http://ilok-infocentar.net/vijesti/ en marketing@ilok-infocentar.net Copyright 2009 2009-04-28T19:54:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/od-7-10-svibnja-u-iloku-se-odrzava-3-medunarodni-sajam-inovacija-inventum-2/ http://ilok-infocentar.net/izhr/od-7-10-svibnja-u-iloku-se-odrzava-3-medunarodni-sajam-inovacija-inventum-2/#When:18:54:00Z Kako najavljuju iz Organizacijskog odbora ovogodišnjeg Inventuma, u našem gradu od četvrtka 7. svibnja do nedjelje 10. svibnja u Sportskoj dvorani na Tehnikumu, održavati će se 3. Međunarodni sajam inovacija, tehničkog stvaralaštva mladih i gospodarstva, pod nazivom Inventum 2009. I ovaj, treći po redu, sajam organizira Udruga inovatora “Tesla” iz Iloka uz potporu Grada Iloka, te suorganizatore Udrugu inovatora Hrvatske i Hrvatsku zajednicu tehničke kulture i pod pokroviteljstvom više Ministarstava RH. Organizatori najavljuju dolazak oko stotinjak autora iz Hrvatske i još 6 susjednih zemalja. Samostalni autori - inovatori kao i oni iz 10-ak škola izložiti će preko 150 inovacija iz svih područja tehničkog stvaralaštva koje će ocjenjivati stručna prosudbena komisija i na kraju manifestacije i dodjeliti glavna priznanja najuspješnijima. Uz njih svoje proizvode izlaže i 30-ak poslovnih subjekata. Sajam će ove godine posjetiti i djeca i gosti iz dopunske hrvatske škole iz Brisela. Događanja Inventuma 2009 počinju u četvrtak, 7.svibnja, u 12:00 sati kada je zakazano svečano otvaranje sajma - izložbe koja je otvorena ta četiri dana od 10:00 - 19:00 sati, nastavlja se u petak sa dodatnim aktivnostima za mlade u pogledu radionica zrakomodelarstva, robotike i dr. a za starije raznim stručnim predavanjima i okruglim stolovima - od poduzetništva u inovatorstvu, agro - turističkih oblika kreditiranja, programa Europske unije sve do ekologije i alternativnih izvora energije. U subotu, 9. svibnja, za sve goste i posjetitelje je predviđeno natjecanje u spravljanju čobanca i fiš-paprikaša, podjela nagrada i priznanja uz zatvaranje sajma - izložbe koja će biti otvorena još i u nedjelju, 10.svibnja, od 10:00 do 15:00 sati. Na kraju predstavljanja, organizacijski odbor je naglasio da je ovaj sajam izložbeno - prodajnog karaktera, što znači da se svi proizvodi mogu i kupiti kao i to da je ulaz za sve posjetitelje besplatan. gradske, gospodarstvo, tehnologija 2009-04-28T18:54:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/osobe-s-invaliditetom-na-trzistu-rada-mi-smo-tu-i-mi-mozemo/ http://ilok-infocentar.net/izhr/osobe-s-invaliditetom-na-trzistu-rada-mi-smo-tu-i-mi-mozemo/#When:18:42:01Z Zastarjeli princip ‘Mi ne možemo, pomozite nam’, kojim su se osobe s invaliditetom vodile prije 15 do 20 godina, danas su odlučile zamijeniti novim - ‘Mi smo tu i mi možemo’. Ne traže sažaljevanje društva ili priliku za posao samo zato da bi poslodavci u očima društva ispali senzibilni, oni zaista mogu, dokazuju to mnogi primjeri, konkurirati na tržištu rada, a katkad svojim sposobnostima i talentima nadmašiti potpuno zdrave osobe. Svaki građanin koji je jučer otvorio najpoznatiji internetski pretraživač Google, najvjerojatnije se iznenadio izgledom loga te megatvrtke. Ovaj put jedan od najpoznatijih svjetskih brendova bio je ispisan na Brailleovu pismu, u sklopu obilježavanje 200. obljetnice rođenja Louisa Braillea. Iako bi se takav potez mogao prikazati kao komercijalni trik i licemjerna senzibilnost te tvrtke, novinar Jutarnjeg lista sasvim je slučajno prije nekoliko mjeseci doznao da je šef odjela za razvoj Googlea u Dublinu gluha osoba. Svojim idejama Google će pokušati internetski svijet približiti gluhim i slijepim osobama, a najpoznatija svjetska tražilica uskoro bi mogla zaživjeti i u svojem zvučnom obliku. Bit će dovoljno, rekao nam je to u ožujku ove godine zaposlenik Googlea Yves Taquet, izgovoriti željenu riječ, a rezultati će biti “izlistani” u svojem zvučnom obliku. Svoju priliku