http://ilok-infocentar.net/vijesti/ en marketing@ilok-infocentar.net Copyright 2009 2009-01-06T18:26:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/u-vukovarsko-srijemsku-zupaniju-vratilo-se-oko-70-posto-prognanika/ http://ilok-infocentar.net/izhr/u-vukovarsko-srijemsku-zupaniju-vratilo-se-oko-70-posto-prognanika/#When:17:26:00Z U Vukovarsko-srijemsku županiju do 31. prosinca protekle 2008. godine vratilo se 36.630 povratnika, što je 70,8 posto od ukupno 51.702 prognanika, prognana iz te županije tijekom 1991. u srpskoj agresiji u Domovinskom ratu, doznaje se u vukovarskom Regionalnom uredu Uprave za područja posebne državne skrbi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Na područje grada Vukovara, iz kojeg je 1991. prognana 22.061-na osoba, do sada se vratilo 36.630 povratnika, odnosno 56,9 posto, izjavio je Hini predstojnik Regionalnog ureda Vukovar Ante Drmića. U statusu prognanika iz Vukovarsko-srijemske županije još se nalazi 584 osobe, od kojih je 545 s područja grada Vukovara, kazao je Drmić dodajući da se mnogi od prognanika ne misle više vratit u područja iz kojih su 1991. godine prognani. “Velik je broj onih koji su se snašli u sredinama u kojima su se nalazili u progonstvu, zaposlili i zasnovali obitelji a jedan dio prognanika starije populacije je i umro”, rekao je Drmić, objašnjavajući razliku između broja prognanika 1991. godine, povratnika i onih koji su još službeno u statusu prognanika. Također ističe kako je brojčano dio onih prognanika koji se ne misle vratit u prijeratne domove u Vukovarsko-srijemsku županiju, dijelom nadoknađen doseljenicima iz drugih područja Hrvatske i BiH. Samo u Vukovar do sada je po osnovu programa zapošljavanja deficitarnog kadra doselilo 200-tinjak obitelji iz drugih područja Hrvatske s ukupno oko 800 članova. Prema podacima Regionalnog ureda Vukovar, povratak je gotovo završio u većini ratom okupiranih mjesta u toj županiji. Na područje općine Nuštar, iz koje je prognano oko 2098 osoba, vratilo se 1985 odnosno 94,6 posto dok se na područje općine Stari Jankovci od 3.987 prognanika vratilo 3.265 povratnika (82,4 posto). Velik broj povratnika vratio se i na područje općina Lovas (82,4 posto), Nijemci (88,8 posto), Tompojevci (79,9 posto), Tordinci (85,1 posto), Tovarnik (82,4 posto) te gradova Iloka (79,8 posto) i Vinkovaca (78,4 posto). I dalje se najmanji povratak bilježi u općinama s pretežito srpskim stanovništvom te se tako u općinu Negoslavci od četiri prognanika nije vratio niti jedan, dok se u općinu Markušica od 133 vratilo 74 povratnika (55,6 posto), u općinu Trpinja od 330 vratilo se 205 (62,1 posto) a u općinu Borovo od 935 vratilo se 260 (27,5 posto). Izvor: Business.hr gradske, pogled 2009-01-06T17:26:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/ovaj-kratki-film-mlade-ekipe-iz-osijeka-jednostavno-morate-pogledati/ http://ilok-infocentar.net/izhr/ovaj-kratki-film-mlade-ekipe-iz-osijeka-jednostavno-morate-pogledati/#When:17:39:00Z Nemamo baš običaj stavljati kratke filmove u vijesti jer smo mišljenja da Vas ne želimo opterećivati još i video clipovima… dosta što Vas maltretiramo sa tekstovima Šalu na stranu, kako i naslov kaže, ovaj mali filmić mlade ekipe iz Osijeka je nama uljepšao dan u ovom moru crnila a vjerujem da će i Vama jer nam pokazuje da su još uvijek one male jednostavne i bez obzira što drugi kažu, besplatne stvari kao što je zagrljaj drugog ljudskog bića, ono najljepše u životu što