toga više neće biti. Kriza je, pa je normalno da se poslodavci tako ponašaju. Normalno je da se otpuštaju radnici, a da oni koji zasad ostanu rade prekovremeno, vikendom i noću. Predsjednik Mesić obećao je Hrvatskoj krv, znoj i suze. Novine i televiziju ne zanimaju ti koji danas plaču, znoje se ili krvare. Taj svijet više nema novaca da ujutro kupi novine, niti je on ciljana skupina velikih oglašivača, u načelu istih onih koji već dijele otkaze. Eto zato se vi nemate kome požaliti na svoje otpuštanje. Zato vaše lice mora ostati nevidljivo, a vaša sudbina sakrivena. Umjesto da se o vama piše, u štikl prilozima lista koji ste nekada voljeli piše se o zabrinjavajućem padu cijena stanova na Manhattanu, o Gucci cipelicama na vitkim nožicama ukradenim s interneta, a broj modnih kritičarki i kritičara, na čije buncek nožurde Gucci nikako neće, množi se sa svakim danom krize koja, velim, još nije ni došla. Umjesto da se o vama govori, HTV-ova zaručnica iz Washingtona šalje prilog o dobrotvornoj organizaciji od koje žene što su ostale bez posla mogu posuditi cipelice i kostimić, da bolje izgledaju na sastanku s potencijalnim novim poslodavcem. Umjesto da se o vama govori, u novinskim štikl prilozima gostovat će life coach, koji će vam glupo američki preporučiti da budete nasmijani i da svaki dan započnete novom maksimom. Recimo: Ako sunce sja, onda ne pada kišš Umjesto da se o vama govori, estradni će psiholozi palamuditi kako je to ostati bez posla. Ali kada kriza za koji tjedan ili mjesec doista stigne u Hrvatsku, posao će prvi izgubiti i oni rijetki koji su vas doista žalili i čije ruke nisu bile mokre od strepnje i oduševljenja jer se nisu zatekli na vašem mjestu. Tek nakon njih bez posla će ostajati svi koji ne uspiju zatrudnjeti, da bi potom, usred društvenoga i političkog sloma kakav nastupa na vrhuncu svake prave ekonomske krize, nestali svi propisani obziri, a s njima i svaka državna protekcija. I što vam je onda ostalo nakon što ste prošloga tjedna otpušteni? Uglavnom ništa, osim, možda, prilike da uložite strašan emocionalni i mentalni trud pa da sačuvate svijest o tome da ste, drage moje i dobri moji, u svom poslu bili darovitiji, pametniji i marljiviji od većine onih koji su ostali. Ne snosite baš nikakvu odgovornost za to što vam se dogodilo. Odgovorni su oni koji su vas znojnih ruku grlili i ispraćali. Njima će biti teže kad dobiju otkaz, jer su se na otkaz vama mogli pobuniti i time su boljim i čestitijim mogli učiniti ovo društvo, ovu državu, njezinu televiziju i novine. Izvor: Jutarnji.hr; Miljenko Jergović 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/uz-godisnjicu-rodenja-01-ozujka-1883-julija-benesica-jednog-od-najpoznatiji/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/uz-godisnjicu-rodenja-01-ozujka-1883-julija-benesica-jednog-od-najpoznatiji/#When:10:34:48Z Jest, zbiva se da seljak propada, iako to nije općenit pojav. Propada nacionalno, jer ga ne podupire hrvatska javnost. Jeste li čitali u našim novinama kadgod članak o potrebnim željeznicama u Slavoniji? Kako se izigrava Zemun, Brod, Vukovar, Petrovaradin? Kako u najprometnijim krajevima nema valjane veze ili nikakve? Kako nemamo hrvatskog parobrodarskog društva na najvećoj rijeci srednje Evrope? Koliko nas ima dobrih i žestokih Hrvata koji tek iz pjesama znamo da i Dunav čini jedan dio hrvatske granice. Je li naša javnost bila zainteresovana slavonskim ekonomskim prilikama ikada? Društvo Ćirila i Metoda dalo je pravo na prodaju svojih žigica bečkom tvorničaru jer n i j e z n a l o da u Osijeku postoji tvornica žigica. Čitamo o tvornicama u okolici Zagreba kao da su prve i jedine, a u Slavoniji se takove već odavna. Popratite samo vijesti naših novina sada prilikom novih izbora i vidjet ćete da ćemo tek par dana poslije izbora saznati za istinit rezultat izbora u Slavoniji. Tko bi se interesirao za ono što je dalje od Siska? Hrvatska, prava Hrvatska pruža se prosječnog zagrebačkog Hrvata još najdalje uzduž željezničke pruge do Broda. Zaista i ne čujete hrvatski na željeznici dalje od Broda do Zemuna. A dopisi iz Slavonije? Ali prestanimo s jadikovkamš Dosta je. Više je nego jasno da se naša j a v n o s t nikada nije interesirala za Slavoniju. A kako se stvara pojam o domovini nego baš uputom javnosti u sve što je u njoj, u toj lijepoj našoj domovini. Kako se stvara nacionalni osjećaj ako ne podržavanjem svijesti zajednice? Ima li ta inicijativa jedinstva polaziti iz Zagreba u Slavoniju ili obratno? Zagreb kao glavni grad treba da okuplja oko sebe sve dobre narodne elemente, a ne da na njih zaboravlja, a glavna riječ Zagreba nije u djelovanju činovništva već u zagrebačkim novinama. Zagreb još nije trgovački centrum za Slavoniju, ali je zato politički i nacionalni, pa bi morao to svoje mjesto ne samo zadržati već i učvrstiti. Međutim što vidimo? Zagreb ne mari za provinciju. Naše su novine, pisane počesto lošim jezikom, prepune redarstvenih vijesti i domaćih vijesti o požarima, pregaženjima, izvještajima o nogometu (i po dva velika stupca), šaljivim člancima o kajkavskom dijalektu, sve samim stvarima koje nimalo ne mogu zainteresovati čovjeka preko Lonje, a kamoli Podunavca, Bačvanina, Istranina, Dalmatinca i Bosanca. Zaista, zagrebačke su novine samo lokalne novine, a ne hrvatske. Jer Hrvatska je veća nego što to o s j e ć a j u gospoda u redakcijama. Upućeni smo zato u provinciji na svoje listove iz kojih zagrebački organi znadu kadšto da ispišu koje umorstvo u Šašincima ili silovanje u Đeletovcima. Pa što vidimo dalje? Da zagrebačke novine imaju sve manje pretplatnika čim dalje polazimo prema istoku, a zauzvrat slavonske novine jedva da dolaze u neslavonske županije. Dionice Narodne Obrane ne prijeđoše granice Slavonije, pa ipak se od Slavonije traže žrtve za o p ć i i n t e r e s, mada se ne računa na nju kada treba dijeliti pomoći. Kolikom se opširnošću znadu da bave naši listovi pitanjem međimurskim, kako periodički donose članke o Hrvatima u željeznoj županiji izvan Međimurja i onima iz okolice Šopronja; pa tko se ne sjeća niza članaka po svim novinama i časopisima o Hrvatima u Moravskoj, u okolici Beča, pače i o onima u Južnoj Italiji! U tom leži neka gesta velevlasti koja se interesuje za svoje državljane rasijane po svijetu. A evo imamo domaće naše najčistije Hrvate o kojima štampamo raspojasane bajke ne mareći ni toliko za njih da ih učinimo pravim Hrvatima koji će u Zagreb gledati s povjerenjem i ljubavlju Julije Benešić , list Savremenik 1911 godine. Objavljeno u knjizi Hrvatska riječ u Srijemu 1994 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/hsls-i-hss-grada-iloka-potpisali-su-koalicijski-sporazum-za-lokalne-izbore-/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/hsls-i-hss-grada-iloka-potpisali-su-koalicijski-sporazum-za-lokalne-izbore-/#When:10:34:48Z Početkom siječnja 2009. godine, upravljačka tijela gradskih ogranaka HSLS ( Hrvatska Socijalno Liberalna Stranka ) i HSS ( Hrvatska Seljačka Stranka ) Grada Iloka, potpisali su koalicijski sporazum o prijeizbornoj koaliciji za lokalne izbore koji se održavaju u svibnju ove godine. Na listi za gradonačelnika Grada Iloka biti će predstavnik ispred gradskog ogranka HSS-a a za mjesto dogradonačelnika Grada Iloka biti će ispred gradskog ogranka HSLS. Na listi za gradsko vijeće ovih dviju stranaka, nastupiti će sa zajedničkim predstavnicima po određenom omjeru sukladno odlukama u potpisanom sporazumu. Izvor: HSLS Ilok blog 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/000-je-postotak-zena-politicarki-u-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/000-je-postotak-zena-politicarki-u-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji/#When:10:34:48Z Žene u Hrvatskoj ni u jednom predstavničkom tijelu u županijama nemaju udjel od 40 posto, koliko je navedeno u preporuci Vijeća Europe, kazala je Suzana Kunac iz Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. na okruglom stolu "Donošenje posebnih mjera za ravnopravnije sudjelovanje žena u političkom životu u skladu s Preporukom (2003) Vijeća Europe za lokalne izbore 2009.", održanu u Vinkovcima. "Naši podaci o sudjelovanju žena u lokalnim predstavničkim tijelima doista su porazni. Sramotno je da u općinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji nema nijedne žene koja sudjeluje u političkom procesu", rekla je Suzana Kunac. Dodala je kako i novi Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da u sljedeća tri izborna ciklusa mora biti zastupljeno 40 posto žena na svim razinama odlučivanja. "Osim što su više uključene u tzv. neplaćeni rad u kući, žene smatraju da je stranačka politika prljava i izražavaju najveće nezadovoljstvo i nepovjerenje prema radu političara i političarki", navela je Kunac, zaključivši kako je "teško poistovjetiti se s određenom ulogom ako nemate povjerenja upravo prema toj ulozi". Poručila je kako političke stranke moraju vratiti povjerenje žena da je rad u političkom i društvenom životu smislen te da se ne odnosi samo na pojedinačne interese već na opće građanske interese i dobro. Po riječima predsjednika Povjerenstva za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije Antuna Žagara na prošlim lokalnim izborima 2005. na izbornim listama u toj županiji bilo je samo 9,8 posto žena. U radu okruglog stola, koji su priredili županijsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Grupa za ženska ljudska prave B.a.B.e., sudjelovali su predstavnici nevladinih udruga i političkih stranaka HSS-a, SDP-a, DC-a, HSP-a, HDZ-a i HSLS-a iz Vukovarsko-srijemske županije. Izvor: Business.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ministarstvo-poljoprivrede-pocinje-sljedeci-tjedan-isplacivati-prvi-dio-pot/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ministarstvo-poljoprivrede-pocinje-sljedeci-tjedan-isplacivati-prvi-dio-pot/#When:10:34:48Z Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) sljedeći će tjedan isplatiti potpore za ratarske kulture, mlijeko, dohodovnu potporu, kapitalna ulaganja te dugogodišnje nasade, priopćeno je danas iz Ministarstva. - U sljedećem će se tjednu doznačiti sredstva na račune korisnika u ukupnom iznosu od 520 milijuna kuna od čega posebno treba naglasiti da će biti isplaćen prvi dio potpora za kukuruz. Ministarstvo je svjesno da će proljetna sjetva biti upitna ukoliko proizvođači ne dobiju potrebna sredstva za istu, te smo tako podesili isplatu potpora sukladno agro-rokovima. U ožujku se očekuje i isplata potpora za sve ostale ratarske kulture - kaže se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/konacno-je-proradila-zracna-linija-osijek-frankfurt/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/konacno-je-proradila-zracna-linija-osijek-frankfurt/#When:10:34:48Z Najveća europska niskotarifna aviokompanija Ryanair do posljednjeg je trenutka tajila svoju prvu rutu iz osječke Zračne luke, o čemu najbolje svjedoči to da ni direktorica Blanka Strahonja nije znala o kojoj je liniji riječ. Premda su svi očekivali da će Osijek prvi put zračnom linijom direktno biti povezan s Londonom, predstavnik Ryanaira Laszlo Marozsi na konferenciji za novinare u utorak u prostorijama Zračne luke Osijek objavio je da će to za prvu priliku ipak biti let za njemački Frankfurt Hahn. Od 6. svibnja ove godine Ryanair tako iz Osijeka nudi letove dva puta tjedno (četvrtkom i nedjeljom), a promotivno u prva dva mjeseca cijena leta bit će samo 19 eura u jednome smjeru. - Ryanair godišnje na ovoj liniji očekuje prijevoz oko 30.000 putnika - izrazio je svoja očekivanja Marozsi. No, cijena leta i te kako će ovisiti o interesu putnika. Nakon dva promotivna mjeseca cijena leta više neće biti 19 eura, a kolika će biti nije znao reći ni predstavnik aviokompanije. Direktorica Zračne luke Osijek Blanka Strahonja izrazila je zadovoljstvo uspostavom prve linije Ryan Aira nakon dugih pregovora. Na napomenu novinara da se očekivala uspostava linije prema Londonu kazala je kako im je bila želja povezati se sa zračnom lukom u Frankfurtu te kako je za početak suradnje s Ryan Airom ovo puno bolja opcija, jer na njemačkom tržištu postoji veći potencijal za pokretanje ovakve linije Napomenula je kako je ugovor o suradnji s ovom niskotarifnom avio-kompanijom potpisan na pet godina, da će uskoro biti objavljen red letenja za ljetnu sezonu, s vrlo dobrom perspektivom za produženje na cijelu godinu, a da će se eventualne dodatne linije uvoditi ovisno o popunjenosti letova. Izvor: jutarnji i net.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nadasve-veselo-i-uspjesno-uz-brojne-goste-proslavljene-su-poklade-u-bapskoj/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nadasve-veselo-i-uspjesno-uz-brojne-goste-proslavljene-su-poklade-u-bapskoj/#When:10:34:48Z U nedjelju poslijepodne Bapčani i njihovi Iločki i Šarengradski gosti, te stari Bapčani iseljeni u Osijek i druge gradove, sa veseljem su pozdravili povorku Pokladnih svatova koju su predvodili, idući po mladoženju, djeveri i djeveruše i to Ana Sirovica, Lucija Babić, Helena Babić te Rora Marko. U povorci su djeca i roditelji lijepo zamačkirani hodali i pjevali ulicom Stjepana Radića, a seljani su izlazili iz svojih toplih domova, čuvši zvuke narodne pjesme i tamburice izvana. Mladi svirači su se hrabro držali, uprkos smrznutim prstima i odlučno prelazili prstima preko tvrdih žica tamburica, bračeva, velikog basa i kontre. Uistinu su položili ispit na tamburama, možemo im dati ocjenu izvrstan, a to su vjerujem, zaključili i svi gosti koji su ih slušali. Kuma Tomislava Mandić je bodrila svirače pjevajući s njima, kao i djeca i mladi koji su hodali ispred svirača u pokladnom bećarcu. Mladoženja Katarin Kolarec je sa punim stolom slastica,šunke, kulena, kobasica, sokova, vina dočekao svoje svatove i veselio im se jer sada će se ići ipo njegovu mladu a on to jedva čeka. Pjevalo se i sviralo a povelo se i šokačko kolo, svi su skakali i veselili se, nema problema što je hladno. Djever i djeveruše su izveli mladoženju i svatovi su krenuli ulicom Grada Vukovara prema centru Bapske. Po ulicama su se skupljali ljudi gledajući zanimljive svatove, a svirači predvođeni Goranom Farkašem su udarali po tamburama i izazvali veliko zanimanje za ovaj narodni običaj. Pred kućom Franje i Marije Suknović, njihovi sinovi Krunoslav i Alojzije su iznijeli sokove i vino pred svatove, a domaćica je i iznijela slane pekarske kiflice, koje su odmah našle svoju "primjenu" jer su bile vrlo ukusne. Odigralo se šokačko kolo sa domaćinima i krenulo se dalje ulicom Križnog puta do mladine kuće. Pred kućom Vlatka i Marice Adamčić već se okupilo mnoštvo seljana, susjeda i rodbine koji su došli vidjeti mladu, kako se spremila, a bome i mladoženju, kakav je i koliko je spreman žrtvovati novca da kupi svoju mladu. Poslije pozdrava domaćinu, izašla je prva mlada koja je bila premalena, pa druga koja je bila prestara, dok na kraju nije došla na red prava mlada Danijela Adamčić. Svatovi su oduševljeni mladinom ljepotom, glasno joj klicali a mladoženja nije znao gdje da gleda od sreće. Mladi Ivan Rukovanjski je prodavao mladu i htio ju je prodati za 400 kuna no mladoženja i baba su bili oduševljeni mladinom ljepotom i dali su puno više - 1000 kuna i bombone da mladencima život bude sladak. Mladoženja je uzeo mladu i krenulo se na vjenčanje. Sada su svatovi bili još veći i još veseliji. Došao je i kum Klaudije i kuma je bila sretna,napokon se zajedno mogu veseliti. Pred zgradom Mjesnog odbora sela Bapske, svekrva Ljiljana Kolarec i baba su dočeli mladu i mladoženju na ulazu i svekrva je prostrla bijelo platno i dukatiće po njemu da pokaže kako joj je drago što nova mlada dolazi u kuću. Mlada je uzimala dukatiće i stavljala ih u kecelju, a mladoženja je pokupio platno. Krenulo se na obred vjenčanja, a mlada je bacila jabuku sa novcem, koju je uhvatio Mario, što znači, da će se on slijedeći ženiti. Matičar je već čekao, no odigralo se još šokačko zajedničko kolo u Sali, pa je počelo i vjenčanje. Prvo je sve svatove i goste pozdravio uvodnim govorom potpredsjednik Mjesnog odbora sela Bapske Stipo Rukovanjski i predao ključ Bapske mačkarama, te je naglasio da je spreman rizikovati, pa kako bude dok Poklade ne prođu, a on je spreman pomoći gdje treba. Franjo Kolak-matičar je brzo vjenčao mladence i oni su izrekli svoja obećanja, a poslije darovanja prstena jedno drugom i poljupca, počeo je ples sa mladom.Svi su plesali a kada bi se mlada umorila, babo ili kum bi platili da mlada sjedne. Na samom kraju, napokon je mladoženje plesao sa mladom i oni bježe zajedno a mlada baca svoj buket djevojkama, pa koja ga uhvati ta će se prva udati. Veselje se tada nastavlja, a dijele se i tombole koje će donijeti male poklončiće okupljenoj djeci i mačkarama. Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-iloku-je-osnovana-nova-udruga-gradana-za-audio-video-i-internet-medije-pi/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/u-iloku-je-osnovana-nova-udruga-gradana-za-audio-video-i-internet-medije-pi/#When:10:34:48Z Krajem prošle 2008-e godine u našem gradu osnovana je nova udruga građana pod nazivom Kreativna radionica multimedija i tehničke kulture Pixel koja će svojim radom pokušati mladima alii drugim građanima Iloka i okolnih mjesta pružiti sadržaje kojih do sada na našem području nije bilo a dotiču se zanimljivih medija kao što su film i fotografija, video, Internet i računala kao i obrazovanje putem raznih tečaja iz navedenog. Osnivači Pixel-a su tim građana koji je uspješno organizirao i proveo prošlogodišnju manifestaciju Ljetno kino u tvrđavi i Reviju amaterske fotografije i kratkog filma uz još desetak građana, prvenstveno mladih. U ovoj godini planirano je nekoliko projekata, svakako nastavak uspješnog projekta Ljetnog kina i Revije fotografije i filma uz novost da se dogovara sa stručnjacima iz toga područja neka vrsta tečaja-stručne radionice zainteresiranima učenicima ili građanima na kojem bi oni mogli naučiti temelje za snimanje kvalitetnih fotografija ili filmova, tu je i projekt Dee festival koji bi ugostio najbolje DJ-e elektronske glazbe s našeg područja a prije toga bi se pružila mogućnost mladim demo bendovima da pred širom publikom pokažu svoje umijeće. Uz pomoć gradskih tijela, ukoliko se pokaže zainteresiranost, gotov je i projekt stručnog obrazovanja za ECDL certifikate i ostale računalne tečajeve u suradnji sa tvrtkom Algebra iz Zagreba. Osim ovih gotovih, postoji još dosta ideja koje za sada traže doradu i zanimanje od strane drugih kao što su bežični Internet pristup za cijeli Ilok i sela u našoj općini koja nemaju mogućnost ADSL priključka na Internet, organiziranje LAN gaming party-a, kino projekcije u dane vikenda tijekom cijele godine i druge. Projekte vode posebno svaki od članova i osnivača Pixela Krešimir Mirković, Antun Kozarić i Darko Rudić a zajedničke informacije o aktivnostima možete dobiti na mobitele 098 346 864, 098 933 0699 ili e-mail adresu: info@ilok-infocentar.net. Udruga za sada nema puno članova ali se nadaju u budućnosti da će se pokazati interes drugih za njihov rad i naravno, pozivaju sve od mladih do starih, da se jave voditeljima Pixel-a, učlane i pridruže u provedbi postojećih projekata ili da samo dođu i predlože neke svoje ideje za buduće zajedničke projekte. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ministarstvo-turizma-objavilo-je-12-javnih-poziva-za-potpore-u-turizmu/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ministarstvo-turizma-objavilo-je-12-javnih-poziva-za-potpore-u-turizmu/#When:10:34:48Z Ministarstvo turizma 11.02. objavilo je dvanaest Javnih poziva za dodjelu potpora i to: 1. Kandidiranje za dodjelu bespovratnih financijskih poticaja za stručne i obrazovne programe strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u 2009. godini; 2. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima BAŠTINA U TURIZMU"; 3. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja razvoja tematskih turističkih putova u Republici Hrvatskoj TEMATSKI PUTOVI"; 4. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja unapređenja izrade i plasmana suvenira IZVORNI SUVENIR", 5. Program dodjele bespovratnih sredstava za poticanje formiranja multisektorskih klastera za potrebe turizma za 2009. godinu, 6. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu ''TURIZAM BEZ ZAPREKA''; 7. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu ''TURIZAM KROZ REGIJE''; 8. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na moru u 2009. godini ''ZELENA BRAZDA''; 9. Kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na moru u 2009. godini ''PLAVA BRAZDA''; 10. Kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih financijskih poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma u 2009. godini; 11. Kandidiranje projekata za dodjelu državnih potpora male vrijednosti programima i projektima za unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije; 12. Kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava turističkim projektima kojima su prethodno odobrena sredstva iz predpristupnih fondova EU i drugih međunarodnih fondova. Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/bapcanka-valentina-rukavina-proglasena-za-najljepsu-snasu-u-starim-mikanovc/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/bapcanka-valentina-rukavina-proglasena-za-najljepsu-snasu-u-starim-mikanovc/#When:10:34:48Z Upravo na blagdan zaljubljenih Valentinovo, 14. veljače, 42. put za redom okupili su se u Starim Mikanovcima zaljubljenici u tradiciju kako bi još jednom uživali u programu nadaleko poznate manifestacije Mladost i ljepota Slavonije i svom bogatstvu narodnih nošnji i običaja kojima se Slavonija vjekovima diči. Ovogodišnja Revija djevojaka, snaša i momaka okupila je 26 sudionika: 10 djevojaka, 7 snaša i 9 momaka koji dolaze iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Sisačko-moslavačke županije. Na samome početku pozdravili su ih Antun Ferić, predsjednik KUD-a Šokadija Stari Mikanovci osnivača i organizatora manifestacije, Tadija Orlović, načelnik Općine Stari Mikanovci, Božo Galić, župan vukovarsko-srijemski i Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koji je 42. Mladost i ljepotu Slavonije proglasio otvorenom. Ministra Čobankovića, župana Galića i nazočnog saborskog zastupnika Zdravka Kelića domaćini su, kako je red i običaj, prigodno darivali, a potom je krenula Revija djevojaka, snaša i momaka kao središnji dio priredbe Mladost i ljepota Slavonije. U dvorani mikanovačkog Doma kulture, ispunjenoj do posljednjega mjesta, publika je imala priliku uživati u prelijepim narodnim nošnjama, svečanim i radnim, onim čuvanima u kobilašima i po stotinu godina, ali i jednako vrijednim suvremenim izrađevinama nastalim po starim uzorcima tradicijskoga ruva. Ljepotu narodnih nošnji upotpunio je izvorni govor sudionika i njihovo poznavanje ruva kao i prigoda u kojima se nosilo. I ovoga puta pred Prosudbenim povjerenstvom kojega su činile etnologinje: mr.sc. Ljubica Gligorević, predsjednica, iz Gradskog muzeja Vinkovci te članice Jasna Jurković, prof., iz Zavičajnog muzeja Našice i Jasmina Jurković, prof., iz Gradskog muzeja Virovitica, našla se nimalo laka zadaća ocijeniti najbolje predstavljene. Prema njihovoj prosudbi cjelokupnog predstavljanja sudionika pobjednicima su proglašeni: djevojka Sanja Kovač iz Andrijaševaca, snaša Valentina Rukavina iz Bapske i momak Marko Bogdanović iz Vrpolja. Titulu prve pratilje kod djevojaka ponijela je Martina Matasović iz Velike Kopanice, druga pratilja je Eva Kalkan iz Bizovca, a pohvaljena djevojka je Helena Vukšić iz Drežnika. Prva pratilja u kategoriji snaša je Janja Bunarkić iz Svinjarevaca, druga pratilja je Anita Kokorić iz Sopja, a pohvaljena snaša je Marija Antunović iz Gundinaca. U kategoriji momaka dugo mjesto pripalo je Kristijanu Milašinoviću iz Košđutarice, treći je bio Goran Hosu iz Beravaca, a pohvaljeni momak je Matija Ipša iz Podravskih Podgajaca. Svi su oni i bogato nagrađeni, a vrijedne darove iz Starih Mikanovaca ponijeli su i svi ostali sudionici priredbe. Program 42. Mladosti vodili su Biljana Pavlović i Željko Komljenović, koji je uvodno, u prigodi Valentinova, nadahnuto interpretirao poznatu Leliju Dragutina Tadijanovića, a za dobro raspoloženje pobrinuli su se i TS Izvor Đakovo, Hrvatski gajdaški orkestar Zagreb, KUD Šokadija uz njihovog solistu Stipu Gašparovića te Nikolinu Škrget koja je izvela monolog Piljarica. U Etno kutku predstavljen je tradicijski obrt izrade oboraka obitelji Stjepana i Matije Jovanovac iz Bošnjaka. Scenarij i režiju priredbe potpisuje Himzo Nuhanović, prof., a scenografiju Josip Knežević. Pokrovitelji 42. Mladosti bili su Vukovarsko-srijemska županija i Općina Stari Mikanovci, a glavni sponzor Allianz d.d. Zagreb. ap Izvor: http://folklorni.blog.hr/ 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/integracija-i-ukljucenje-mladih-u-drustveni-i-politicki-zivot-zupanije/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/integracija-i-ukljucenje-mladih-u-drustveni-i-politicki-zivot-zupanije/#When:10:34:48Z U Vukovaru je danas otvoren informativni centar za mlade koji je nastao kao rezultat suradnje partnera u provedbi projekta All for you-Sve za tebe financiranog sredstvima Europske unije. Informativni centar za mlade se financira kroz program Europske unije PHARE 2006. , a za opremanje info centara u Vukovaru i Sisku utrošeno je 72.000 eura, a podršku im pruža i grad Vukovar. Cilj ovog informativnog centra za mlade je povećati razinu uključenosti i integracije mladih u društveni i politički život, te razvoj civilnog društva pa stoga pozivaju sve udruge kojima je potrebna pomoć, edukacija ili informacija, da istu mogu zatražiti u info-centru za mlade koji ih mogu uputiti kako najjednostavnije riješiti problem. Izvor: Radio Vuovar 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/kako-povecati-udio-zena-u-tijelima-lokalne-vlasti/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/kako-povecati-udio-zena-u-tijelima-lokalne-vlasti/#When:10:34:48Z Lokalni izbori u svibnju 2009. godine trebali bi po prvi puta povećati udio žena u tijelima lokalne vlasti, s obzirom na novi Zakon o ravnopravnosti spolova gdje stoji da političke stranke moraju poštovati određeni postotak žena na svojim kandidacijskim listama. Postotak je određen zakonom iznosi 40 %, no svjesni smo činjenice da se tako veliki postotak neće moći ispoštivati već na ovim izborima, pa je i zakonodavac ostavio vrijeme prilagodbe od tri izborna ciklusa shvaćajući ozbiljnost ovog problema. Razlog donošenja vremena prilagodbe je sama činjenica da stranke nemaju volju za takvim promjenama, da ne postoji dovoljan broj žena u političkim strankama a i same žene odustaju ob bavljenja politikom zbog unaprijed upućenog negativnog stava prema njima, kao ženskim bićima. Za nepoštivanje zakona postoje sankcije tj. kazne no na njihovu ćemo primjenu morati pričekati neko vrijeme tj vrijeme od tri izborna ciklusa. Današnji udio žena u tijelima lokalne vlasti varira pa je tako po službenim podacima udio žena u Saboru 22 %, 8% u općinskim vijećima, 14,5 % u Županijskim skupštinama a 15,7 % u gradskim vijećima. Zastupljenost žena na lokalnoj razini poražavajuća je i znatno ispod prosjeka europskih zemalja. U Hrvatskoj je prava istina da političkom scenom dominira muški dio populacije. Je li tome kriva inertnost žena, njihova stoljećima nametnuta uloga majke i domaćice, sama nezainteresiranost žena i njihovo nenalaženje interesa prilikom bavljenja politikom te sveprisutni seksizam koji obeshrabruje one koje se otisnu u političke vode. Odgovornost ne leži samo na jednom faktoru. I. Odgovornost stranaka Najveća odgovornost leži u političkim strankama koje ženama daju manju mogućnost da se uvrste na stranačke liste i to posebice na visoke pozicije na listama koje omogućuju ulazak u tijela lokalne vlasti. Kad žene i jesu na listama tada dobivaju donje pozicije koje im ne daju nikakvu šansu da uđu u općinska, gradska ili županijska vijeća. Zadatak političkih stranaka je osnažiti ženske organizacije u političkim strankama, izraditi strateške planove za što veće uključivanje žena u stranke, izraditi rodno osjetljive stranačke programe te promovirati rodnu ravnopravnost u medijima i javnosti, osuditi i sankcionirati seksističke i diskriminirajuće istupe svojih muških članova. Pružiti mogućnost ženama da se bave ne samo malim problemima/socijala, ekologija, problemi zdravstva, skrb o osobama s posebnim potrebama i dr.) već dopustiti da se aktivno uključe u velike teme koje su do sada bile rezervirane većinom samo za osobe muškog spola / investicije, izgradnja, pitanja obrane, reda i sigurnosti i dr.). II. Ograničeno razmišljanje - Uloga žene kao majke i domaćice Prema nekima svoj pravi smisao žene ostvaruju samo ako su majke (što više djece) i na političkom i poslovnom planu nisu bolje od muškaraca. Iako statistike pokazuju da je danas veći postotak mladih obrazovanih žena nego muškaraca i to u omjeru 60 : 40, to još uvijek nije dovoljno za veću i ravnopravniju afirmaciju žena kako u politici tako i u poslovnom svijetu. Ženama je još uvijek otežano zapošljavanje, a sama tradicionalna podjela poslova na muško ženske dopušta uključivanje žena u one sfere društvenog života koje su manje cijenjene (školstvo, zdravstvo, administracija). Kada žena uspije u političkim vodama tada mora biti dvostruko bolja od svog prosječnog muškog kolege u politici a ako joj se nema što zamjeriti u njenom radu tada joj se nameće osjećaj manje vrijednosti jer kako može biti uspješna na dva bojna polja, političkom i obiteljskom. Pitanje zanemaruje li ona svoju obitelj i djecu, te kakva je to ona majka pokazuje koliko smo još uvijek konzervativno i nezrelo društvo. III. Pasivnost samih žena Za stvarnu sliku političkog života naravno da su odgovorne i same žene, njihova pasivnost i nezainteresiranost. Poznato je da politička scena neće dočekati ženu raširenih ruku, gostoprimljivo i da će se svaka žena za svoje mjesto pod zvijezdom grčevito boriti. Žene koje i odluče krenuti u politiku moraju biti svjesne da im nimalo neće biti lako, izboriti se da ih se cijeni i poštuje kao njihove kolege. Put prema dobroj političarki popločen je kamenjem, ismijavanjem, stvaranjem osjećaja manje vrijednosti, seksističkim vrijeđanjem i drugim. Samo one koje su svjesne puta koji ih očekuje kreću i odvažno koračaju rame uz rame muškim političarima. Novi zakon o ravnopravnosti spolova koji je donio Ured za ravnopravnost spolova pri Vladi RH prvi je korak u sve veći angažman žena u politici i veliki oslonac samim ženama. Medijski prostor također je jedan neravnopravni medij kad je riječ o prezentaciji žena i njihovih uspjeha. Stoga je ovaj članak samo mali doprinos sve većoj ravnopravnosti žena u našem društvu, našem gradu. Imati svoj politički projekt i ostati dosljedna sama sebi najopasniji je put ka uspjehu ali se nekada isplati. Izvor: http://dugoselo.org 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/sjecate-li-se-ove-djevojke-desno-mozda-bi-bila-ziva-danas-da-su-na-vrijeme-/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/sjecate-li-se-ove-djevojke-desno-mozda-bi-bila-ziva-danas-da-su-na-vrijeme-/#When:10:34:48Z - Imam samo osam razreda osnovne škole i u vaše reforme se ne razumijem niti me zanimaju bilo koje političke strane, no ovo pišem zbog djece čija je sudbina, ako se nešto ne promijeni, zapečaćena baš poput sudb 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/izaslanstvo-hsp-podruznice-ilok-sudjelovalo-na-konvenciji-stranke-za-slavon/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/izaslanstvo-hsp-podruznice-ilok-sudjelovalo-na-konvenciji-stranke-za-slavon/#When:10:34:48Z U subotu, 14.02.2009.god. u Slavonskom Brodu u koncertnoj dvorani Ivana Brlić-Mažuranić održana je konvencija HSP-a za Slavoniju i Baranju na kojoj je bilo nazočno oko 900 izaslanika iz pet slavonskih županija - Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Vukovarsko-srijemsku županiju predstavljalo je 108 izaslanika od kojih i četiti izaslanika podružnice Ilok na čelu sa Perom Ćorićem. Uz njega u izaslanstvu su bili i Mario Meštrović, Mario Karačić i Krešimir Vrljić. Na konvenciji su se izaslanicima obratili predstavnici svih pet Županija, a