u razvoju moderne tehnologije vidi i aktivist zagrebačke udruge Zamisli Denis Marijon, koji smatra da se sve više poslova obavlja računalom. Time osobe koje su baš poput njega osuđene na život u invalidskim kolicima mogu ravnopravno konkurirati za svaki takav posao. Međutim, situacija je u društvu takva da mnogi poslodavci nude invalidima posao, kaže Marijon, “samo zato da bi se pokazali”, što njegovi kolege i on ne prihvaćaju. - Kolega je napravio Bibliju na brajici, na pismu za slijepe štampamo i vizitke, sudjelujemo na Danu karijera. Posebnu podršku dajemo studentima, a pozdravljamo i inicijative fakulteta koji su prilagodili programe, literaturu itd. za studente. Neki fakulteti u Zagrebu prilagodili su ulaze osobama s invaliditetom, no postoje i oni koji to još nisu učinili. Osobno poznajem jednog studenta koji je pokušao upisati jedan fakultet, ali je odustao kada je vidio stepenice. I to samo stepenice - kaže Marijon. Nevjerojatnom voljom i upornošću zadivljuje i slabovidna studentica Marija Mikulić koja je nedjeljni kros na Bundeku u konkurenciji zdravih studenata “istrčala” na zavidno drugo mjesto. Lani je na istom krosu u organizaciji Sportskih novosti odnijela pobjedu. Osim osoba s invaliditetom koje postižu sportske uspjehe, postoje i oni zaljubljeni u umjetnost. Iako je slijepim glumcima teže, Vojin Perić iz Hrvatskog kazališta slijepih ostvario je zavidnu glumačku karijeru. Iduće će godine obilježiti 30. obljetnicu rada. - Ja od toga živim i ne mogu reći da mi je loše. Međutim, jako je teško doći do uloge u kazalištu kada ste slijepa osoba poput mene. Sve svoje uspjehe vežem uglavnom uz kazalište, ali uz to pišem, imam izlete u svijet filma. Iako je naše društvo napravilo veliki iskorak u odnosu prema invalidima, neke se stvari nisu promijenile. Doplatak za invalidnost još uvijek je najniži u Europi. Iznosi samo 50 eura, što je dvostruko manje nego, primjerice, u Albaniji, koja se tretira kao nerazvijena zemlja - kaže Perić. Ne prilaziti osobama s invaliditetom podcjenjivački jedna je od poruka “Filma s invaliditetom” redatelja Marija Kovača koji je nedavno prikazan u Kinu Europa. Posebnost je tog filma, u kojem su glumili naši sugovornici Vojin Perić i Denis Marijom, ta što su ga stvarale upravo osobe s invaliditetom, i to tako da se svatko od njih okušao u onom aspektu snimanja filma u kojem je zdravstveno onemogućen. Tako je direktor kamere slijep, ton majstor gluh, a akcijske (anti)heroje u filmu su glumile osobe u invalidskim kolicima. Film, s druge strane, “standardna publika’ može teško pratiti jer se zbog pomoćnih sredstava stvara svojevrsni šum u komunika-cijskom kanalu. gradske, pogled, gospodarstvo 2009-04-28T18:42:01+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/evo-slika-puna-smajlija-kao-isprika-posjetiteljima-portala-za-stekanje-novi/ http://ilok-infocentar.net/izhr/evo-slika-puna-smajlija-kao-isprika-posjetiteljima-portala-za-stekanje-novi/#When:20:43:00Z Možda ste primjetili, a možda i niste ali prijašnjih tri tjedna su bila prenaporna za malu ekipicu koja radi na osvježavanju sadržaja na ovom portalu, zbog drugih obaveza koja ipak donose “hranu na stol” te je broj postova i cjelokupni rad na portalu bio stavljen u drugi plan. Posao koji je bio naručen za ovogodišnji Sajam zdravlja u Vinkovcima je na vrijeme dovršen (vrlo uspješno-hvala na pitanju) pa se možemo opet predati stvarima koje vas interesiraju iz ovih naših krajeva ali i one koje nisu, ali zbog šire priče su jako bitne. Znači, možete računati i dalje na vinarstvo, turizam, poljoprivredu, gospodarstvo te zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, ravnopravnost spolova i manjina, problematiku ranjivih skupina u društvu i još puno lipih stvari. E da, i na kraju, šlag na torti - dolaze nam lokalni izbori, jupi! Expect unexpected gradske 2009-04-26T20:43:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/velika-izloba-slavonija-baranja-i-srijem-vrela-europske-civilizacije-u-klov/ http://ilok-infocentar.net/izhr/velika-izloba-slavonija-baranja-i-srijem-vrela-europske-civilizacije-u-klov/#When:17:50:00Z Ove godine izlagački aduti Klovićevih dvora nisu ni Chagall, Picasso, pa ni njemački ekspresionizam, nego opsežan projekt posvećen Slavoniji, Baranji i Srijemu. Riječ je o regiji koja je, tvrde u timu autora izložbe, kolijevka zapadne civilizacije. - Slavonija je europska Mezopotamija - smatra arheolog Aleksandar Durman, jedan od 130 autora koliko ih je surađivalo na izložbi. Nakon velikog uspjeha izložbe “Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja” - projekt je imao sto tisuća posjetitelja - autori se nadaju ponoviti isti nivo izvrsnosti s izložbom “Slavonija, Baranja i Srijem”. Sva četiri kata Galerije Klovićevi dvori ispražnjena su i u njih, nakon opsežne restauracije, postupno stižu dvije tisuće umjetnina u blindiranim vozilima. Nakon godinu i pol priprema izložba se treba otvoriti 27. travnja. - Hrvatska mijenja turističku strategiju i, umjesto turizma na bazi sunca i mora, sada računa i na one koji se opredjeljuju za kontinentalni turizam. Izložba će biti prigoda da se ljude usmjeri i na taj aspekt ovog područja, primjerice Kopački rit. Nakon izložbe o Zagori ljudi su češće počeli odlaziti onamo, izložba je reafirmirala to područje, slično bi se moglo dogoditi i Slavoniji - smatra Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora. Kusin ističe da će izložba pokazati i međusobno prepletanje različitih religija i kultura u Slavoniji s obzirom na to da puno manjina živi u ovom području. Isto naglašava i Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, koja je bila na čelu projekta. - Pokazujemo preslojavanje svih narodnosti koje su stoljećima obitavale u Slavoniji, prikazuju se i građanska i plemićka i tradicijska kultura. Želimo Slavoniju odmaknuti od predodžbi o regiji isključivo tamburica i narodnih nošnji. Ne smije ih se podcijeniti, već sagledavati u okviru višestoljetnih kulturnih i socijalnih miljea i obostranih utjecaja građanske i plemićke kulture - objašnjava pomoćnica ministra Šulc. U okviru ovoga je i istraživanje vučedolske kulture a taj projekat je jedan od onih koje financira Razvojna banka Vijeća Europe. - Riječ je o projektu ‘Ilok - Vukovar - Vučedol’ koji zajmom Razvojne banke Vijeća Europe i Vlade RH vodi Ministarstvo kulture, u koji je uloženo čak 258 milijuna kuna. Projekt bi trebao biti dovršen 2011., a među ostalim obuhvaća obnovu barokne jezgre Vukovara, obnovu dvorca Eltz, dovršenje arheoloških istraživanja… - navodi Branka Šulc. Na samom lokalitetu Vučedol gradit će se novi muzej vučedolske kulture, a projekt potpisuje arhitekt Goran Rako. Dvorac Odescalchi u Iloku, koji se trenutno obnavlja bit će dom novog muzeja Ilok. Grad Vinkovci i grad Ilok, uz niz ostalih na ovom prostoru, imaju fascinantnu kulturu, bit će pokazana i najnovija istraživanja na ovim područjima, koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti - navodi Branka Šulc.  Za izložbu od dvije tisuće predmeta bila je potrebna velika redukcija materijala jer prvi su izbori bili još ambiciozniji, a konačnu selekciju nije bilo lako napraviti.  - Kad su počeli pristizati prvi materijali, morala sam autore uvjeravati da Klovićevi dvori nisu neboder - duhovito će ravnateljica Kusin. Kronološki, izložba počinje paleontologijom. U najstarji izložak se ubrajaju ostaci mamuta - mamutove glave s kljovama, no glavni je naglasak ipak na Vučedolu. U Vučedolu je, pokazuju autori izložbe, provedena i prva industrijska revolucija, na što upućuje i serijska proizvodnja kalupa i oružja. - Činjenica da se proizvodi oružje znači da već postoje prvi vladari na prostoru srednje Europe - ističe Vesna Kusin, a s njom se slaže i Aleksandar Durman, javnosti poznat upravo kao stručnjak za ovo područje, koji