ispred Vukovarsko-srijemske županije govor je održao predjednik HSP-a i dožupan Antun Žagar koji je između ostalog rekao da je HSP u Vukovarsko-srijemskoj županiji nakon niza izdaja od strane pojedinih članova doživio unutar stranački preustroj te je sada HSP u Vukovarsko-srijemskoj županiji jači nego ikada i kao takav izlazi na predstojeće lokalne izbore u koaliciji sa HDZ-eom i HSU-om. Na konvenciji je nazočio i predsjednik stranke Anto Đapić koji se u svome govoru osvrnuo na dnevno-političko stanje u zemlji, a posebno na ucjenjivački odnos Slovenije prema Hrvatskoj. Izvor: HSP podružnica Ilok 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vec-trecu-godinu-za-redom-u-bapskoj-se-obnavlja-stari-obicaj-pokladni-svato/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vec-trecu-godinu-za-redom-u-bapskoj-se-obnavlja-stari-obicaj-pokladni-svato/#When:10:34:48Z Pokladni svatovi u Bapskoj su stari narodni običaj, koji se nakon 20 godina ponovo obnovio 2007.g. i 2008.g. u organizaciji KUD-a ŠOKICA, a i ove godine će ponovno obradovati cijelo građanstvo ovoga kraja. Povorka sa svatovima i maškarama, kreće 22. veljače u 15 sati ispred pošte u centru Bapske, idu po mladu uz tamburaše te enge sa babom, kao i djeverušu sa djeverom, te kuma sa kumom i starog svata sa starom svaticom, uz veselu pjesmu i ciku naposljetku stižu po "mladu". Mladoženja Katarin Kolarec je vrlo nestrpljiv da vidi svoju mladu, a po dolasku u mladino dvorište će mu mladina rodbina podmetati sve druge, samo ne pravu mladu. Kod mlade - Danijela Adamčić, naopako starom svatovskom običaju (ulaz kod svekrve), izvest će se stari običaj steranje platna, kada mlada(muško!) hoda po bijelom usnivanom platno i kupi zlatne dukatiće i novac, prosut po platnu od strane buduće svekrve, te skuplja platno. Rodbina od mlade će pjevati (trebala bi pjevati rodbina od mladoženje, kod mladoženje) pjesmu Steri platno, lipog Ive majko, steri platno i uvedi zlato, to je zlato davno izabrato, jer je zlato davno izabrato.... Od mlade ide se u povorci uz veselu pjesmu, svirku, kerenje, ples i kola duž ulice Antuna Radića. Po dolasku u veliku salu Mjesnog odbora sela Bapske, pokladne svatove očekuje sok i vino, te keksi i bombone. Reduše i krtani posluživat će pokladne svatove, kao i posjetioce i gledaoce ovih svatova. Vjenčanje je predviđeno za 17 sati, gdje bi svoj blagoslov osim matičara Franje Kolaka, trebao dati i Iločki gradonačelnik, koji bi sukladno ovome narodnom običaju trebao i dati ključ sela Bapske maškarama, jer je to njihov dan za upravljanje, Sad je njihova vlada - rekli bi stariji mještani Bapske. Veliku većinu pokladnih svatova činiti će djeca i mladi, koji će učiniti ove pokladne svatove još radosnijim i zabavnijim, a njihovi stariji i roditelji će vjerno pratiti kretanje po selu ove smiješne i zanimljive povorke - Pokladnih svatova. Izvor: Snježana Kolak 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vazna-obavijest-gradanima-mackare-u-srijedu-preuzimaju-vlast/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vazna-obavijest-gradanima-mackare-u-srijedu-preuzimaju-vlast/#When:10:34:48Z I ove godine u ove sive zimske dane, kako i priliči u ovo vrijeme karnevala, fašnika ili "mačkara" kako se po iločki kaže, "vlast" u našem gradu ali i okolnim mjestima - Bapskoj, Šarengradu i Mohovu koja se također pripremaju za to, preuzimaju "Male iločke maškare" koje svima naređuju samo jednu, dobro dvije ako ste baš zapeli, stvar - da svi budu vesela i šarena družina u ovih nekoliko dana. Kako su odrasli većinom namrgođeni i ozbiljni cijelo vrijeme, još danas i sutra će biti po njihovom a već u srijedu mačkarana djeca iz Dječjeg vrtića "Crvenkapica" pohoditi će i zabaviti sve tete i čike u Iteksu, u četvrtak će se malo odmarati ali i uvježbavati veseli program s kojim će u petak posjetiti i zabaviti sve u Domu za stare i nemoćne. Kakve bi to bile mačkare kada ne bi bilo šarene i zabavne povorke kroz grad a ona će biti u subotu, 21.02., i kreće sa parkinga ispred Pošte gdje se i cijela družina skuplja. Nakon špancira po gradu, vesele mačkare se sele u Slovački Dom gdje će se svi skupa zabavljati dok se ne umore, uz topli čaj, krafne i naravno nagrade za najuspješnije maske. Svemu dođe kraj pa će tako i male mačkare u ponedjeljak otići u Poglavarstvo i vratiti ključ te uz smiješak zamoliti za oproštaj ako su bili malo više nestašni. Organizacijski odbor ovogodišnjih "Malih iločkih mačkara" u sastavu Zeka-peka, Jagodica-bobica i Tonkica-palonkica napominje svim veseljacima da se u slučaju lošeg vremena u subotu prije-podne otkazuje samo ulična povorka ali ne i zabava u Slovačkom Domu i poziva Vas da im se pridružite, ako nikako drugačije barem smiješkom na licu u ove veseljuškaste dane. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nase-susjede-iz-tovarnika-plasirale-na-trziste-ove-sezone-dvije-tone-domace/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nase-susjede-iz-tovarnika-plasirale-na-trziste-ove-sezone-dvije-tone-domace/#When:10:34:48Z Mi smo se borile za svoju državu u ratu, a sad ponovno vodimo bitku gradeći privredu u ovom kraju u koji se teško ulaže kapital, rekla je Spomenka Beljo, inicijatorica i upraviteljica Kuminog sela, braniteljske zadruge u Tovarniku. Riječ je o poljoprivrednoj zadruzi osnovanoj u travnju 2008. godine, prvoj i jedinoj braniteljskoj zadruzi u Hrvatskoj čije su osnivačice isključivo žene, njih sedam od kojih šest ima status braniteljica, a koja trenutačno zapošljava dvije djelatnice. Osnovna im je djelatnost prerada i konzerviranje voća i povrća na stari tradicionalni način, bez upotrebe konzervansa. Vrijedne ženske ruke tako su prve sezone uspjele preraditi četiri tone šljiva, od čega su na tradicionalan način skuhale i na tržište plasirale dvije tone domaćeg pekmeza od plavih šljiva. - U liniji proizvodnje ulaz sirovine mora biti odvojen od prostora gdje se obavlja termička obrada, a spomenuti od prostora za skladištenje, što naš objekt potpuno zadovoljava, kaže Kristina Dević, voditeljica proizvodnje u zadruzi, te dodaje da zadrugarke već rade prema aktualnim europskim pravilima. Iako su samo pola godine u poslu, svoje su aktivnosti potvrdile brojnim gostovanjima na ekoetno sajmovima u Zagrebu, Vukovaru, Vinkovačkim jesenima, Sajmu braniteljskih zadruga u Vodicama i na Drugom hrvatskom festivalu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku, gdje su osvojile treće mjesto za svoj prvijenac - domaći pekmez od šljiva. - Trenutačno se naši proizvodi nalaze u Bakinoj kući u Zagrebu, u Ekoetno kulturnom savezu u Vukovaru, a u pregovorima smo plasiranja pekmeza u specijaliziranim trgovinama, a ponudit ćemo ih i trgovačkim lancima, izjavila je Beljo. Dodaje da ove godine startaju ranije i to s preradom jagoda, kupina, marelica i šljiva, s čijim marmeladama, pekmezima i džemovima žele proširiti lepezu svojih proizvoda na tržištu koje vapi za ekološkim proizvodima. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/mladi-ste-ne-bas-tako-mladi-nemate-zaposlenje-trazite-ga-probajte-na-sajmu-/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/mladi-ste-ne-bas-tako-mladi-nemate-zaposlenje-trazite-ga-probajte-na-sajmu-/#When:10:34:48Z U organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vukovar, a pod pokroviteljstvom Vukovarsko srijemske županije i Grada Vukovara, u Vukovaru će se, 17. ožujka 2008.(od 10.00 do 15.00 sati), u Rodnoj kući Lavoslava Ružičke, održati Sajam poslova. Sajam poslova je jednodnevni događaj, koji prvenstveno ima za cilj povezati tvrtke/obrte s najkvalitetnijom radnom snagom u Vukovarsko srijemskoj županiji. Sajmom poslova želi se potaknuti sve sudionike na tržištu rada na promišljanje o važnosti ljudskih potencijala, kao preduvjeta za uspješno poslovanje. Želja je tvrtkama/obrtima, sudionicima Sajma poslova, novim proaktivnim pristupom, pružiti pomoć i potporu u stvaranju kvalitetnih timova zaposlenika, koji će svojim znanjima i vještinama doprinijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti. Poslodavcima na Sajmu poslova želi se omogućiti izravan kontakt s radnicima, koji traže svoje prilike za zaposlenje, te na taj način brže regrutiranje zaposlenika, čija znanja i sposobnosti odgovaraju području rada kojim se bavi njihova tvrtka/obrt. Osim toga, poslodavci će imati priliku razmijeniti iskustva s ostalim poslodavcima na Sajmu i na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije od institucija partnera, sudjelovati na Okruglom stolu na jednu od aktualnih tema vezanu uz zapošljavanje te sudjelovati na radionici Kako zaposliti najboljeg radnika. Posloprimcima, s druge strane, Sajam nudi mogućnost ostvarivanja kontakata s više poslodavaca, koji zapošljavaju radnike njihovih kvalifikacija, mogućnost kandidiranja na otvorena radna mjesta putem životopisa, uvid u mogućnosti obrazovanja na području Vukovarsko srijemske i Osječko baranjske županije, sudjelovanje na radionicama, prezentacijama i sl. U okviru Sajma pripremljen je poseban izložbeni pult «Obrazovanje i stipendiranje» na kojem će biti predstavljeni programi obrazovanja odraslih. Želja nam je osigurati posjetiteljima Sajma poslova da na jednom mjestu dobiju sve potrebne informacije o mogućnostima srednjeg i visokog obrazovanja, te mogućnostima stipendiranja. Istraživanja uspješnosti prošlogodišnjeg Sajma poslova u Vukovaru, pet mjeseci nakon njegovog održavanja, pokazala su da se 148 osoba, podnositelja prijava sa Sajma, zaposlilo. U petomjesečnom razdoblju nakon održavanja Sajma ukupno je s evidencije PS Vukovar zaposleno 1.256 osoba, od čega je 12,0% zapošljavanja posljedica Sajma poslova. Partneri Zavoda na Sajmu poslova su: Vukovarsko srijemska županija, Grad Vukovar, Grad Ilok, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o., Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Vukovar, Hrvatska obrtnička komora - Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije, Veleučilište Lavoslav Ružička Vukovar, Hrvatska udruga poslodavaca i Regionalno vijeće za tržište rada. Nezaposleni, maturanti, studenti i svi oni koji tražite svoje prilike za zaposlenje posjetite Sajam poslova, kako biste dobili uvid u stvarne potrebe na tržištu rada. Izvor: HZZ 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/predstavljanje-knjige-gendavora-domazeta-lose-u-gradskoj-knjiznici-i-citaon/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/predstavljanje-knjige-gendavora-domazeta-lose-u-gradskoj-knjiznici-i-citaon/#When:10:34:48Z Gradska knjižnica i čitaonica u Iloku ovoga ponedjeljka, 16. veljače 2009, s početkom u 19:00 sati organizira zanimljivo predstavljanje knjige generala Davora domazeta - Loše pod nazivom "Strategija vučjeg čopora ili tko je Hrvatsku pretvorio u veliko lovište". Knjigu, koja je odmah po svom izlasku iz tiska podigla veliku prašinu i brojne demantije prvenstveno od onih koji su se našli pogođeni informacijama o stanju stvari po autorovom stavu, predstaviti će sam autor uz audio - vizualnu prezentaciju sadržaja. Na kraju je planirano ugodno druženje sa autorm knjige koji će i odgovarati na upite posjetilaca ako se pokaže zainteresiranost. Kao ilustracija što možete očekivati od knjige "Strategija vučjeg čopora" generala Davora Domazeta - Loše i pozovemo vas na predstavljanje, donosimo jedanu kratku kritiku knjige: ... Strategija "vučjeg čopora "jest knjiga koja razotkriva kako se, pod plaštem "novog svjetskog poretka", danas, na početku 21. stoljeća, pomoću medija, odnosno, informacijskim ratom, koristeći se doktrinom "vučjeg čopora", juriša na državne suverenitete te kulturne i vjerske identitete. Načela ove nove (stare) doktrine vrlo jednostavna su pa je, slijedom toga, njihova pri mjena u novoj ideološkoj matrici zvanoj "politička korektnost" više nego ubojita. Jednostavno govoreći, politička korektnost djeluje poput vuka - prvo žrtvu nanjušiti, a onda je napasti. U knjizi se analizira ne samo domaće udružbene i medijske "vučje čopore", koji lov love na hrvatskom velikom lovištu, nego i one britanske, koji od samog nastanka hrvatske države nisu nikada prestali loviti, po njihovom tumačenju, Hrvate kao "endemske nacionaliste". Tu su i američki "vučji čopori", koji ni po cijenu planetarne kataklizme ne odustaju od ostvarenja strateške zamisli dominacije punog spektra. Izvor: Gradska knjižnica 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ovako-se-to-radi-ili-dok-se-drugi-sjete-covjek-je-patentirao-cvarke/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ovako-se-to-radi-ili-dok-se-drugi-sjete-covjek-je-patentirao-cvarke/#When:10:34:48Z Čvarci, proizvod tradicionalnih slavonskih svinjokolja, od prije nekoliko dana zaštićena su robna markš Na zahtjev slavonskobrodskog proizvođača kulena Tomislava Galovića, Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je patent kojim su čvarci stekli status autohtonog slavonskog proizvoda s geografskim porijeklom. Za čvarke smo izvadili patent, zaštitili geografsko porijeklo na razini Hrvatske te zaštitili industrijski dizajn i ambalažu. Tim je dokumentima precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište. Sljedeći korak je udruživanje hrvatskih proizvođača čvaraka kako bi zajedno ishodili patent na europskom tržištu - kaže Galović koji je, kao svoj prvi patent prije 12 godina zaštitio autohtoni slavonski kulen. Kako kaže, Hrvatska danas ima devet patentiranih prehrambenih proizvoda, čime znatno zaostaje za zemljama u regiji, jer ih primjerice, samo Makedonija ima 40. Zbog velike potražnje na tržištu, ali i zbog nove genetike mesnatih svinja koje pri uzgoju stvaraju vrlo malo masti, čvarci postaju sve skuplja i cjenjenija roba. Tako je kilogram ove suhomesnate poslastice diljem Slavonije i Baranje ok 40 kuna, dok je ona dvostruka pa i veća u metropoli. Kilogram čvaraka u zagrebačkim mesnicama, kaže Galović, premašuje i stotinjak kuna. Prema Galovićevim riječima, do ljeta ili jeseni okupiti će se konzorcij proizvođača slavonskih čvaraka koji će pokrenuti i registraciju njihova patenta pri Europskoj uniji. Proces registracije prilično je dugotrajan, ali i skup proces. Dobivanje europskog patenta stajat će oko pet tisuća švicarskih franaka, ali danas je na tržište nemoguće izaći bez razvijenog brenda kaže Galović, koji se dugi niz godina, tijekom rada bavio međunarodnim trgovačkim pravom i zaštitom patentnih prava. Izvor: Večernji list 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zapisnik-vijecnika-hsls-ilok-i-odgovori-gradskih-celnika-sa-sjednice-gradsk/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zapisnik-vijecnika-hsls-ilok-i-odgovori-gradskih-celnika-sa-sjednice-gradsk/#When:10:34:48Z 26. siječnja 2009.g. održana je 26. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka s početkom u 18,00 sati u Gradskoj vijećnici sa slijedećim Dnevnim redom: 1. Usvajanje dnevnog reda. 2. Usvajanje Izvatka iz zapisnika sa 25. sjednice Gradskog vijeća. 3. Izvješće Gradonačelnika sa održanih sjednica Gradskog poglavarstva 66. izvanredna sjednica i 67. sjednice AKTUALNI SAT - Izvjestitelj: Ivan Plazonić 4. Godišnje izvješće o stanju sigurnosti na području Grada Iloka - Izvjestitelj: Ivan Groznica 5. Ribnjak Mohovo Braniteljska zadruga Mohovo 6. Donošenje ODLUKE o produženju Ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta 7. Razmatranje zamolbi za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH: a) Stjepan Klučik b) Slobodan Župan (2A—) c) Anita Rimar (2A—) d) Zdenko Bošnjaković e) Marinko Komarčević f) Damir Đaković g) Zvonko Vrdoljak h) Srednja škola Ilok i) Mario Kovčalija j) Ivan Pivić 8. VIJEĆNIČKO PITANJE vlasništvo k.č. kod BOSO trgovine, 9. Različito Ivan Vrljić je na aktualnom satu postavio u ime članova HSLS-a ogranka Ilok slijedeća pitanja, te je na njih dobio odgovore kako slijedi: - Po zapisniku sa sjednice Gradskog poglavarstva po pitanju Željka Hrubika, pita što je to sa zgradom koja služi kao skladište Konzuma? Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da je to svojevremeno Grad Ilok od Iteksa kupio staru kuću, zgradu i dvorište. Vidljivo je na kopiji katastarskog plana da se ta zgrada nalazi na čestici koja je gradska, ali nije ucrtana. - Ivan Vrljić Predlaže da se razmotri mogućnost izgradnje nogostupa do HEP-a, te postavljanje zaštitne ograde na malom igralištu. Postavlja pitanje kada će se krenuti s izgradnjom potpornog zida u ul. A. Benešića jer je cesta vrlo prometna, a brdo klizi. Nadalje postavlja pitanje zašto djelatnice programa pomoći i njege u kući ne mogu dobiti auto na korištenje kada je potrebno nekoga od korisnika prevoziti kod liječnika ili drugdje, a ministarstvo je dalo sredstva za vozilo u te svrhe. Upozorava na oronule stare zgrade koje predstavljaju opasnost za prolaznike te štete koje na njima nastaju, a nitko nije zadužen za održavanje jer je vlasnik Ministastvo financija kao što je stara upravna zgrada Agrokomerca na kojoj je nedavno nastala šteta zbog otapanja zamrznutih cijevi, te urušavanje stropa. Tu su još i zgrade kao stara zgrada ambulante i dr. Zašto se vlasnici ne upozore na dotrajalost. Ako je vlasnik zgrade Ministarstvo financija neka se njima kaže da su dužni i pobrinuti se za održavanje, a to je ujedno i spomenik kulture. Nadalje upozorava na otpuste radnika pred mirovinu i drugih u Iteksu, neisplaćenih bolovanja, ukinutog sindikata. Krše se prava radnika, a ne poduzima nitko ništa. Obrazlaže kako im je Grad i financijski išao u susret, a oni opet propadaju. Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara na postavljena pitanja: - Nogostup kod HEP-a nije uključen u planove za 2009.g., ukoliko nešto sredstava ostane od sredstava namijenjenih za ul. A. Starčevića i Dr. F. Tuđmama, pokušat ćemo i to ubaciti. - Što se tiče zaštitne ograde, Komunalije su takve stvari već radile. Kada se vrijeme proljepša možemo tražiti postavljanje zaštitne mreže. - Za potporni zid smo pokušavali pola sredstava namaknuti i preko Županijske uprave za ceste jer se to nalazi na županijskoj cesti, međutim ništa od toga. Pokušat ćemo još jednom tražiti, makar za projektnu dokumentaciju. - U svezi prijevoza korisnika projekta pomoći i njege u kući odgovara da ima nekih obećanja sredstava za kupovinu jednog vozila sa devet osoba. Pokušavamo namaknuti sredstva i preko drugih, tako da bi to vozilo moglo služiti i u druge svrhe. Ima nekih dogovora za nabavku takvog vozila uz sufinanciranju HOO-a jednom trećinom, jednom trećinom od strane Županije i jedna trećina od strane Grada. Tako da bi to vozilo služilo sportskim udrugama, KUD-ovima, a također i korisnicima Pomoći i njege u kući. - Za staru upravnu zgradu Agrokomerca obrazlaže da je pod zaštitom, ali je vlasništvo prešlo na RH. Već su se raspitivali da li mogu tu zgradu dati na prodaju. Možda je i bolje dati je u prodaju jer od Grada se samo traži za režije i druge troškove, a ispada da onome kome se da prostor na korištenje ne vodi brigu o tome. - Što se tiče Iteksa, možemo sve rješavati dopisima. Pokušali smo s nekretninom na zamjenu za dugovanja. Pokušat ćemo pomoći ljudima koji su pred mirovinu da im pomognemo kroz javne radove ili drugo nešto. Ivan Vrljić nakon izlaganja načelnika Policijske postaje Ilok, Ivana Groznice postavlja slijedeće primjedbe : - Vidimo iz ovoga izlaganja da je broj prometovanja vozilima povećan. Nekada je na skretanju od pošte prema Koševima bio znak da se ne smije skretati, sada ga nema. Kada se izlazi iz ulica kod nogometnog igrališta sve je nepregledno zbog kamiona koji se tamo parkiraju. Također postavlja primjedbu parkiranja do same crkve. Kod groblja se isto to zbiva kada su ukopi od autobusa, osobna vozila ne mogu proći. Kod HEP-a je postavljen znak , ali se ne poštuje. Ivan Groznica odgovara da što se tiče parkiranja, Grad je dužan osigurati tj. odrediti i urediti mjesta za parkiranje, ali to nije učinjeno. Pod točkom različito Ivan Vrljić, postavlja primjedbu da su neki su obrti otvoreni samo radi kupovine državnog poljoprivrednog zemljišta, a nisu aktivirani ili su zatvoreni. Može li se to regulirati do drugog kruga prodaje? Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da se sva dokumentacije može tražiti od ureda koji izdaje obrtnice, te se sve treba provjeriti u odredbama. Ako se počne s tim, pretpostavlja da će sve završiti na državnom odvjetništvu. Izvor: Blog HSLS Ilok 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ekonomisti-savjetuju-za-izlaz-iz-recesije-na-dulji-rok-raditi-puno-vise-za-/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ekonomisti-savjetuju-za-izlaz-iz-recesije-na-dulji-rok-raditi-puno-vise-za-/#When:10:34:48Z Sve u što je vjerovao svijet globaliziranoga kapitala, a unatrag 20 godina i Hrvatska, u dubokoj je krizi, pred bankrotom ili je već propalo, jer, niti je Amerika - kao što se vjerovalo - vodeća gospodarska supersila, niti je liberalni kapitalizam sustav koji trajno jamči demokraciju, slobodu i gospodarski prosperitet, niti je - u slučaju tranzicijskih, istočnoeuropskih zemalja - priključivanje Europskoj uniji superjamstvo dugoročnog poleta, a ni ulazak u NATO nije čisti posao. Iz dana u dan, dulje od godinu i pol, s galopirajućim ubrzavanjem, množe se vijesti o velikim burzovnim potonućima i još većim bankarskim i kompanijskim bankrotstvima, što su s epicentrom na američkom tržištu hipotekarnih zajmova, u međuvremenu preplovili Atlantik i zapljusnuli veći dio europskoga gospodarstva. Ekonomist Nouriel Roubini, koji je skupa s nobelovcima, Paulom Krugmanom i Josephom Stiglitzem, još prije tri godine predviđao veliku svjetsku krizu, u svojoj najnovijoj studiji predviđa da će privredna depresija već u 2009. preplaviti Europu od Baltika do Jadrana. Hrvatska nije zaobiđena, a jedna od glavnih njegovih preporuka Markovu trgu glasi: Obratite se MMF-u dok nije prekasno. Prema njegovom mišljenju, to ćemo morati učiniti najkasnije do ljeta. Glavni razlog, prema Roubiniju, zbog kojeg će depresija baciti na koljena većinu zemalja od Baltika do Jadrana je to što su između 60 do 90 pa i više posto bankarskog potencijala predale mrežama velikih EU-banaka (u čemu je Hrvatska neslavni lider), a zatim se zaplele u prekomjernu potrošnju. Slične crne scenarije još i ranije, predviđali su malobrojni, ali samosvojni ekonomisti Stjepan Zdunić, Dubravko Radošević i Guste Santini, kojima je bilo gotovo neugodno, što javnosti moraju tumačiti da Hrvatska srlja u tešku krizu, jer precijenjenim tečajem kune uništava domaću proizvodnju, a rasprodajom najkvalitetnije gospodarske imovine i enormnim zaduživanjem u inozemstvu upropaštava i nacionalnu budućnost. U srijedu bi ponešto moglo biti jasnije, jer će se pred Vladom naći antirecesijske mjere ekonomskog tima. S poduljim zakašnjenjem, u pripremu proturecesijskih mjera u Hrvatskoj uključila se i Vlada formiranjem Ekonomskog vijeća, od kojeg u srijedu očekuje konačni prijedlog fiskalnih poticaja i proturecesijskih mjera, kako bi hrvatsko gospodarstvo izbjeglo i depresiju i recesiju. Znanstveni tim koji priprema paket mjera, već je u javnost izišao s dijagnozom, da je od četvrtog tromjesečja Hrvatska u recesiji, dok su i Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, zastupajući glavne interese stranih vlasnika i javnog sektora, od Vlade zatražile da ograniči ili smanji javnu potrošnju do deset posto, kako ne bi - kako je izjavio Nadan Vidošević kriza trajala deset godina. No, ni te dvije adrese, kao ni SDP, koji je u Sabor uputio nekoliko prijedloga i proturecesijskih mjera, nisu kazali Vladi i ministru financija za koliko da smanji plaće u javnom sektoru i mirovine te niz proračunskih izdataka, kako bi se spriječila depresija, a dohodak i smanjeni proračun preraspodijelili u korist proizvodnje, investicija s kraćim ciklusom i izvoza (čega i kamo). Hrvatska politička scena je u velikoj zamci. Ako uoči lokalnih izbora, nad kojima se nadvija i sjena izvanrednih parlamentarnih izbora, vladajući HDZ iziđe s dijagnozom stanja i bolnim mjerama, izgubit će izbore, kao što ih, iziđe li s još bolnijim mjerama i još točnijom dijagnozom stanja, oporba neće dobiti. Stoga, kao da i u Hrvatskoj - kao i u postizbornoj Americi - većina glavnih sudionika čeka da depresija učini svoje, kako bi moglo početi nadmetanje s krajnje bolnim, proturecesijskim scenarijima, radi rezanja prekomjerne potrošnje, državne i osobne, te za smanjivanje vanjskog duga, manjka u državnom proračunu i manjka u bilanci plaćanja prema inozemstvu. Jer, i u američkom, i u hrvatskom slučaju, izlaz je isti - na dulji rok raditi mnogo više za manje novaca, što, agresivnim, potrošačkim marketingom omamljena javnost teško može prihvatiti, ako je na to ne prisili krajnja, masovna oskudica. Izvor Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/impresivna-izlozba-fotografija-divlji-svijet-hrvatske-autora-zvonimira-tano/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/impresivna-izlozba-fotografija-divlji-svijet-hrvatske-autora-zvonimira-tano/#When:10:34:48Z Izložba ''Divlji svijet Hrvatske'', na kojima je izloženo stotinjak fotografija divljih životinja u Hrvatskoj, otvorena je u četvrtak, 05.02. u Galeriji likovnih umjetnosti ''Slavka Kopača''. Stotinjak fotografija velikog formata djelo su vinkovačkog fotografa Zvonimira Tanockog. Predstavljajući stvaralaštvo Zvonimira Tanockog, kustos Galerije likovnih umjetnosti "Slavka Kopača" Ivica Belamarić naveo je kako se Tanocki posebice "specijalizirao" za snimanje iz zraka. Po riječima autora, izložba "Divlji svijet Hrvatske" samo je dio njegova golemoga fotografskog opusa koji sadrži sav životinjski svijet u Hrvatskoj. Posjetitelje je pozdravio i vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, a potom je izložbu otvorio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. Izložbu "Divlji svijet Hrvatske" Zvonimira Tanockog posjetitelji mogu pogledati u sljedeća tri tjedna. O umjetniku Zvonimir Tanocki rođen je 1960. u Vinkovcima. Fotografije je počeo izlagati na skupnim izložbama od 1982. te je do sada sudjelovao na oko 150 skupnih i 30-ak samostalnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Jedan je od osnivača Foto kluba "Vinkovci" i Županijske zajednice tehničke kulture. Član je ULUPUH-a. Danas radi kao fotograf "slobodnjak", a specijalnost su mu snimanje iz zraka, industrijska i reklamna fotografija te snimanje hrvatske prirodne i kulturne baštine. U arhivi posjeduje više od 200.000 raznih snimaka. Izvor: Vtv i tanocki.com 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/uskoro-se-moze-ocekivati-manjak-preradbenih-kapaciteta-u-vinarstvu-vsz/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/uskoro-se-moze-ocekivati-manjak-preradbenih-kapaciteta-u-vinarstvu-vsz/#When:10:34:48Z Kako je na istoku Hrvatske sve veći interes za bavljenje vinogradarstvom, o čemu svjedoče podaci o povećanju površina pod vinovom lozom, stručnjaci Poljoprivredno-savjetodavne službe ocjenjuju da postojeći preradbeni kapaciteti i prostori za čuvanje vina na tom području uskoro više neće biti dostatni. Naime, vinogradari su prijašnjih godina vinogradima pokrili 1.800 hektara. Očito je da će postojeći kapaciteti, a riječ je 14,150.000 litara vina koliko stane u sve podrume u županiji, a što udovoljava očekivanoj proizvodnji od 13 milijuna litara - biti premali. Osim što će već od ove, a svake godine i sve više biti očitiji nedostatak podruma, slično će biti i s vinarijama, odnosno preradbenim kapacitetima. To će se posebno osjetiti kod 300-tinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinarstvom i vinogradarstvom, jer takva gospodarstva drže čak 1.120 hektara pod vinogradima. Veliki proizvođači poput VUPIK-a, Iločkih podruma i Agro-Iloka drže preostalih 680 hektara vinograda za koja imaju dostatne podrumske kapacitete. U Poljoprivredno-savjetodavnoj službi izlaz iz ove situacije vide u udruživanju koje bi im trebalo osigurati vlastitu preradu i skladišno-podrumske prostore. Izvor: glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prema-uglednom-guardianu-ovaj-starac-alan-greenspan-je-najveci-krivac-za-kr/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prema-uglednom-guardianu-ovaj-starac-alan-greenspan-je-najveci-krivac-za-kr/#When:10:34:48Z Najveći krivac za krizu je Alan Greenspan, bivši direktor američkih Federalnih rezervi. Za najveću gospodarsku krizu od Velike depresije iz 1929. Guardian okrivljuje bankarske lidere, financijaše i političare čije su kratkovidne odluke dovele do sloma. Među 25 okrivljenika na listi britanskog časopisa su bankari, burzovni stručnjaci s Wall Streeta i političari koji su previdjeli gospodarski slom. Guardian okrivljuje i građane koji su se zaduživali preko svojih mogućnosti, a u Europi prednjače Britanci koji su nazvani "kreditnim narkomanima". Kako je sve počelo krahom američkog tržišta hipotekarnih kredita, prvi na listi je nekada slavljeni Alan Greenspan, koji je od od 1987. do 2006. bio direktor američkih Federalnih rezervi. Kriv je jer je dopustio "širenje hipotekarnog mjehura, uslijed niske kamatne stope i loše regulacije hipotekarnih zajmova". Iako milijarderi George Soros i Warren Buffett nisu odobravali Greenspanove metode, Buffett ih je čak nazivao "financijskim oružjem za masovno uništenje", i oni su se na našli na listi jer su previdjeli gospodarsku krizu. Neki od prozvanih financijskih stručnjaka koji su ekonomiju odveli na dno su glavni strateg Goldman Sachsa, bivši i aktualni šefovi City Groupa, Merrill Lyncha, Bear Stearnsa, Standard & Poor's-a, AIG osiguravajućeg društva te guverner Banke Engleske. Listu krivaca političara predvode bivši američki predsjednici Bill Clinton i George Bush . Za vrijeme Clintonove vladavine donesen je zakon o reinvestiranju, prema kojem su hipotekarni kreditori ublažili uvjete, pa je širem krugu ljudi omogućeno da se zadužuju. Za Busheva mandata zakon se još više ublažio, pa su se mogli zaduživati i siromašniji Amerikanci. Britanskom premijeru Gordonu Brownu Guardian zamjera što je podržao blagu financijsku regulativu i politiku niskih poreza. Izvor: Net.