je, među ostalim, pronašao i vučedolsku čizmicu i prvi europski kalendar. - Iako se prethistorijska kronologija može promatrati i tri tisuće godina prije ove kulture, naglasak je upravo na Vučedolu. Na ovom je području bila prva serijska proizvodnja metalnih sjekira, koje datiraju 2600 godina prije Krista, pronađen je i set za prvo serijsko lijevanje materijala. Nevjerojatno je i da su već tada ljevači držali kalendar na stolu. Izložbom ćemo dokazati da kultura s našeg područja pokazuje najveće europske domete u tom trenutku. S Vučedolom je Europa napravila civilizacijski skok koji je postavlja uz bok kulturama Egipta, Mezopotamije, pa i Kine. U Vučedolu se proizvodio i bakar, barem 500 godina prije svih ostalih na tom području - objašnjava Durman. Najstariji europski kalendar Durman je otkrio na loncu, a istovremen sumerskom i egipatskom i nije riječ o kopiji. Kalendar je nazvan po Orionu, koji je u ovoj kulturi bio jednakovrijedan Suncu, star je pet tisuća godina te prepoznaje četiri godišnja doba i 12 tjedana. U grobu koji je pronađen iz rane faze ove kulture nalazi se osam pokojnika, šest ih ima udubljenja na glavi koja su nastala kao posljedica utiskivanja usijanog metala. Udubljenja upućuju na to da su bili ritualno žrtvovani. Iako antika nije najjači adut Slavonije, jedan se predmet izdvaja po svojoj kvaliteti i nosi pečat tog razdoblja, a riječ je o tzv. riječnom Apoksiomenu, kamenoj skulpturi muškarca iz 2. ili 3. stoljeća koja je pronađena na dnu rijeke Drave. Arheološki nalaz pronađen je uz ostatke mosta Cara Hadrijana. Riječ je o prvom nalazu podvodne skulpture u nekoj od hrvatskih rijeka. Ova kamena skulptura služila je kao potpora rimskom mostu. - Slavonija je prostor povoljan za naseljavanje i za stočarsku kulturu, ali s obzirom na svoju poziciju, često biva ugrožen. Znalo se dogoditi da su oni koji su došli na konjima uništili sve pred sobom, pa i najveće domete civilizacije, i onda se moralo krenuti ispočetka, pa se tako brisanjem kulture u matičnom prostoru znao unazaditi cijeli proces i nakon takve kataklizme sve se događalo ispočetka. To što je došla jača, ne znači nužno da je došla naprednija kultura - nastavlja arheolog Durman. Branka Šulc kao posebno područje izdvaja i srednji vijek te naglašava da su u novije vrijeme u benediktinskoj opatiji Rudine pronađeni prvi natpisi na opekama na sarkofazima. Dragocjeni izložak iz srednjeg vijeka su rudenske glave. Osamnaest likova krupnih očiju, grubih plosnatih crta lica, odnosno konzola s reljefima ljudskih glava iz Samostana sv. Mihovila na Rudini imaju jedinstven i prepoznatljiv stil koji nema analogije u umjetnosti drugih krajeva. - Ove su skulpture nastale puno prije onih Jurja Dalmatinca na šibenskoj katedrali - tvrdi Vesna Kusin. Datiraju u radni srednji vijek, 12. ili 13. stoljeće. - Kako bismo pokazali što više predmeta na ovoj izložbi, osim uvećanih fotografija, uveli smo i projekcije na zid. Na taj će se način moći sagledati puno dvoraca u Slavoniji. Bit će pokazane i poznate plemićke obitelji: Pejačević, Janković-Daruvarski, Eltz, Hilleprand von Prandau, njihova velebna zdanja, barokni dvorci i perivoji - najavljuje Kusin. Izložba će biti prigoda da upoznamo i manje poznate dionice slavonske kulture koje se nalaze izvan Hrvatske. Povjesničar Stanko Andrić izdvaja rukopisnu Bibliju koju je u 14. stoljeću naručio Dimitrije Našički, koja izgleda raskošno za svoje doba, a nalazi se u Washingtonskoj biblioteci, te će na izložbi biti pokazana putem fotografije. U manjem je opsegu pokazana i rijetka turska spomenička kultura. - U Iloku se nalazi tursko kupalište, hamam, koje je u prilično lošem stanju. Izgubilo se dosta toga, pa tako nema sačuvane niti jedne osmanske džamije u Slavoniji osim one koja je u Đakovu pretvorena u župnu crkvu - kaže Stanko Andrić. Etnolozi, na izložbi predvođeni Žarkom Španićekom, pokazuju nekoliko složenih cjelina. Kod odjeće je naglasak na utjecaju gradskog načina života na nošnju. Kao specifičnost podneblja pokazuju se ponjave koje se vezuju uz kult plodnosti. Rekonstruirat će se ambijent tradicijske baranjske sobe i bit će pokazane škrinje za spremanje ruha. - Smatralo se da je dominantno ratarsko gospodarstvo, no važno je bilo i stočarstvo, koje je donosilo prihode i vuklo seljačko društvo između 18. i 20. st., a poglavito u 19. st. Ovo je stoljeće bilo presudno i za formiranje slavonske kulture. Treba podsjetiti i na dinamičnu promjenu u tržišnim odnosima te snažnu industrijalizaciju. U Slavoniji se strojevi pojavljuju jako rano - navodi Španićek. U 19. stoljeću naglasak je na industrijalizaciji te, kao posljedici, ubrzanoj urbanizaciji, što pokazuje sekcija Zvonka Makovića. Zbivaju se i promjene u obitelji. Višečlane se obiteljske zajednice transformiraju u manje obitelji. Znalo je biti i do osam zajednica pod jednim krovom. Od moderne i suvremene kulture spomenimo kipove Branka Ružića, umjetničke radove Damira Sokića, Antuna Maračića, Ivana Faktora, stripove Dubravka Matakovića… Tijekom četiri mjeseca trajanja izložbe odvijat će se događaji vezani uz ovo područje, prezentirat će se i najbolji vinari te slavonska kuhinja. Izvor: Glas slavonije i Jutarnji gradske, kultura 2009-04-26T17:50:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/godisnjica-nuklearne-katastrofe-u-cernobilu/ http://ilok-infocentar.net/izhr/godisnjica-nuklearne-katastrofe-u-cernobilu/#When:16:44:00Z Prije 23 godine na današnji dan, 26. travnja 1986., dogodila se najgora nuklerana katastrofa u povijesti čovječanstva - černobilska tragedija, podsjeća Zdravko Peko, predsjednik Zelenih Hrvatske, te dodaje da je to osvijestilo svjetsku javnost oko pitanja nuklearne energije. - Najaktivniji u traženju istine je Greenpeace, koji iznosi šokirajuće podatke da je od 1990. do 2004. godine od posljedica zračenja umrlo oko 200.000 ljudi. UN pretpostavlja da će od posljedica kontaminiranosti okolnih područja umrijeti još nekoliko tisuća ljudi - otkriva Peko te napominje da je ova nuklearna katastrofa pridonijela i početku značajnijih istraživanja na obnovljivim izvorima energije. Zbog toga se današnji dan obilježava kao Svjetski dan obnovljivih izvora energije. - EU si je zadala cilj da poveća udio obnovljivih izvora energije s 8,5 posto u 2005. godini na 20 posto cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine, uz prijedlog da se 10 posto tradicionalnih dizelskih i benzinskih goriva zamijeni biogorivima - kaže Peko. “Međutim, zbog pritisaka globalnih razmjera stvorena je klima da se zapriječi korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju tekućih goriva od uljarica i kukuruza, a u zemljama zapadne Europe već su smanjeni ili čak totalno ukinuti poticaji za proizvodnju biogoriva iz ‘hrane’”, kaže Peko te dodaje da su Zeleni prepoznali projekt ”Miscanthus” kao značajan napredak u proizvodnji biodizela odnosno “apsolutno prihvatljiv projekt obnovljivih izvora energije koji bi u ekonomskom i gospodarskom smislu bio prepoznatljiv ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj nego i u širim europskim razmjerima”. Miscanthus je trstika, izvorno kineska, obrađena u EU laboratorijima i prilagođena našim uvjetima kultivacije. Od jedne tone te biomase dobiva se 420 litara kvalitetnog sintetskog dizela a u postupku nema zagađenja ni okoline, ni vodotokova, ni tla - kaže Peko. Izvor: Glas slavonije pogled 2009-04-26T16:44:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/zatvoren-je-trodnevni-ovogodisnji-sajam-zdravlja-2009-u-vinkovcima/ http://ilok-infocentar.net/izhr/zatvoren-je-trodnevni-ovogodisnji-sajam-zdravlja-2009-u-vinkovcima/#When:16:31:00Z Vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić otvorio je u petak 13. sajam zdravlja na kojemu je do nedjelje - 26. travnja sudjelovalo više od 520 