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/jos-malo-iz-drugog-kuta-sarengradska-ada-i-prekogranicna-suradnja/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/jos-malo-iz-drugog-kuta-sarengradska-ada-i-prekogranicna-suradnja/#When:10:34:48Z I u Iloku i u Bačkoj Palanci mnogo se čini na razvijanju prekogranične suradnje, ali rezultati nisu baš vidljivi. Razlog su mnogi neriješeni problemi, a najveći je šarengradska ada, koja naravno nije lokalni problem. Ali stanovnicima Šarengrada ada je od životne važnosti jer tamo su od pamtivijeka držali u slobodnoj ispaši stotine krava, svinja, konja i druge stoke. Ada je i poznato mrjestilište šarana, poznati teren za sportski ribolov te rezervat rijetkih ptica. U Šarengradu znaju često reći da bez ade nema ni Šarengrada, ali malo tko za to mari. Koliko je to veliki problem za hrvatsku stranu pokazala je i konferencija za novinare čelnika Grada Iloka i Općine Bačka Palanka održana jučer u Iloku. Gradonačelnik Iloka Ivan Plazonić izložio je nazočnim novinarima zajednički program razvoja turizma s jedne i druge strane Dunava kojim bi trebali obostrano sudjelovati u natjecaju pred pristupnim fondovima EU-a, a u programu razvoja prekogranične suradnje. Prema tom projektu uredile bi se turističke staze uz lijevu obalu Dunava kroz Bačku sve do Novog Sada, a s lijeve obale uredile bi se turističke pješačke staze i vinske ceste sa srijemske strane Dunava. Međutim na konferenciji za novinare ipak je dominiralo pitanje šarengradske ade. Predsjednik Mjesnog odbora Šarengrada Pero Ćorić obrazložio je privremeno rješenje prema kojem bi do konačnog međudržavnog rješenja šarengradsku adu mogli koristiti stanovnici i jedne i druge strane. Po tome bi od lipnja 2009. stanovnici i s područja Grada Iloka i s područja općine Bačka Palanka mogli slobodno odlaziti na kupanje na adu, bez putovnica i uobičajenih provjera. Prema obećanju predsjednika općine Bačka Palanka Koste Stakića, koji navodno pripada novim demokratskim snagama, prijevoz bi se obavljao skelom, koja je 1990. oteta Šarengrađnima i koja je još uvijek usidrena na drugoj obali i već u raspadnutom stanju. Izvor: glas slavonije, slika: Iggy 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/pokazatelji-o-losem-uticaju-alkohola-na-seksualno-zdravlje-tinejdzera/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/pokazatelji-o-losem-uticaju-alkohola-na-seksualno-zdravlje-tinejdzera/#When:10:34:48Z Savjetovanje o alkoholu ključno je za seksualno zdravlje tinejdžera. Kada zdravstveni radnici razgovaraju s adolescentima o seksualnom zdravlju, alkohol mora biti dio razgovora, zaključila su dvojica istraživača iz Velike Britanije na temelju studije stajališta mladića i djevojaka o seksualnim vezama, objavljeno je na stranicama Reuters Healtha. "Moramo osigurati edukaciju o alkoholu kao ključni element seksualne edukacije i pomoći mladim ljudima da shvate kakvu ranjivost seksualnog zdravlja može stvoriti zloporaba alkohola," izjavio je za Reuters Health dr. Mark Hayter s University of Sheffield, UK koji je proveo istraživanje s dr. Christina Harrison s Dorncaster Primary Care Trust. U većem dijelu svijeta, adolescenti su u situaciji visokog rizika od problema povezanih sa seksualnim zdravljem, kao što su neplanirana trudnoća i spolno prenosive infekcije, istaknuli su dr. Hayter i dr. Harrison u izvještaju objavljenom u časopisu Journal of Clinical Nursing. Da bi bolje razumjeli razlike među spolovima o tome kako mladi ljudi razmišljaju o seksu, istraživači su proveli istraživanje s 10 skupina s 35 sudionika u dobi od 14 do 16 godina. Tinejdžeri su posjećivali kliniku za seksualno zdravlje na temelju kluba mladih s radom sa "socijalno uskraćenim" područjem s viskom postotkom tinejdžerskih trudnoća. U 5 skupina sve su bile djevojke, a u ostalima su bili svi mladići. Svaka je skupina raspravljala o 4 scenarija: paru u kojem djevojka ne želi imati spolne odnose ali mladić želi; o mladiću kojeg muče prijatelji zato što on ne želi imati spolne odnose sa svojom djevojkom; o popularnoj djevojci o kojoj se priča da ima spolne odnose s puno starijim mladićima; i o djevojci koja se našla u situaciji da se očekuje da ima spolne odnose kada njezine dvije prijateljice s tri prijatelja dolaze u posjet i prespavat će kod nje. Istraživači su pronašli velike razlike u tome kako mladići i djevojke raspravljaju o tim situacijama. Djevojke su pokazale puno složenije razumijevanje situacija i suosjećale su sa sudionicima priče, uključujući i mladiće. Ali mladići su raspravljali samo o tome kako je muškarac mislio u određenoj situaciji, ne pokazujući empatiju sa ženskim partnerom u odnosu, objasnili su. I dok djevojke nikad nisu upotrebljavale "negativne, agresivne ili prisilne izraze" kod rasprave o spolnim odnosima, mladići jesu. Na primjer, neki su izjavili da mladić čija je djevojka spavala s drugima okolo ima pravo "opaliti je po licu" i da naporno prisiljavanje djevojke na spolni odnos nije "zapravo silovanje ili tome slično". Mladići su također pričali o napijanju djevojaka u tolikoj mjeri da bi bile spremne imati spolne odnose s njima. Dr. Hayter i dr. Harrison preporučili su zdravstvenim radnicima koji rade s adolescentima da naprave sve što je u njihovoj moći kako bi potaknuli mladiće da razmišljaju o tome kako se osjećaju djevojke i da suosjećaju s njima, dok bi mladim djevojkama trebali pomoći u razvijanju socijalnih vještina koje su im potrebne da se odupru pritisku mladića i vršnjaka o ulasku u spolne odnose. Također, dodali su, "treba pomoći mladim ljudima da oprezno pristupaju alkoholu što bi trebao biti ključni element promocije seksualnog zdravlja", ističući da su alkohol i seks "zamršeno povezani". Izvor: mojdoktor.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/odrzan-je-radni-sastanak-celnika-iloka-sarengrada-zupanije-i-backe-palanke/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/odrzan-je-radni-sastanak-celnika-iloka-sarengrada-zupanije-i-backe-palanke/#When:10:34:48Z U Gradskoj vijećnici Grada Iloka prijepodne je održana tiskovna konferencija povodom sastanka na temu Šarengradska ada, na kojoj su sudjelovali predstavnici grada Iloka, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Plazonićem, članom Županijskog poglavarstva i predsjednikom M.O. Šarengrad Perom Ćorićem, predstavnici županije Vukovarsko-srijemske na čelu sa Jovanom Ajdukovićem, te predstavnici općine Bačka Palanka na čelu sa predsjednikom Kostom Stakićem. Čelnici su istaknuli kako je cilj današnjeg sastanka unapređenje suradnje između grada Iloka i Bačke Palanke, povodom čega je od strane Poglavarstva i Gradskog vijeća grada Iloka, te općine Bačka Palanka osnovan stručni tim, koji bi se ujedno trebao baviti pretpristupnim fondovima EU, natječajem za pretpristupnu pomoć vezanu za uređenje obale Dunava, turizam, ekologiju i zaštitu okoliša. Stakić je izrazio želju za partnerstvom s gradom Ilokom u cilju zajedničkog iskorištavanja gospodarskog i turističkog potencijala Šarengradske ade. Također je predstavljena inicijativa prema kojoj bi do 1. svibnja, Bačka Palanka trebala vratiti Šarengradsku skelu, koja se trenutno devastirana nalazi u Bačkoj Palanci, a trebala bi voziti na relaciji Šarengrad Šarengradska ada. Ćorić je pojasnio kako je još potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju, te da bi skela 29. lipnja ove godine bila svečano puštena u promet, a tijekom kupališne sezone svakodnevno bi u jutarnjim satima prevozila kupače u Šarengradsku adu, da bi se popodne vraćala u Šarengrad. Ajduković je ovaj sastanak ocijenio kao sastanak dobre volje i pozitivnih inicijativa, bez predrasuda i sa visokim stupnjem tolerancije koji je bitan, kako za ove prostore, tako i za ukupne odnose dviju država. Izrazio je želju prema kojoj bi se stanovnicima Neština i Vizića omogućio nesmetan prolaz kroz teritorij RH, jer bi im se na taj način olakšao dolazak u Bačku Palanku. Izvor: Radio Ilok 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/film-putevima-vina-dio-projekta-hrvatska-vinarska-prica-2009-dovrsen-je-u-i/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/film-putevima-vina-dio-projekta-hrvatska-vinarska-prica-2009-dovrsen-je-u-i/#When:10:34:48Z U Iloku su snimljene završne scene igrano-dokumentarnog filma "Putevima vina", a u okviru međunarodnog projekta Vinska karta Hrvatske 2008.-2010., koji su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja realizirali tvrtka Mandrak, produkcija Zagreb i Agrokor kao strateški partner. Koproducent je tvrtka Concept 90 Pty.Ltd. Perth, Australija. Film je u DVD formatu u trajanju od dva sata, a prezentira značajne hrvatske vinare, proizvodnju vrhunskih vina, vinske podrume te vinske ceste i podijeljen je prema vinskim regijama i podregijama, a ima za cilj promociju hrvatskog vinarstva na tuzemnom i inozemnom tržištu. Početna naklada DVD-a je 20.000 primjeraka s već osiguranim kanalima distribucije na tržištu Makedonije, Austrije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Hong-Konga i Japana. Promocija filma održat će se sredinom svibnja 2009., a početak distribucije bit će u okviru Svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu, u lipnju 2009. godine. Kao dodatni promotivni materijal unutar DVD-a bit će i preklopna Hrvatska vinska karta i vinski vodič 2009., gdje će biti uvedeni svi značajni vinari s označenim lokacijama, fotografijama i službenim podacima. Karta će biti dvojezična - hrvatski i engelski. Od redatelja filma Miroslava Mirkovića saznali smo da se kroz raznolike vinarske priče u filmu govori što je to zapravo Hrvatska vinarska priča 2009. jer film "Putevima vina" vodi nas u priču nastajanja vina od rezidbe, prvog pupa, zelene rezidbe, prvog grozda, berbe, kasne i ledene berbe, pa sve do pohranjivanja vina u podrum. Film hrvatsku vinsku priču priča kroz putovanje enologa Franje Francema i mlade vinske kraljice Nataše Puhelek, koji vinski svijet Lijepe naše istražuju kroz sva četiri godišnja doba i kroz sve vinske regije. Nakon završenog snimanja u Starom iločkom podrumu održana je degustacija vina 22 hrvatske vinarije s područja cijele Hrvatske, koju je vodio Franjo Francem, predsjednik enologa Hrvatske. Tko su vinari koji sudjeluju u filmu? To su Grabovac, Skaramuča, Plenković, Enjingi, Krauthaker, Zdjelarević, Gerštmajer, Jarec-Kure, Tomac, Petrovečki, Miklaužić, Jakopić, Katunar, Markežić Kabola, Coronica i vinske kuće Vinoplod, vinarije Benkovac i Daruvar Badela 1862, Istravino, Iločki podrumi, Agrolaguna, Đakovačka biskupija, Belje, Kutjevo, Podrum Mladina, te PZ Vrbnik. Izvor: glas slavonije i slobodna dalmacija 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nasa-zemlja-u-ocima-globalista-jako-napreduje-kaze-ovo-istrazivanje/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nasa-zemlja-u-ocima-globalista-jako-napreduje-kaze-ovo-istrazivanje/#When:10:34:48Z Belgija je četvrtu godinu zaredom najglobaliziranija država svijeta, a Hrvatska je na 25. mjestu, objavio je švicarski ekonomski institut KOF iz Zuericha koji tradicionalno svake godine izračunava indeks globalizacije zemalja. KOF u svojim istraživanjima mjeri stupanj ekonomske, društvene i političke globalizacije. Ove godine istraživanjem su obuhvaćene 154 zemlje. Iza Belgije slijede Irska, Nizozemska, Švicarska, Austrija, Švedska, Danska, Kanada i Luksemburg, a prvih deset zaokružuje Mađarska. Na začelju su Bangladeš, Nepal, Sudan, Tadžikistan, Srednjoafrička Republika, Ruanda, Niger, Burundi, DR Kongo i Mianmar. Hrvatska, po globalizacijskom indeksu, iz godine u godinu napreduje, pa je tako s 33. prije dvije godine i 31. lani sada na 25. mjestu. Iza Hrvatske su Australija (26.), Velika Britanija (27.), Italija (28.), Sjedinjene Američke Države (38.), Rusija (61.), Japan (70.) i Kina (91.). Slovenija je zauzela 20., BiH 43., a Makedonija 89. mjesto. Pod ekonomskom globalizacijom podrazumijeva se tok novca, kapitala i transakcija, pod društvenom raširenost ideja, informacija i interakcija s ljudima iz drugih zemalja, a politička dimenzija odnosi se na uklopljenost u međunarodnu politiku. Hrvatska je najbolji rezultat ostvarila u društvenoj globalizaciji, a najlošiji u političkoj. Izvor: net.hr Eto, mora se čovjeku razgaliti srce i duša od sreće kada vidi da nam čak i strani maf... oprostite globalisti odaju priznanje kako im iz svih peta pomažemo kako bi što više naših resursa, prirodnih, gospodarskih, obrazovnih i inih predali u njihove ruke po što nižim cijenama. Dok svi ostali bježe iz toga začaranog kruga glavom bez obzira (pogledajte na kojem su mjestu tzv. razvijene zemlje) mi se svojski trudimo... sad but true... 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/imate-neki-proizvod-domace-hrane-za-ponuditi-prijavite-se-na-ovoj-trazilici/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/imate-neki-proizvod-domace-hrane-za-ponuditi-prijavite-se-na-ovoj-trazilici/#When:10:34:48Z Udruga Finoteka.com svoje ciljeve želi postići pomoću prve hrvatske internet tražilice proizvođača domaće hrane i njihovih proizvoda FINOTEKA.com. Pomoću tog projekta stvaramo jedinstveno mjesto na kojem sve fizičke i pravne osobe mogu kupovati isključivo domaću hranu i to izravno od proizvođača. Isto tako, omogućujemo proizvođačima hrane, većinom poljoprivrednim proizvođačima, s područja svih hrvatskih županija i općina, da što više svojih proizvoda prodaju na kućnom pragu tj. na području svoje županije. Time se, uz još mnogo toga, smanjuju troškovi za proizvođača, trgovca i za krajnjeg konzumenta. Hrana na našem stolu je uvijek svježa i zdrava, a razvija se gospodarstvo u okruženju u kojem živimo. Preduvjet za uspjeh ovog projekta je upisivanje ponude što većeg broja proizvoda, od strane samih proizvođača. Trenutno je jedan od najvećih problema hrvatskih proizvođača domaće hrane neorganiziranost u smislu prodaje njihovih proizvoda. Potrebno im je prezentiranje njihovih gospodarstava i proizvoda no iluzorno je očekivati od poljoprivrednih gospodarstava da ulažu u marketing zbog toga što bi se to rijetkima isplatilo. S druge strane, potencijalni kupci domaće hrane unatoč tome što bi, kako često sami ističu, vrlo rado kupovali domaće prehrambene proizvode, nemaju gdje dobiti informaciju o ponudi istih te im često jedino preostaje kupovati uvoznu hranu koja je puno dostupnija (često i skuplja i nekvalitetnija). Upravo iz tih razloga pokrenuta je prva hrvatska internet tražilica proizvođača domaće hrane i njihovih proizvoda. U Hrvatskoj do pokretanja ovog projekta nije postojao ni jedan način da svi hrvatski proizvođači domaće hrane mogu na jednom mjestu ponuditi na prodaju svoje proizvode, reklamirati ih 24 sata dnevno, 365 dana u godini, da im nitko za to ne uzme nikakvu naknadu ili proviziju i da im bude omogućeno da imaju velike koristi od interneta unatoč tomu što se internetom često ni ne koriste. Znači, omogućili smo da od ovog projekta imaju jednake koristi i proizvođači koji se ne koriste internetom odnosno proizvođači koji o internetu ne znaju praktički ništa. Također, vrlo je bitno naglasiti da se proizvođači hrane mogu uključiti u projekt potpuno besplatno te da je besplatno i korištenje kompletnog sustava FINOTEKA.com za sve ostale sudionike u projektu, dakle za sve korisnike internet stranice/tražilice odnosno sve one koji žele kupovati hrvatsku hranu izravno od proizvođača. Izvor: finoteka.com 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/konzumacija-umjerenih-kolicina-vina-povoljna-je-za-zdravlje-covjeka/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/konzumacija-umjerenih-kolicina-vina-povoljna-je-za-zdravlje-covjeka/#When:10:34:48Z Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino, u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje kažu da je vino jelo. Loš učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine 11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %. Dakle, pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu, uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode, maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga. Izvor: alkotesteri 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/za-projekte-udruga-u-zupaniji-izdvojeno-je-u-2009-oj-400000-kuna/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/za-projekte-udruga-u-zupaniji-izdvojeno-je-u-2009-oj-400000-kuna/#When:10:34:48Z U Vukovarsko-srijemskoj županiji registrirano je gotovo 1000 različitih udruga, no samo one koje imaju valjan projekt mogu konkurirati za sredstva iz županijskog proračuna. Tako je od 56 pristiglih projekata dio odbačen jer nije zadovoljio uvjete i stručnost pri izradi. Ovogodišnji plan prihvatili su članovi županijskog poglavarstva prepoznavši važnost uloge nevladinog sektora u demokratski razvijenom društvu. Za 2009., kao i za prošlu godinu, iz županijske je blagajne 400 000 kuna na raspolaganju za Udruge. Od toga je polovica sredstava namjenjena za projekte udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dok će ostatak raspodjeliti oni koji su prošli natječaj. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/porazni-rezultati-ispitivanja-o-problemu-opijanja-kod-mladih-zagrepcana-bol/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/porazni-rezultati-ispitivanja-o-problemu-opijanja-kod-mladih-zagrepcana-bol/#When:10:34:48Z Čak 51 posto đaka osmaša te 85 posto učenika prvih i drugih razreda srednje škole već je kušalo alkoholna pića te ih bez problema kupovalo u trgovinama, kioscima, kafićima ili benzinskim crpkama. Rezultati su to ispitivanja koje su lani u studenome u trima osnovnim i srednjim školama proveli PU zagrebačka te gradski uredi za obrazovanje i zdravstvo s ciljem prevencije zloporabe alkohola kod djece i mladih. Rezultati ispitivanja, priznao je u utorak pri njegovu predstavljanju načelnik PUZ-a Branko Peran, poražavajući su. Ispitani učenici najčešće kupuju alkoholna pića kod prodavačica. Priznalo je to više od 51 posto osmaša i 65 posto srednjoškolaca. Alkohol mogu mladi kupiti na svakom koraku unatoč svim zakonskim zabranama, a stariji samo gledaju na to kako da zarade dodao je šef zagrebačke policije. Mladi su tijekom ispitivanja otkrili da najčešće kupuju pivo i vino, a 81 posto ispitanih srednjoškolaca te 75 posto osmaša nitko od prodavača pri kupnji nije pitao za godine. U slučaju da su ih prodavači i pitali jesu li punoljetni, ispitanici su se koristili raznim trikovima kako bi došli do alkohola. Tako je više od 78 posto osmaša odgovorilo da piće kupuje ocu, a 30 posto srednjoškolaca slagalo je prodavačima da je punoljetno. Čini se da mladi kupci i prodavači svjesno krše Zakon o trgovini prema kojem na svim prodajnim mjestima alkoholnih pića mora stajati vidljiva oznaka o zabrani prodaje mlađima od 18 godina. Kaznom od pet do 10 tisuća kuna može biti kažnjen prodavač koji proda alkohol maloljetnicima, dok će zbog tog prekršaja pravna osoba morati platiti od 10 do 50 tisuća kuna. No za opijanje mladih nisu odgovorni samo trgovci. Primijetili smo da koliko god radili na prevenciji zloporabe alkohola, rezultati su sve gori jer je alkoholiziranje postalo društveno prihvatljivo ponašanje, a mladi prva iskustva s pićem stječu u obitelji kazala je Sanja Ožić, savjetnica pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb. - Među mladima je također trend - dodala je Ožić - da prije noćnog izlaska redovito svrate do trgovine te ondje kupe alkoholna pića kako bi se dodatno zagrijali za provod. No, da bi se loše navike u društvu ispravile, ponajprije suzbijanje prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima, PU zagrebačka pokrenula je u utorak akciju dijeljenja letaka u trgovinama, kafićima, kioscima i na benzinskim crpkama kojima upozorava prodavače da su dužni poštovati zakon. Izvor: večernji list 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zupanija-nastavlja-u-2009-oj-sa-sufinanciranjem-prijevoza-srednjoskolcima/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zupanija-nastavlja-u-2009-oj-sa-sufinanciranjem-prijevoza-srednjoskolcima/#When:10:34:48Z S 200 000 kuna tijekom prva dva mjeseca 2009. nastavlja se financiranje prijevoza srednjoškolcima viših razreda s područja Općina Andrijaševci, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Stari Mikanovci i Štitar, istaknuto je na sjednici županijskog poglavarstva. Ovom odlukom željelo se izaći u susret roditeljima čija djeca putuju u grad, u srednjoškolske obrazovne ustanove, a njihove općine nisu na području posebne državne skrbi niti ih financira resorno ministarstvo. Vukovarsko-srijemska županija jedinstvena je u Hrvatskoj, jer svi srednjoškolci imaju osiguran besplatan prijevoz- složili su se županijski čelnici. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ekoloski-incident-i-ugrozavanje-zdravlja-zbog-jednog-dijela-neodgovornih-gr/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ekoloski-incident-i-ugrozavanje-zdravlja-zbog-jednog-dijela-neodgovornih-gr/#When:10:34:48Z Iako su općinski čelnici sanirali sva divlja odlagališta komunalnog otpada u Starim Mikanovcima, nesavjesni građani odlučni su u namjeri da odlažu otpad gdje i kako stignu. Već nekoliko dana naime, općinske vlasti primaju pritužbe mještana o odbačenim goveđim glavama, i to u neposrednoj blizini već sanirane deponije. Na teren su izašli predstavnici MUP-a kao i nadležnog veterinarskog inspektorata koji saniraju teren. No, uklonjene ušne markice, doznajemo, otežavajuća su okolnost u pronalasku počinitelja, kojemu ukoliko se slučaj prekršajno okarakterizira prijeti kazna od nekoliko desetaka tisuća kuna. Za isključiti, nisu ni sumnje kako je riječ o nelegalnom klanju stoke. Apelira se stoga na svijest građana, osobito poljoprivrednika. Bez obzira tko je odgovoran, jedno je sigurno, pomanjkanje osnovne kulture življenja, osjećaja i svijesti za očuvanje okoliša i zdravlje drugih, mnogima je još uvijek na zapanjujuće niskoj razini. Izvor: Vtv 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/radni-dani-su-vam-puni-stresa-i-dovode-vas-do-ludila-2-2-dio-kratkih-savjet/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/radni-dani-su-vam-puni-stresa-i-dovode-vas-do-ludila-2-2-dio-kratkih-savjet/#When:10:34:48Z Da li su vam dani ludi? Preuzmite kontrolu! 5. Kontrolirajte komunikacije koje primate i pregledavate (npr. Telefon, E-mail, razne vrste chat-a i dr.). Drugi vam to ne dopuštaju? Budite uporni u svojim nastojanjima da preuzmete kontrolu na vašim vremenom. Dajte do znanja drugima s kojima komunicirate kada vas mogu zvati ili koliko često tijekom dana mogu očekivati odgovor od vas na upite mailom. Isključite Intenet Messenger, Skype ili neki drugi program za brzi chat. Isključite primanje obavijesti o pristigloj e-mail pošti i provjeravajte samo svakih sat vremena ili neki drugi period vremena koji vam odgovora u radnom ritmu. Prebacite vaše telefonske pozive na govornu poštu. Jednostavno, ne možete odmah odgovoriti na svaki poziv telefonom, svaki e-mail, svaki zahtjev ili nešto drugo što pristiže na vaš radni stol. Ako ipak morate odgovarati na svaki poziv, nabavite si naglavne slušalice i mikrofon što će vam prirodno pojednostaviti komunikaciju. Kada razgovarate, budite jasni i uporni o tome kada ste dostupni za komunikaciju a kada je vrijeme u kojem želite da vas ne uznemiravaju. U početku, ljudi sigurno neće biti previše radosni zbog toga ali nakon nekog vremena početi će poštovati vaše vrijeme. 6. Pregledajte rezultate na kraju dana. Na kraju dana, odvojite malo vremena da provjerite što ste napravili, provjerite vašu listu stvari koje ste morali napraviti, organizirajte listu sa novim stvarima ako je potrebno, raščistite radni stol, stavite stvari gdje pripadaju i isplanirajte sutrašnji dan i jako bitna stvar budite zadovoljni sobom i recite si: uspio sam držati svoje obaveze pod kontrolom i dobro se osjećam. 7. Uvedite rutine. Ove pravilne rutine su najbolji način da imate osjećaj kontrole nad svojim životom i obavezama. Osmislite si jutarnju rutinu i večernju rutinu kod kuće. Ukoliko vam te rutine kao i savjeti 3 i 6 postanu, uz druge, dio vaših novih navika, možete očekivati da će vas vaše obaveze manje izluđivati i da će te biti manje pod stresom. 2/2 dio kratkih savjeta, Izvor: care2 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/radni-dani-su-vam-puni-stresa-i-dovode-vas-do-ludila-mozda-vam-ovi-savjeti-/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/radni-dani-su-vam-puni-stresa-i-dovode-vas-do-ludila-mozda-vam-ovi-savjeti-/#When:10:34:48Z Da li su vam dani ludi? Preuzmite kontrolu! Možda ste nekad bili u situaciji da se ne snalazite najbolje i imate prezauzete, kaotične i lude dane kako na poslu tako i u životu kada nemate vremena niti razmišljati o nekom obliku organizacije, ciljeva ili rutina koje želite postići. To su oni ludi dani kada morate stati, uzeti predah i preuzeti kontrolu nad obavezama. To je vrlo važna stvar, za vaše zdravlje, psihu i produktivnost u poslu. Jednostavno ne možete dati sve najbolje od sebe ako trčite okolo pokušavajući gasiti vatru u zadacima koji dolaze jer prije ili kasnije postajete žrtva prevelikog stresa i svih negativnih posljedica toga. Uzmite komadić vremena u svome životu da preuzmete kontolu i to je ono što će vam pomoći da unesete promjene i odradite sve ono što ste planirali. Pitate se kako? Pravila su vrlo jednostavna i glase ovako: 1. Prvo i možda najvažnije, odredite dio vremena za planiranje obaveza i načina njihovog rješavanja. Da, u početku će vam trebati sat ili dva za to i da, nemojte odmah zavapiti sa pitanjem kako, vi možete odvojiti to vrijeme za planiranje. Unesite i zapišite sve vaše obaveze u toku dana u kalendar ili raspored. Ako stvarno, stvarno ne možete naći vremena za to u toku svog radnog dana, ustanite se ranije, ili napravite to odmah na kraju radnog dana. Pronaći će te to vrijeme za planiranje ako stvarno pokušate. Vaše psihičko zdravlje to zahtjeva od vas. 2. Napravite listu obaveza. Da li imate vaše radne zadatke već na nekoj moram-to-uraditi listi ili više njih neuredno povezanih? Ako imate, već imate dobru bazu za početak. Ako nemate ovo bi trebao biti vaš prvi korak. Prikupite sve papiriće na kojima ste zapisali telefone ili podsjetnike na jedno mjesto i obradite ih na način da imate sve bitno zapisano na jednoj listi. Pravljenje liste vaših stvari koje morate napraviti je prvi i osnovni put ka odrađivanju velikog broja obaveza. 3. Isplanirajte vaš dan. Ne samo danas nego sve dane. Morate imati neku vrstu pravilnog rasporeda u nastojanju da držite kontrolu u svojim rukama. Uredite vaše zadatke u dijelovima vremena koje odvajate za npr. E-mail poštu, telefonske pozive strankama, sastanke, planiranje, pisanje itd. Probajte odvojiti barem 15-30 minuta na početku svakog dana za planiranje radnog vremena u toku njega. Ovaj mali dio vremena odvojen za planiranje dana je jednostavan ali efikasan način za kontrolu obaveza. 4. Prestanite raditi više stvari odjednom. Ovo je najvjerojatnije ono što vaš radni dan pretvara u ludnicu. Naime, ne možete ostati hladne glave ako radite milion raznih stvari u isto vrijeme. Ako to i činite velika je vjerojatnoća da nećete biti naročito produktivni. Fokusirajte se na jedan zadatak i odradite ga do kraja. 1/2 dio kratkih savjeta, Izvor: care2 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/stari-narodni-obicaji-vezani-uz-proslavu-omiljenog-ilockog-blagdana-vinkovo/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/stari-narodni-obicaji-vezani-uz-proslavu-omiljenog-ilockog-blagdana-vinkovo/#When:10:34:48Z Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda, otputit će se za Vinkovo svome vinogradu; vrijedi to i za vikendaše koji imaju tek brajdu. Sveti je Vinko danas, jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Pa dakle, bez obzira na studen, dubok snijeg ili kadkad i raskvašenu zemlju, mora se doći do trsa; tu će gazda ritualno odrezati nekoliko, uglavnom tri grančice s tri pupa, koje će potom staviti negdje u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina. Orezani se trs potom obredno poškropi - "krsti" starim vinom te se izvjese kobasice, koje znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to po pučkoj navadi praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, to će odmah počastiti nazočno društvo. Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan zalogaj već prema običajima kraja, od pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša. Jasno da se takva zabava protegne i do duboko u noć. U nas je slavljenje Vinkova, Vincekova, Vincekuše uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima, tek ponegdje se javlja i u primorskim područjima. I valja odmah reći da ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Bit će da je riječ o kakvom pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih radova, kad kreće vegetacija. Kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine. Sam sv. Vinko uz vino je povezan tek imenom. Bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi, živio je u 4. stoljeću, za vladavine zloglasnog Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio da bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija, pokušao je to potom učiniti i raskošću i ljubaznostima. Čim su ga položili u meku, mirišljav postelju, preminuo je. Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali po legendi je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu. Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom, odjećom pastira a u tadašnjoj Dalmaciji, oznakom mučeništva. Moći su mu prenesene u Lisabon gdje se i danas čuvaju. U hrvatskim pučkim običajima još su zapovijedani blagdani Sv. Juraj 23. travnja, Sv. Ivan Krstitelj 24. lipnja, Sv. Mihovil 29. rujna i Sv. Martin, 11. studenog. Vidljivo je da je riječ o važnim terminima u vegetativnim ciklusima i poljodjelskoj godini. U javnosti je dakako najpoznatiji svetac sv. Martina, za kojeg, znaju i oni što s vinom imaju vezu samo preko konobara. Čime se odlikuju ostali vinogradarski sveci? Po pučkoj navadi, za Jurjevo valja posaditi novi nasad loze, a u starom vinogradu zašiljiti kolje, pognojiti trsje, okopati ih i završiti rezidbu. Za Ivanje trsje se mora drugi put okopati, povezati, oplijeviti i poprskati. Poslije Ivanja u vinograde se ide samo prskati i odstraniti mladice i zaperke. Ako je godina bila dobra, bez tuča i nevremena, preobilnih kiša u nevrijeme, za Miholje se već vinogradi s veseljem obilaze. Berbš Ranije se sorte već mogu brati, a sedam dana nakon Miholja može početi prava berba. Doduše, u nekim je sjevernim vinogorjima, pogotovu za graševinu, bilo pravilom da se bere tek nakon Sv. Terezije, 15. listopada. Tko je dotle sačekao, jasno da neće imati kiseliše, da će mu vina biti hvaljena. A od lijepih vinogradarskih običaja nikako ne valja zaboraviti ni Sv. Bartola 24. kolovoza, nadnevak kad se u vinogradima podiže strašilo koje će tjerati čvorke i nagovijestiti da se bliži berba. I tada se s pajdašima uz veselicu, sočan zalogaj i staru kapljicu (ta valja već i bačve isprazniti) proslavlja u vinogradu. Za sv. Ivana apostola, dva dana po Božiću, blagoslivljalo se vino, a spomenimo se i omrznutih nadnevaka u poljodjelaca, tzv. ledenih svetaca i Sv. Sofije sredinom svibnja kad nagla studen može nanijeti goleme štete. Izvor: vinogradarstvo.com, slika: srijem1.blog.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vinkovacka-opca-bolnica-odlaze-zanimljiv-otpad-na-deponij-pokraj-vukovara/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vinkovacka-opca-bolnica-odlaze-zanimljiv-otpad-na-deponij-pokraj-vukovara/#When:10:34:48Z Na patologiji vukovarske bolnice utvrđeno je da ljudske kosti koje su početkom tjedna pronađene u četiri vreće na deponiju Petrovačka dola pokraj Vukovara potječu s patologije vinkovačke Opće bolnice, potvrđeno je iz vukovarsko-srijemske policije. Policijski glasnogovrnik Krunoslav Žgela rekao je kako se, međutim, još istražuju okolnosti pod kojima su ljudske kosti iz bolnice dospjele na smetište. Uprava vinkovačke bolnice nema konkretnog komentara o slučaju. Ponovljeno je samo da će očitovanje uslijediti kad policija i istražna sutkinja završe svoj posao. - Formirali smo posebno stručno i istražno povjerenstvo o čijem ćemo izvješću na vrijeme upoznati javnost - kratko je poručio dr. Ivan Pripužić, ravnatelj Opće bolnice Vinkovci. Prema dosadašnjim rezultatima kriminalističke obrade, vreće iz kojih su ispadale kosti dovezene su na deponij 20. siječnja oko 8.30 sati u otvorenom kontejneru iz kruga vinkovačke bolnice, a kontejner je stigao vozilom vinkovačkog komunalnog poduzeća Nevkoš. Vreće s kostima uočili su radnici vukovarskog Komunalca dok su bagerom na deponiju razgrtali gomile smeća. Šokirani radnici odmah su izvijestili policiju, a Nevenka Zeko, istražna sutkinja iz Vukovara, naložila je da se kosti prevezu na Odjel patologije vukovarske bolnice radi utvrđivanja njihova porijekla i starosti. - Potvrđeno je s patologije da se radi o ljudskim kostima starima čak i više desetaka godina, u svakom slučaju, potječu iz vremena prije Domovinskog rata - izjavila je istražna sutkinja. Prema saznanjima, u vrećama su bili dijelovi skeleta, a navodno nije riječ o većoj količini kostiju. U policiji, međutim, službeno navode kako dio kostiju najvjerojatnije potječe iz vremena Domovinskog rata, iako sutkinja Zeko jučer nije imala takvih saznanja. Krunoslav Žgela rekao je da će nakon dovršetka kompletne istrage o kostima iz vinkovačke bolnice o rezultatima biti izviješteno Županijsko državno odvjetništvu u Vukovaru. - Zasad, jer istraga još traje, ne mogu govoriti o kaznenoj odgovornosti dok se ne utvrde sve relevantne činjenice - izjavio je Žgela. - Još ne znamo o kakvim se kostima radi, ali je sigurno da potječu iz Opće bolnice Vinkovci. Dok policija ne završi svoj posao, ne možemo davati nikakve informacije - rekla je dr. Mirna Krajina Andričević, zamjenica ravnatelja bolnice i predsjednica stručno-istražnog povjerenstva koje je vinkovačka bolnica formirala radi utvrđivanja okolnosti pod kojima su ljudske kosti dospjele na smetište. Tim kojem je na čelu formiran je, kako je rekla, radi utvrđivanja načina preseljenja patologije, odnosno da se utvrdi tko je dobio kakav zadatak i kakvi su nalozi izdavani. Pretpostavlja se, naime, da je upravo tijekom preseljenja patologije vinkovačke bolnice radi građevinskih radova na tzv. skeletu, odnosno aneksu bolnice, i došlo do odbacivanja kostiju u jedan od otvorenih kontejnera. Izvor: Jutarnji.