izlagača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske. Na prigodnoj svečanosti, održanoj u velikoj dvorani Teniskoga kluba “Vinkovci” u Športsko-rekreacijskom centru “Lenije”, Karlić je istaknuo da su zdrav život i očuvanje zdravlja prioriteti svakoga čovjeka. U sklopu središnje sajamske priredbe oko 150 domaćih i stranih izlagača izložilo je proizvode i usluge vezane uz očuvanje zdravlja i okoliš, zdravu prehranu, rekreaciju i kvalitetniji život. Tijekom Sajma održani su razni seminari, okrugli stolovi, simpoziji, forumi i sastanci o mnogim temama vezanim uz očuvanje zdravlja i okoliš te pravilni pristup društva pojedinim kategorijama stanovništva, o čemu je također izlagalo više od 71 izlagača. Među popratnim događajima, održan je tako i Forum zdravih gradova i županija, okrugli stol Hrvatske gospodarske komore “Drvo je prvo” i Hrvatske mreže zdravih gradova i županija “Etički izazovi javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj” te stručni seminar o terapijskom jahanju koji organiziraju Hrvatski savez za terapijsko jahanje i Centar “Stančić” iz Dugog Sela. U organizaciji vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice i Hrvatskoga knjižničarskog društva održan je 9. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 3. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom “Pokretne knjižnice - od zamisli do zadovoljnog korisnika”. Organizatori 13. sajma zdravlja su vinkovačko Gradsko poglavarstvo, Vukovarsko-srijemska županija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” i Hrvatska mreža zdravih gradova, a ovogodišnji partneri Sajma su Zadarska županija i gradovi Zadar i Biograd. pogled, gospodarstvo, zdravlje 2009-04-26T16:31:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/tribina-o-ravnopravnijem-sudjelovanju-ena-u-politici-bez-ena-vie-ne-moe/ http://ilok-infocentar.net/izhr/tribina-o-ravnopravnijem-sudjelovanju-ena-u-politici-bez-ena-vie-ne-moe/#When:08:39:00Z U četvrtak, 16.travnja, s početkom u 10:00 sati, održana je Tribina u velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske Županije u Vukovaru sa temom „Što su političke stranke učinile u skladu s preporukom Vijeća Europe(2003)3 za ravnopravnijim sudjelovanjem žena na lokalnim izborima 2009“. Organizator ove tribine su Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, kojega je predstavljao ispred Vukovarsko-srijemske županije u odsutnosti predsjednika Antuna Žagara zbog zdravstvenih razloga, g.Marinko Beljo - predstojnik Ureda Župana i tajnica Povjerenstva gđa.Ivana Čurković kao i Grupa za ženska prava B.a.B.e. iz Zagreba koju je zastupala gđa.Suzana Kunac. Već pola godina ovo Povjerenstvo u zajednici sa Grupom B.a.B.e. radi na ostvarivanju demokratskog minimuma od 40% žena na stranačkim listama svih političkih stranaka, a povodom toga su tiskane i brošure „Bez žena više ne može“ i knjige „UN konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena“ kao i „Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.“. Na tribinu su pozvani predstavnici svih gradskih i općinskih odbora stranaka, no nisu se pojavili, već je odaziv bio mali, ali pravi, jer oni koji su došli bili su istinski zainteresirani za promjene, željeli su nešto poboljšati i učiniti nešto na temu na koju je tribina glasila. Svi sudionici ovoga skupa su se prigodno registrirali, među kojima je bila i predstavnica za ravnopravnost spolova iz Gradskog ogranka Hrvatsko-socijal liberalne stranke grada Iloka, koja je u toku ove tribine naglasila kako je na stranačkoj koalicijskoj listi HSLS-HSS Grada Iloka zastupljenost žena 40%, kako je i preporučeno, a o tome posebnu brigu vodi predsjednik GO HSLS-a Ilok, g.Ivan Vrljić koji je i kandidat za dogradonačelnika za grad Ilok. Razgovaralo se o podzastupljenosti žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razini, važnosti žene u svojstvu supruge, domaćice i majke, kao i prilagođavanje sa istom, kao političarkom i poslovno, nezavisnom ženom. Bilo je riječi i o pozitivnim mjerama na razini lokalnih političkih stranaka za ravnopravnijom participacijom žena u političkom životu, kao i o ulozi Preporuke (2003)3 Vijeća Europe i Zakona o ravnopravnosti spolova u promicanju političke zastupljenosti žena. Gđa.Kunac, koja se bavi tom problematikom već 10 godina, je rekla slijedeće: “… ne vjerujem da nema kvalitetnih žena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje će pomoći u razvoju lokalne zajednice….