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ilocani-ne-moraju-vise-osobno-zakazivati-preglede-i-usluge-u-bolnici-vukova/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/ilocani-ne-moraju-vise-osobno-zakazivati-preglede-i-usluge-u-bolnici-vukova/#When:10:34:48Z Iločane je mjesecima mučila nerazumna odluka prema kojoj su morali, čak i bez priznavanja troškova, putovati u Vukovar da bi se osobno, u strogo određeno radno vrijeme od 12 do 14 sati, s uputnicom liječnika primarne zdravstvene zaštite Ambulante u Iloku prijavili za specijalistički pregled u Bolničkoj jedinici za centralno naručivanje pacijenata. Takva odluka bila je, međutim, teško podnošljiva za veći broj pacijenata, posebice slabijeg imovnog stanja, a i zaposlene koji su morali izostajati s radnog mjesta. Pacijent se nije mogao prijaviti ni na koji drugi način, nego samo osobno na šalteru u Vukovaru, udaljenom od Iloka 40 kilometara, gdje bi dobio potvrdu o narudžbi pacijenta u kojoj je bio određen datum i sat narudžbe za sve zdravstvene usluge koje bolnica pruža. Sada se međutim pacijenti mogu na pregled prijaviti i osobno i putem člana obitelji ili pouzdane osobe, te i telefonom, telefaksom ili elektronskom poštom (e- mail). Rezultat je to provođenja projekta Ministarstva zdravstva "Nacionalna lista čekanja", o kojem su Iločanima podijeljenji brojni letci u kojima su dobili precizna uputstva kako se prijaviti za specijalistički pregled. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zaposlenici-agro-ilok-a-konacno-primili-svoje-vise-mjeseci-zaostale-place/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zaposlenici-agro-ilok-a-konacno-primili-svoje-vise-mjeseci-zaostale-place/#When:10:34:48Z Radnici tvrtke "Agro-Ilok" prošlog su tjedna bili u dvodnevnom štrajku jer im nisu bile isplaćene plaće za listopad i studeni 2008. godine, osim što su dobili prije božićnih blagdana akontaciju po tisuću kuna i božićnicu od 700 kuna. Međutim, štrajk je međusobnim dogovorom radnika nakon obećanja direktora tvrtke Vlatka Miličevića okončan pod uvjetom da im se do kraja ovoga tjedna isplate dospjele zaostale plaće. U suprotnom najavili su štrajk za iduća tri mjeseca. Kako nas je izvijestila predsjednica ogranka sindikata Zvjezdana Kozarić, direktor je svoje obećanje ispunio i radnicima su isplaćene plaće za listopad i studeni pa su objavili prekid štrajka. Očekuju da će do kraja siječnja dobiti i posljednju dospjelu plaću za 2008. godinu, kako je to predviđeno i Kolektivnim ugovorom. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vlado-kosic-pomocni-biskup-zagrebacki-strah-siju-neodgovorni/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/vlado-kosic-pomocni-biskup-zagrebacki-strah-siju-neodgovorni/#When:10:34:48Z Nema nikakvog opravdanja za najave poslodavaca da će zbog primjene zakonske odredbe o zabrani rada nedjeljom početi otpuštati radnike, ocijenio je za naš list pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije Vlado Košić. Biskup ističe kako je njegov dojam da se pri tim najavama radi o pokušaju ucjene. "Vlasnici trgovačkih lanaca žele iznuditi od Vlade da ona odustane od provedbe donesenog Zakona o radu trgovina. Mislim da zbog ovog zakona neće doći do otpuštanja radnika s posla, odnosno da su najavljena otpuštanja moguća zbog opće gospodarske krize, a ova situacija s regulacijom rada nedjeljom došla je trgovinama kao svojevrsni izgovor", kazao je Košić. Prema podacima iznesenima ovoga tjedna, već je navodno uručeno 400 otkaza radnicima, najavljeno je još 500 otkaza, a predviđanja se kreću do 20 tisuća otkaza. Košić ističe da bi ti podaci, kad bi bili točni, bili zabrinjavajući, ali vjeruje da je sve to samo navodno tako, te da se plaše radnici, no - prema njegovom mišljenju, tome nije razlog Zakon o radu trgovina. "Strah siju neodgovorni, što nije dobro", ocijenio je Košić. Biskup podsjeća da je potrebno uvesti red u to područje "gdje se krše temeljna ljudska prava radnika" te da radnici imaju pravo na odmor. "Dokazano je da iscrpljeni radnici, koji rade i rade bez odmora, nisu učinkoviti i na dugi rok više stoje poslodavce nego što donose profita. K tome, zabrinjava me to orkestrirano jadikovanje koje nema u fokusu interes čovjeka radnika nego prvenstveno interes krupnog kapitala pod svaku cijenu", ističe Košić. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/enologinja-vera-zima-nositeljica-je-titule-prva-dama-vina/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/enologinja-vera-zima-nositeljica-je-titule-prva-dama-vina/#When:10:34:48Z Od 2005. godine, u okviru ocjenjivanja vina Atelje okusa, koje provode tvrtka MAM-VIN i časopis "Svijet u čaši", vinarija Iločkih podruma svake godine bude ocijenjena jednom od 20 zlatnih vinarija u svijetu. Osim toga, u Potrošačkom putokazu za 2008. godinu Svijeta u čaši, pri ocjenjivanju 500 uzoraka hrvatskih i stranih vina uzetih s tržišta, iločki traminac 2006. - izborna berba bobica, ocijenjen je, u konkurenciji vina iz 14 zemalja, jednim od najboljih vina. Ta je nagrada to vrjednija jer je i rezultat elektronskog glasanja potrošača vina, što je naravno i izuzetno priznanje svim djelatnicima "Iločkih podruma", među kojima i glavnoj enologinji, dipl. ing. agr. Veri Zima. Ljubav za vinarstvo kod Vere je poticana još u mladosti u iločkoj obitelji, koja je, kao i mnoge, imala i vlastiti mini podrum. Čim je završila srednju školu, uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine. Ali tek 1998. godine dobiva posao u Iloku, u početku kao enolog, a od prije dvije godine i kao glavni enolog u Iločkim podrumima, naslijedivši na tom radnom mjestu ing. agr. Mladena Papka, danas predsjednika Uprave te tvrtke. Bilo je to u prvim godinama povratka Iločana iz progonstva, kada je Ilok već bio poprilično zaboravljen na tržištu vina. Trebalo je mnogo truda da bi se ponovno dobila kvaliteta kraljevskog vina. - Prvih godina povratka proizvodili smo tek dva milijuna litara, pretežito graševine. Takve su nam tada bile mogućnosti jer je za vrijeme Domovinskog rata većina vinograda bila zapuštena. Rodnih vinograda ostalo je tek trećina od površina koje je Ilok imao prije rata. Trebalo je podizati nove površine, mijenjati asortiman, podizati stoljećima poznatu kvalitetu. Zapuštene bačve trebalo je izmijeniti, a i investirati velika sredstva u novu tehnologiju. Sada već proizvodimo gotovo tri puta više vina nego u početku. Tri godine nakon povratka nabavili smo novu pneumatsku prešu za grožđe, prošle godine još dvije, te uređaje za kontroliranu fermentaciju i izmjenjivač za hlađenje mošta. Od prije dvije godine slador i PH u grožđu očitavaju se elektronski. Ulagali smo i u punionicu, etiketirnicu i čepilicu. Imamo i 300 kooperanata. Iz godine u godinu iločka vina su dobivala i sve ljepše ruho, a i asortiman se mijenjao prema zahtjevima tržišta - priča nam Vera Zima, kojoj je prošle godine prvi put na priredbi Atelje okusa - žene u vinu, dodijeljena titula Prve dame vina. Ali ipak joj je draža nagrada što se danas Iločki podrumi ubrajaju među 20 zlatnih vinarija i što iločka vina ponovno blistaju i nalaze svoje mjesto na stolovima Europe pa i šire. Izvor: Agroklub 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/izrazito-niske-temperature-zaledile-dunavac-kod-opatovca/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/izrazito-niske-temperature-zaledile-dunavac-kod-opatovca/#When:10:34:48Z Nizak vodostaj, ekstremno niske temperature koje su se zadnjih dana, točnije večeri, spuštale i do 20 stupnjeva ispod ništice, prouzrokovale su uvjete zaleđivanja dunavca u Opatovcu. Dunavac je zaleđen još od 3-4. poslije Nove godine, led koji je formiran debeo je i preko dvadeset centimetara, stariji ljudi su ga nazivali vedrat, skroz je proziran, zelenkaste je boje i čvrst da bi bez problema izdržao vožnju automobilom rekao je Marko Pole, predsjednik ŠRK Opatovac. Jutros nas je dočekala, kao i u raznim dijelovima Slavonije, Like, Gorskog kotara, velika poledica koja je prouzrokovala velike probleme, bilo je i padanja pješaka po ulicama, blokada prometnica, ali djelatnici Komunalnog pogona Lovas, nakon što su posuli sol po cestama, te žene iz Programa pomoći u kući starijim osobama, nakon što su posuli sol po stazama Lovasa i Opatovca učinili su prometnice i nogostupe prohodnima. Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/opcina-lovas-osmislila-poklon-kosaricu-svojih-domacih-opg-proizvoda/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/opcina-lovas-osmislila-poklon-kosaricu-svojih-domacih-opg-proizvoda/#When:10:34:48Z Zajedničkim snagama Udruge žena Općine Lovas te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa područja Općine izrađena je lovaska košara domaćih proizvoda. U košari se mogu naći domaći kolači Udruge žena Općine Lovas, butelja kvalitetnog crnog vina frankovke OPG-a Kovačević, vlasnika Krešimira Kovačeviča, butelja graševine Citrusa d.o.o., vlasnika Branka Peića i Marijena Burgera, prirodni voćni sok i jabuke OPG-a vlasnice Elizabete Sabljak te čestitka školaraca OŠ Lovas. Košara se koristi u svrhu promocije domaćih proizvoda, domaćih gospodarstvenika te OPG-a sa područja općine Lovas. Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prosla-2008-a-godina-bila-je-rekordna-po-prinosima-i-novcanim-poticajima/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/prosla-2008-a-godina-bila-je-rekordna-po-prinosima-i-novcanim-poticajima/#When:10:34:48Z U povijesti hrvatskog agrara prošla, 2008. godina, bit će zapamćena kao jedna od rijetkih agrarnih godina u hrvatskoj povijesti po rekordnoj proizvodnji gotovo svih poljoprivrednih kultura, visokoj otkupnoj cijeni i povećanim poticajima, a što je najvažnije, napokon i po - dobroj zaradi. Naime, seljaci su, iako to većina nerado priznaje, prvi put nakon dužeg niza godina na poljoprivrednoj proizvodnji dobro zaradili. Stočari na konju - Ova je godina za mene bila i uspješna i neuspješna. Gotovo su sve poljoprivredne kulture rekordno rodile, što se rijetko događa. Osobno ne pamtim da je u proteklih 30 godina, koliko se bavim poljoprivredom, tako dobro rodilo. Zadovoljni smo i poticajima, a dobra je bila i cijena gotovo svih kultura, posebice uljane repice koja nikada više neće biti tako visoka. Jedino je kukuruz razočarao i cijenom i šarolikim prinosima. Očekivalo se, naime, više od prosječnih sedam tona po hektaru, koliki je prosječni urod zabilježen ove godine, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Laslo napominje kako cijenom kukuruza ove godine mogu biti zadovoljni jedino stočari koji su, kako kaže, "na konju", jer napokon imaju jeftinu hranu. - Svi oni koji su kukuruz sijali za prodaju, a ne za vlastite potrebe, nezadovoljni su cijenom od 0,60 kn/kg, unatoč povećanju poticaja na 2.250 kn/ha. Zbog toga se ponovno nameće potreba za konačnim uvođenjem planske poljoprivrede na ovim prostorima, kaže Laslo, te ističe da je točno da su seljaci prvi put na poljoprivredi zaradili, međutim, dodaje kako će zarada samo pokriti gubitke nagomilane iz prethodnih godina, tako da će ovu godinu većina završiti s 'pozitivnom nulom'. Više traktora nego krava Laslo se prisjeća i zlatnih osamdesetih godina prošlog stoljeća, najviše 1983. kada je Hrvatska po proizvodnji pšenice bila odmah iza Francuske i kada je od zarade sa 70 jutara zemlje i 15 muznih krava sagradio kuću i kupio novi traktor. - Usporedbe radi, ove godine od zarade sa 150 hektara zemlje koje obrađujem i 50 muznih krava ne bih mogao kupiti ni traktor, kaže Laslo, te dodaje kako na selu postoji velika bojazan od nadolazeće 2009. godine, najviše zbog nagomilanih kredita i visokih kamata koje neki već sad ne mogu otplaćivati. Laslo ne krije činjenicu da su mnogi na selu i sami krivi što su dospjeli u takovu situaciju, odnosno 'ispružili se više nego se mogu pokriti', gradili štale kao hotele, kupovali traktore na traktore, tako da u nekim selima ima više traktora nego krava. Jaja u više košara I Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, izražava zadovoljstvo poljoprivrednom proizvodnjom u ovoj godini, u kojoj se, kaže, 'potrefilo' sve kako treba; i klima i cijene i poticaji, sve do kukuruza. - Smatram da bi ovu 2008. godinu seljaci trebali debelim slovima upisati, jer teško da se može skoro ponoviti ovakova rodna godina. Seljaci su ove godine zaradili na svemu, osim na kukuruzu. Nisu prošli dobro jedino oni koji su "sva jaja stavili u jednu košaru", odnosno sve uložili u kukuruz, no kada se sve sagleda u cjelini ni oni nisu prošli toliko loše kako su mogli, da Ministarstvo poljoprivrede nije povisilo poticaje za kukuruz na 2.250 kn/ha, kaže Grivičić. No i Grivičić izražava bojazan od nadolazeće krizne 2009. godine, za koju tvrdi da bi je trebali dočekati s narodnom izrekom 'svako zlo za neko dobro' i iskoristiti krizu te poljoprivredu i turizam napokon postaviti na svoje mjesto. Darko Grivičić također, kao i Laslo ne pamti ovakvu, za poljoprivredu dobru godinu a poljoprivredom se bavi već gotovo 20 godina. Brlošić: Ponoviti 2008. Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, ocjenjujući poljoprivredu u 2008. kaže: Daj Bože da se takva godina ponovi, iako je, kako napominje, s jeseni sve palo u vodu. - Seljaci su zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda ljetos napokon dočekali svojih pet minuta. Međutim, koliko su zaradili u ljeto, toliko su, možda još i više, izgubili u jesen zbog niske cijene kukuruza i skupe sjetve. Međutim, oni koji obrađuju velike površine, ipak su ove godine u konačnici zabilježili ekstra zaradu, kaže Brlošić, te dodaje kako se prema najavama pada cijena poljoprivrednih proizvoda, nemaju baš čemu nadati u 2009. Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara Osječko-baranjske županije, kaže da bi u načelu mljekari s 2008. godinom bili zadovoljni da je sve plaćeno. - Ministarstvo kasni s isplatama premija za mlijeko, novca za kapitalna ulaganja, potpore za prvotelkinje. Uz sve to, neki farmeri razmišljaju i o zatvaranju farmi, jer ih opterećuju skupi krediti koje su podigli kod komercijalnih banaka. Ako bi se još ukinule i premije i smanjila cijena mlijeka, kako se šuška, 80 posto proizvođača mlijeka moglo bi nestati, kaže Miketek, te se prisjeća 1985. godine, kada je, kako kaže, od zarade sa samo 10 jutara zemlje kupio novog 'stojadina', a supruga napustila posao, jer je od mlijeka od samo dvije krave koje je držala, mjesečno zarađivala jednu plaću. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/presuda-glasi-ukida-se-opcinski-sud-u-iloku/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/presuda-glasi-ukida-se-opcinski-sud-u-iloku/#When:10:34:48Z Racionalizacija mreže sudova, koja je bila i jedan od uvjeta u pristupnim pregovorima za EU, od 2009. godine iz pilot-projekta ulazi u izvršnu fazu. No, to je tek početak, jer iako je od 1. siječnja 42 općinska suda manje, samo šest sudova se već ove godine doslovno fizički spaja, a racionalizacija će biti dovršena tek 2019. godine.Prema podacima Ministarstva pravosuđa, 872 suca općinskih sudova u Hrvatskoj dnevno zaprime više od 2.000 predmeta - svaki sudac, dakle, dnevno dva i pol nova predmetš Europska komisija je inzistirala na provođenju racionalizacije mreže sudova zbog stajališta da će to rješenje donijeti ubrzanje postupaka, manji broj zaostalih predmeta, kvalitetnije odluke te ravnomjernije opterećenje sudaca i sudova. Šest sudova koji će se spojiti odmah su sudovi u Iloku i Vukovaru, sudovi u Čabru i Delnicama i sudovi u Vojniću i Karlovcu - naravno, manji sudovi premjestit će se u zgrade većih sudova. Svi ostali sudovi spojit će se samo formalno. Dosad je u Hrvatskoj bilo 109 općinskih sudova, a racionalizacijom sudske mreže ostat će ih 67. No, zemljišno-knjižni odjeli sudova koji će formalno, a potom i fizički biti spojeni s većim sudovima, preživjet će na današnjim lokacijama i u današnjem organizacijskom obliku. Odluka koji će sudovi biti pripojeni većim središtima donesena je po kriteriju priljeva predmeta za pet sudaca, broju stanovnika, blizini sudova te broju riješenih i zaostalih predmeta. Racionalizaciju mreže sudova prati racionalizacija mreže državnih odvjetništava, te će se do 2019. broj općinskih državnih odvjetništava smanjiti sa 71 na 55. Uskoro će se smanjiti i broj prekršajnih sudova sa 106 na 59. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zavrsen-je-prvi-malonogometni-turnir-bozic-na-tehnikumu-u-iloku/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zavrsen-je-prvi-malonogometni-turnir-bozic-na-tehnikumu-u-iloku/#When:10:34:48Z Zajednica sportskih udruga Grada Iloka organizirala je, u nedavno otvorenoj sportskoj dvorani, od 27.12.2008.-10.01.2009. malonogometni turnir-Božić na Tehnikumu 2008". Turnir je održavan u večernjim satima s početkom u 18:30 sati, natjecalo se 31 ekipa koje su bile podijeljene u četiri kategorije do 12 godina, od 12 do 14 godina, seniori i veterani. Turnir je završio 10.01. a ostvareni su slijedeći rezultati: U kategoriji do 12. godina natjecalo se 5 ekipa, pobijedila je ekipa iz Vukovara pod nazivom Opasni iz kontre", drugo mjesto osvojila je ekipa Iločani" iz Iloka dok je treće osvojio Kraljevski klub sastavljen od učenika iz Mohova, Šarengrada i Bapske. Za najboljeg vratara proglašen je Zvonimir Šubarić(Vu), najbolji strijelac Mihael Šajfar(Ilok) te najbolji igrač Mario Jazvić(Ilok). U kategoriji od 12-14 godina natjecalo se četiri ekipe, pobijedili su Lovaščani" iz Lovasa, drugo mjesto osvojila je Specijalna postrojba"(Ilok) dok je treće osvojila ekipa Mi Hrvati"(Ilok). Za najboljeg vratara proglašen je Dario Božinović (Ilok), najbolji strijelac Petar Karamatić(Ilok) te najbolji igrač Marko Katruša(Lovas). U kategoriji veterana natjecalo se osam ekipa, prvo mjesto osvojila je ekipa Radićeva"(Ilok), druga je bila Šokačko brdo"(Ilok) dok je treće mjesto osvojila Sofija"(Ilok). Najbolji vratar turnira bio je Dragan Janiček(Šokačko brdo) a za najbolji igrač i strijelac bio je Krešimir Paponja(Šokačko brdo). U seniorskoj konkurenciji natjecalo se 14 momčadi, prvo mjesto osvojila je, nakon dramatične finalne utakmice u produžecima, ekipa 59" iz Vukovara, drugo mjesto osvojila je ekipa MK Mazalo" iz Iloka dok je treće mjesto pripalo ekipi Bears bar iz Vukovara. Za najboljeg vratara u seniorskoj konkurenciji proglašen je Josip Glavaš (Bears bar), najbolji strijelac je bio Mario Topić(MK Mazalo) a za najboljeg igrača proglašen je Dino Kvesić(59"). Polufinalistima podijeljene su vrijedne novčane nagrade, Obrt Dunav" osvojio je 1.500,00kn, trećeplasirani Bears bar" 3.500,00 kn, drugoplasirani MK Mazalo" 5.000,00 kn te pobjednici 59" 10.000,00 kn. Revijalnu utakmicu, prije utakmice za treće mjesto, odigrale su igračice ŽNK Ilok te obogatile ovu sportsku manifestaciju. Sponzori turnira bili su Županijsko poglavarstvo VSŽ na čelu sa županom g. Božom Galićem, Trgovina Tina" Ilok, Iločki podrumi d.d., Komunalije Ilok i OPG Ivan Čobanković. Pokrovitelji su: Škola nogometa T. Bošnjak, KK Ilok, OŠ Julije Benešić, OŠ Franje Tuđmana Šarengrad, Kreativna radionica multimedija "Pixel" te Udruga inovatora"Tesla". Izvor: Mario Peulić 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/usporite-opustite-se-i-razmislite-o-casi-vina-u-vasoj-ruci/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/usporite-opustite-se-i-razmislite-o-casi-vina-u-vasoj-ruci/#When:10:34:48Z Koja je svrha kušanja vina? Razumno pitanje ukoliko ovaj ritual u vama priziva sliku vinskog snoba koji pretjeruje u metaforama i gestikulaciji čašom. Zašto se, recimo, oko ispijanja Coca-Cole, mlijeka ili ledenog čaja ne podiže toliko sofisticirane prašine. Svi koji znaju odgovor reći će vam da je vino nešto drugo. Umijeće ispijanja vina, kako bi rekli svi vinski filozofi, istovremeno pobuđuje osjećaje i intelekt. Posvetite li se vinu s dužnim štovanjem, svakom ispijenom čašom bit ćete bogatiji za lekciju povijesti, geografije, botanike, antropologije, religije i kulture življenja. Stoga ne postoji razlog takvoj predrasudi kao ni strahu pred znanjem koje će vas obogatiti. Vino je vrijedno razgovora i dijeljenja ugode s prijateljima. Ideja kušanja vina u stvari je vrlo jednostavna. Usporite, opustite se i razmislite o čaši vina koje vam je u ruci. Uposlite osjetilš Prvo mu ispitajte boju, da li je bistro ili mutno. Udahnite miris. Osjećate li miris voća, cvijeća ili nečega drugog? Kad ste ga uhvatili okom i nosom vrijeme je da vaša usta kažu nešto o teksturi i punoći. Uživajte. Na kraju, kad se sve spoji u vašim mislima, krug se zatvara. Još jedan gutljaj, i još jedan i već dolaze slike vinogorja, čokota, tamnih podruma s hrastovim bačvama. Otkrit će vam se zašto je vino poput žene ili opojnog ljubavnika, ali da bi razvili tu strast potrebno je znanje. Izvor: Net.hr 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gradonacelnik-ivan-plazonic-najavljuje-nastavak-starih-i-puno-novih-projeka/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/gradonacelnik-ivan-plazonic-najavljuje-nastavak-starih-i-puno-novih-projeka/#When:10:34:48Z Realizaciju značajnih i skupih projekata u Iloku planiraju nastaviti i u 2009. godini. Prema riječima gradonačelnika Ivana Plazonića, osim iz sredstava gradskog proračuna, koji ove godine iznosi 25 milijuna kuna, što je za oko deset posto više nego lani, za nove investicije računa se potpora i države i županije, te iz pristupnih fondova EU-a. Najveća će investicija biti u gradnji teretne luke na Dunavu za koju će uskoro biti gotova projektna dokumentacija, te izgradnja infrastrukture na prostoru buduće Poslovne zone, gradnja nove zgrade osnovne škole u Mohovu, te gradnja novog dječjeg vrtića u Iloku i uređenje prostorija vrtića u Šarengradu. Pored već izgrađene ceste na lokaciji Rađevac bit će izgrađena cesta i do vinogradarskih površina na lokaciji Drljan, vrijedna 6 milijuna kuna, čiju gradnju financira Ministarstvo regionalnog razvoja. Nastavit će se gradnja obaloutvrde do nove teretne luke, te nasipa obale Dunava radi zaštite vodocrpilišta i vrlo skupog pročistača otpadnih voda za koji treba izdvojiti čak 15 milijuna kuna. Nastavit će se i modernizacija ulica u svim naseljima, na Evangeličkom groblju bit će izgrađena mrtvačnica. Velika je vjerojatnoća da će Ilok u 2009. godini dobiti i novi manji autobusni kolodvor, za koji je određena lokacija kod Veterinarske ambulante. U Bapskoj će biti obnovljena zgrada mjesnog odbora. Bit će izrađena i projektna dokumentacija za novo nogometno igralište u Iloku na lokaciji uz dom za starije i nemoćne. Za gradnju novog igrališta postoji i obećanje Hrvatskog nogometnog saveza o financijskoj potpori od 50 tisuća eura. Prostor dosadašnjeg igrališta bio bi prodan, najvjerojatnije za gradnju još jednog trgovačkog centra. U okviru projekta revitalizacije starogradske jezgre u Iloku bi, nakon završenih planiranih arheoloških istraživanja u ovoj godini trebali početi radovi na obnovi srednjovjekovnih zidina, a polovinom godine bit će završeni radovi na obnovi iločkog dvorca, u kojem će biti i novi postav Muzeja grada Iloka. Od povratka iz progonstva i područje grada Iloka bilo je veliko gradilište. Osim obnove obiteljskih kuća, na cijelom je području realiziran niz projekata u infrastrukturi. Plinoficirana su sva naselja, obnovljene sve škole, vodovodna mreža, izgrađeno je novo vodocrpilište, naselje Ilok dobilo je novu kanalizacijsku mrežu, u Iloku i Šarengradu je izgrađena obaloutvrda, sva naselja imaju primjerenu javnu rasvjetu, u većini su sanirane sve nerazvrstane ceste i nogostupi, krajem prošle godine izgrađena je nova športska dvorana, a u zaseoku Radoš nova osnovna škola. Izvor: Glas slavonije 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zenska-pjevacka-skupina-kud-a-julije-benesic-nastupila-u-babinoj-gredi-na-a/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zenska-pjevacka-skupina-kud-a-julije-benesic-nastupila-u-babinoj-gredi-na-a/#When:10:34:48Z Krajem 2008-e godine, točnije od 28. prosinca u 19:00 sati, KUD "Mijat Stojanović" je u svom matičnom mjestu - Babinoj Gredi zajedno sa ZAKUD-om VSŽ organizirao sada već 11. Županijsku smotru a-capella pjevanja "Kad zapjevam tijo pa veselo" u okviru tradicionalne manifestacije 30. Večeri Matije Bačića koja se svake godine održava u vrijeme Božićnih blagdana. Ova smotra već dugi niz godina od zaborava želi otrgnuti tradicionalno pučko višeglasno, u većini slučajeva žensko, pjevanje bez glazbene pratnje što iziskuje veliko umijeće i kvalitetu izvođenja. Između tridesetak pjevačkih skupina koje su se prijavile za smotru ove godine svoje umijeće pokazala je i ženska pjevačka skupina KUD-a "Julije Benešić" iz Iloka koja je nastupila drugog dana natjecanja, u nedjelju, a izveli su dvije tradicionalne pjesme ovog dijela Srijema - Svatovac i Kraljica te na kraju onu nešto novijeg datuma - Bit će vina, bit će i Iloka. Brojna publika u Hrvatskom domu u Babinoj Gredi koja je pratila nastup naših iločanki, velikim pljeskom na kraju je nagradila njihovo izvođenje i kvalitetu. Zbog velikog broja prijavljenih skupina, peteročlana stručna ocjenjivačka komisija svoje ocjene i konačni poredak donijeti će naknadno tijekom siječnja 2009-e pa će iločanke tek onda saznati plasman na smotri i kvalitativnu razinu u odnosu na ostale sudionike. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/lovacka-udruga-srndac-zapocela-ovogodisnju-lovnu-sezonu/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/lovacka-udruga-srndac-zapocela-ovogodisnju-lovnu-sezonu/#When:10:34:48Z Lovna sezona Lovačke udruge Srndać lovne jedinice Bapska, započela početkom listopada prošle godine, nastavila se do kraja stare godine 2008., da bi se privremeno prekinula preko novogodišnjih praznika sve do blagdana Sv.Tri kralja, u 8 sati ujutro kada se okupilo mnoštvo članova lovačke udruge, kod nogometnog igrališta i krenulo, sa psima i lovačkim puškama, u prvi lov, u novoj 2009.godini. -Lovna jedinica sela Bapske okuplja 22 člana, koji love na području katastarskog mjesta Bapska i nivou lovne udruge Srndać Ilok, a tradicionalno na blagdan Sv.Tri kralja, počinje prvi lov u novoj 2009.godini.koji se ogleda u lovu na crnu divljač, koju čine divlje svinje i razne štetočine te lov na veprove. Ova sezona lova, započela u listopadu prošle godine, završava krajem siječnja 2009, a to posebno obilježavamo manifestacijom pod nazivom Lovačka večera koju imamo redovito svake godine, od povratka iz progonstva kada smo dobili svoje lovno područje, mada smo djelovali i u vrijeme progonstva, kao udruga, i prije domovinskog rata - rekao nam je predsjednik lovne jedinice Bapska, Tomislav Rukavina i dodao: - lov je danas bio vrlo uspješan i završavamo današnji dan sa ručkom u Caffe-restoranu Grozd, sve dok posljednji lovac ne ode svojoj kući. Mogu reći da poslije današnjeg uspješnog lova, kada smo se svi živi i zdravi vratili a to je najvažnije, probleme koje imamo, ne tako značajne, rješavamo polako i tu nam mnogo pomažu naši sponzori vlasnici ovoga ugostiteljskog objekta gdje se nalazimo ali i još mnogi drugi sponzori iz Bapske i Iloka. -Vrijeme lovostaja na crnu divljač traje od veljače do svibnja, a onda u lipnju ponovo započinje na malu i veliku crnu divljač, dok lovostaja za lov na veprove nema. Moram naglasiti da nije lako biti lovac, treba za to izdvojiti 900 kuna godišnje članarine, gdje 350 kuna odlazi Lovačkom Savezu Republike Hrvatske, a jedan dio Županiji Vukovarsko-Srijemskoj, kao i na zakup lovišta, tako da ono što ostane posluži za razne potrebe lovačkih udruga, kao što je ovaj današnji ručak i druge namjene - na kraju smo saznali od Tomislava Rukavina. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nk-hajduk-iz-bapske-odrzao-je-svoju-tradicionalnu-plavo-bijelu-noc/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/nk-hajduk-iz-bapske-odrzao-je-svoju-tradicionalnu-plavo-bijelu-noc/#When:10:34:48Z Nogometni klub Hajduk Bapska, osnovan 1928.godine, organizirao je po četvrti puta, u Caffe-restoranu Grozd, u Bapskoj, Plavo-bijelu noć, u cilju prikupljanja potrebnih financijskih sredstava za rad samog kluba. Tako su se domišljati članovi upravnog odbora NK Hajduk i sam predsjednik Stjepan Duvnjak, pobrinuli da za večer 27.prosinca 2008., sa početkom u 19 sati, ugoste preko stotinu i pedeset gostiju, uz bogati meni i zabavu. Goste su zabavljali članovi tamburaškog sastava Tambura bend, svojim veselim slavonskim i šokačkim pjesmama. Oko ponoći izvlačila se i tombola, uz mnoštvo bogatih nagrada, a glavna nagrada su bila drva za ogrjev i pola srne. - Nogometni klub Hajduk, nalazi se na dobrom mjestu u drugoj županijskoj ligi, a mi u klubu želimo našim igračima omogućiti da osvoje prvo mjesto i u tome ćemo ustrajati te svim raspoloživim sredstvima krenuti u osvajanje zadanoga cilja. Evo, prošle godine je bilo 100 gostiju na našoj Plavo-bijeloj noći,a sada je 150, što govori o uspješnosti ove manifestacije i velikom broju simpatizera kluba koji se rado odazivaju na naš poziv i dolaze na ovu manifestaciju a mogu vam reći i da veliku zahvalnost za uspješnost ove večeri dugujemo i našim sponzorima, a to su vlasnici ove svatovske dvorane Caffe-restorana Grozd, darovateljima prasica, raznih vrsta mesa, pića, poklona za tombolu i još mnogi drugi koji su po mnogo čemu zadužili ovaj nogometni klub - rekao nam je član Upravnog odbora kluba Franjo Kolak. Cijelu manifestaciju je podržao i gradonačelnik grada Iloka Ivica Plazonić svojom nazočnošću, koji se kao tajnik NK Hajduk, bori za opstanak ovoga starog i proslavljenog Nogometnog kluba, o čemu govore brojni izloženi pehari i nagrade u sjedištu NK u Bapskoj. Plavo bijela noć trajala je do jutra, a svoj naziv nosi jer pola sela su navijači Dinama - plave boje, a druga polovina su navijači Hajduka - bijela boja, tako da je i ova noć dobila zajednički naziv svih navijača, okupljenih u Nogometnom klubu Hajduk. Izvor: Snježana Kolak. 2009-09-19T10:34:48+00:00 http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zavrsen-je-posjet-talijanske-delegacije-partnera-investitora-u-projektu-win/ http://ilok-infocentar.net/ilok/hrvatska/zavrsen-je-posjet-talijanske-delegacije-partnera-investitora-u-projektu-win/#When:10:34:48Z U sklopu provedbe WINE-DEV-a, projekta financiranog iz europskog pretpristupnog fonda PHARE 2006, projekta koji se odnosi na razvoj vinogradarsko-vinarske proizvodnje, tijekom prosinca 2008-e talijanska delegacija je bila u inspekcijskom posjetu Lovasu i Iloku. Razlog posjeta je analiza postojećeg stanja vinogradarstva i vinarstva Lovasa i susjednih općina te pronalaženje najoptimalnijeg rješenja glede, moguće, izrade vinarije u Poslovnoj zoni Lovas. Projekt je vrijedan 166.000 € gdje partneri osiguravaju 25% sredstava dok ostatak financira Europska Unija. Projekt provodi Općina Lovas u suradnji s Općinom Tovarnik, Gradom Ilokom, Vukovarsko-srijemskom županijom te talijanskim partnerima iz Confcooperative Ravenna. Prvog dana posjeta talijanski partneri obišli su dvije iločke vinarije Trs i Buhač, te su upoznati sa opremljenošću vinarija, kvalitetom iločkog vina ali i s problemima u kojima se nalaze iločki vinari. Istog dana u 18 sati partneri iz Italije su u Gradskoj knjižnici i čitaonici prezentirali lokalnim vinarima i vinogradarima djelovanje Confcooperative di Ravenna. Također, prezentirali su i tržište vina u svojoj zemlji kao i proces projektiranja vinarija. Drugi dan posjeta sastojao se od radnog sastanka u Lovasu tema kojega je bila moguća izgradnja vinarije u Poslovnoj zoni Lovas. Uz partnere iz Italije sastanku su nazočili zainteresirani potencijalni partneri iz Lovasa tvrtke Arator d.o.o., Citrus d.o.o., PZ Lovas, predstavnici Općine Lovas, OPG-a te djelatnici Ureda za međunarodnu suradnju TINTL. U poslijepodnevnim satima našlo se još vremena za obilaske iločkih vinarija ( Kraljević, Dragun i Knezović ) a u hotelu Dunav organiziran je okrugli stol na temu Perspektiva Srijemskog vinogorja sa sudionicima : g. Mladen Papak ( direktor Iločkih podruma d.d.), g. Zvonimir Dragun ( Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu ), WINE DEV tim, te naravno gosti iz Italije. Suradnja sa predstavnicima Confcooperative di Ravenna ovim posjetom nije završena, nego se nastavlja tijekom provedbe cijelog WINE-DEV projekta. Izvor: Ured TINTL - M.P. 2009-09-19T10:34:48+00:00