“ i nastavila “...politička praksa počinje na lokalnoj razini i u Mjesnim odborima…“, te još rekla kako: “…žena kada uđe u politički prostor postaje muškarac…“ Suzana Kunac je naglasila da postoje problemi oko javnog prostora koji nije tradicionalno ženski prostor, da je to prostor koji plaši, te da je važno da žene pokažu svoje komunikacijske i pregovaračke vještine, ako im se da prilika da budu stavljene na stranačke liste, a one bi na drugačiji, različiti način od muškaraca, mogle sagledati okolinu i dati nacrt za svoj izlaz iz krize ili recesije u kojoj se nalazimo. Grupa B.a.B.e. je bila vrlo zahvalna svima koji su sudjelovali na ovoj tribini, a gđa.Kunac je zaključila : “...tko nije došao, neozbiljno je shvatio da što više žena treba biti na listi…“ G.Beljo je u svom izlaganju naglasio da vjeruje u žene i da je važna uspostava ravnoteže, a on je uvjeren da će do toga doći u budućnosti. Na samome kraju ove radne tribine, koja je protekla u živahnoj i srdačnoj atmosferi, donijet je zaključak da će se nastojati žene staviti na stranačke liste, poput koalicijske liste HSLS-HSS grada Iloka, te će na taj način žene pronaći ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života i biti aktivne na političkoj sceni te naglašavati da stvarno da - “Bez žena više ne može“ Izvor: Snježana Kolak gradske 2009-04-18T08:39:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/starinski-uskrsni-obicaji-u-bapskoj-i-ovim-krajevima/ http://ilok-infocentar.net/izhr/starinski-uskrsni-obicaji-u-bapskoj-i-ovim-krajevima/#When:16:04:00Z U nedjelju 12. travnja vjernici u selu Bapska slave blagdan Isusovog uskrsnuća - Uskrs. Ujutro sva djeca jure odmah po ustajanju iz kreveta ( i to vrlo rano), u svoje vrtove, gdje su dan prije pravili „gnjezdo za zeca“, da vide ima li što od slatkiša u njihovom „gnjezdu“. Naravno da na ovakav dan nijedno nije ostalo prazno, zato su sva djeca u selu Bapska vrlo sretna. No nije uvijek bilo tako, sjeća se Franjo Suknović: “…..nekada smo dobili samo bombona, ako je bilo, a ako imamo dobru baku ili tetu tada bi dobili i šareno jaje i odmah ga pojeli….“ Sjeća se on i da na dan Uskrsa nije bilo nikakvog plesa niti „igranke“, jer je to jako veliki blagdan, no bilo je drugi dan - na Uskrsni ponedjeljak. Običaj „šaranja” jaja se održao i danas u selu Bapska. Mnoštvo obitelji u Bapskoj „šara“ jaja na tradicionalan način u lukovini i sa travama, koje se mogu naći na livadi, a zadržao se i stari običaj pisanja sa „kičicom“ po jajetu sa rastopljenim voskom. Tako se u selu Bapska mogu naći jako lijepi primjerci šarenih jaja, a po pisanju „kičicom“ i rastopljenim voskom po jajetu, današnja šarena jaja se još nazivaju i pisanice. Danas se djeca u Bapskoj darivaju sa raznoraznim slatkišima, a ne znaju da su još njihove bake i djede bili jako sretni kada bi dobili obične bombone na poklon. Običaj čestitanja blagdana Uskrsa se zadržao i danas i popodne su svi seljani zauzeti susretima sa svojim obiteljima i bližnjima, a tu su i iseljeni Bapčani koji na ovaj blagdan redovito dolaze u Bapsku. Izvor: Snježana Kolak gradske, kultura 2009-04-14T16:04:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/sportski-veterani-bapske-odigrali-svoju-tradicionalnu-nogometnu-utakmicu/ http://ilok-infocentar.net/izhr/sportski-veterani-bapske-odigrali-svoju-tradicionalnu-nogometnu-utakmicu/#When:15:51:00Z Na Uskrsni ponedjeljak 13.travnja, u 17 sati, počela je nogometna utakmica na igralištu Nogometnog kluba „Hajduk“ Bapska, na kojoj je sudio savezni sudac Josip Kustura. Suprostavljene nogometne momčadi, njih oko 16 sa svake strane, činili su veterani NK „Hajduk“ Bapska, okupljeni u momčad „Dinama“,nčiji je kapetan Vlatko Šeda i momčad „Hajduka“, čiji je kapetan Miroslav-Mića Božinović. Predsjednik NK “Hajduk“ Bapska, g.Stjepan Duvnjak je rekao slijedeće: “…ovu utakmicu igramo tradicionalno na Uskrsni ponedjeljak, na taj način okupljamo naše stare igrače - veterane, naše Bapčane, jer neki od njih više i ne žive u Bapskoj kao i navijače „Dinama“ i „Hajduka“ koji su okupljeni u ovome nogometnom klubu, pod imenom „Hajduk“…“ Trener bapskih seniora Goran Kovač nam je naglasio da danas kapetan nogometne momčadi „Dinama“, Vlatko Šeda, nakon mnogo godina vjernog sudjelovanja se želi povući iz igre i zbog toga će igrati samo 10 minuta i onda utakmicu prepustiti drugim veteranima. Za svoju vjernost klubu je i prikladno nagrađen, oduševljenim pljeskom i povicima svojih kolega veterana, iskrenim čestitkama na dugogodišnjem radu i djelovanju kao i prigodnim poklonom u obliku lijepo uramljene zahvalnice kluba. Svi se veterani nadaju da će on i dalje dolaziti na ovu tradicionalnu utakmicu, makar u ulozi navijača, rekao nam je trener seniora. Jučerašnje poslijepodne u Bapskoj je bilo kišovito, no veterani su imali sreće, za vrijeme njihove igre - kiša nije padala. Rezultat ove tradicionalne utakmice je 5:0 za momčad „Hajduka“, na čelu sa kapetanom Miroslavom-Mićom Božinović. Poslije nogometne utakmice zamirisao je čobanac, uz koji je bio Anđelko Žeravica, što znači da su se naši veterani stigli i ispričati o svemu što je bilo dok nisu bili zajedno, uz ugodnu večeru, a možda im se približe i mladi svirači sa tamburicama, pa da sve bude puno, puno veselije. Izvor: Snježana Kolak gradske, sport 2009-04-14T15:51:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/pohvale-za-vrhunsku-grasevinu-2007-iz-ilocke-vinarije-trs/ http://ilok-infocentar.net/izhr/pohvale-za-vrhunsku-grasevinu-2007-iz-ilocke-vinarije-trs/#When:19:35:00Z Svatko tko je bilo što čitao o hrvatskim vinima doznao je za sve moguće legende o famoznim iločkim vinogradima, o iločkom tramincu i tako dalje, i tako dalje. Činjenica je da terroir iločkih vinograda predstavlja možda najveći potencijal za proizvodnju vrhunskih vina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Činjenica je, također, da taj potencijal već desetljećima stoji nerealiziran. Vinska industrija istočne Slavonije u potpunosti je nekonkurentna i inferiorna većini drugih hrvatskih vinskih regija koje, uglavnom, imaju manje prirodne prednosti. Zbog toga me svako novo dobro vino proizvedeno istočnije od Kutjeva, a po mogućnosti u Iloku ili u Baranji, iznimno veseli. Vrhunska graševina privatne vinarije Trs iz Iloka nesumnjivo spada među samo nekoliko takvih vina. Trsova vrhunska graševina iz 2007. godine, s malim ostatkom CO2, relativno je izbalansirano vino, s nešto jačim cvjetnim i manje izraženim voćnim aromama, srednjeg tijela i jako izraženog, specifičnog, lagano žufkog okusa koji govori o njezinu terroiru. Nitko tko se imalo razumije u graševine Trsovu graševinu ne bi mogao zamijeniti s kutjevačkom. Trsova vrhunska graševina koja, nažalost, ima i ponešto rubova previše koja, dakle, još nije potpuno podrumski dorađena, predstavlja upravo izvanrednu vrijednost za novac. U Vrutku se prodaje za četrdesetak kuna!  Trsova crna vina zasad ne mogu preporučiti. Gastronomska preporuka: Trsovu sam graševinu, prirodno, kušao uz kulen. Tragovi CO2 fino su ofsetirali masnoću. Zatim sam je probao uz dimljenu i uz konzerviranu tunu. Dobro se složila s obje. Mislim da bi solidno išla i uz piletinu, pa i uz svinjske kotlete na roštilju. Izvor: Nedjeljni Jutarnji gradske, turizam-vinarstvo 2009-04-08T19:35:00+01:00