nam pomaže da idemo dalje. Na kraju evo i samo dijela vijesti sa Glasa slavonije da pročitate o glavnim sudionicima: Bura pozitivnih komentara i dojmova, koja se podigla objavljivanjem kratkometražnog filma “Bespla” (eng. “For free") autorskog dvojca Elvira Tabakovića i Marka Butrakovića tri dana nakon objave filma na stranicama portala Osijek031.com, još uvijek ne jenjava. Dvojac je film odlučio simbolično objaviti na Novu godinu kao poruku dobre volje i “injekciju” pozitivne energije za nadolazeću godinu koja se najavljuje kao jedna od ekonomski najcrnjih u posljednjih dvadesetak godina… pogled, kultura, glazba-video 2009-01-05T17:39:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/susjedna-opcina-tovarnik-u-vrhu-vsz-po-naknadama-za-povecanje-nataliteta/ http://ilok-infocentar.net/izhr/susjedna-opcina-tovarnik-u-vrhu-vsz-po-naknadama-za-povecanje-nataliteta/#When:17:29:00Z S oko 3.500 stanovnika povratnička općina Tovarnik može se pohvaliti kako se njezino stanovništvo nakon godina progonstva najvećim dijelom vratilo u ovu ratom opustošenu općinu koju čine dva naselja, Tovarnik i Ilača. Premda je u ovoj općini prošle godine rođeno 27 beba, u nastupajućoj se godini, kako kaže općinski načelnik Marinko Beljo, očekuje najmanje još toliko. - Naša je općina s dosadašnjih 5.000 kuna naknade za svaku rođenu bebu bila u samom vrhu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a čak mislim da smo mi izdvajali najviše od svih općina i gradova na ovom području. Sada smo odlučili povećati jednokratnu naknadu za novorođenčad na 7.000 kuna, koliko će od 1. siječnja dobiti naši stanovnici za svako novorođeno dijete. Time želimo poticati rast nataliteta jer smo svjesni da bez mladosti našim mjestima nema opstanka - kaže Beljo i ističe da ova, inače jedna od najrazvijenijih općina krajnjeg hrvatskog istoka, i stipendiranjem najboljih studenata ulaže u budućnost potičući kadar koji će se poslije završetka fakulteta vratiti u svoje mjesto. Razvoj općine u 2009. godini vidljiv je kroz mnoge projekte koji će se dobrim dijelom financirati iz proračuna planiranog u iznosu od oko 14 milijuna kuna, što je za čak pet milijuna više od sredstava u 2008. - Uz asfaltiranje prometnica te dogradnju dječjeg vrtića u središtu Tovarnika, planirana je i obnova Hrvatskog doma u Ilači te proširenje javne rasvjete i niskonaponske mreže - najavio je Beljo, od kojega doznajemo da je strateški smještaj ove općine na granici, koji joj je u ratu bio hendikep, danas prednost, o čemu svjedoče i planirani projekti MUP-a. Naime, uz izgradnju Centra za strance, za što je općina dala zemljište, u 2009. počinje izgradnja policijske postaje koja će odrađivati i upravne poslove, što će stanovnicima osigurati da ne moraju za svaki dokument putovati u Vukovar, a trgovinska i robna razmjena još je jedna prednost života uz granicu. Izvor: Glas slavonije pogled, gospodarstvo, zdravlje 2009-01-05T17:29:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/drrobert-blazevic-nuzne-su-dubinske-promjene-u-strukturi-drzavnog-aparata-i/ http://ilok-infocentar.net/izhr/drrobert-blazevic-nuzne-su-dubinske-promjene-u-strukturi-drzavnog-aparata-i/#When:17:21:00Z Koliko je politička elita, koja dnevno gubi povjerenje građana, svjesna stanja u kojem se država i društvo nalaze te problema koje mora riješiti? - Činjenica jest da u posljednjih mjesec dana premijer Sanader i njegovi ministri često spominju krizu. Ranije je to bila tabuizirana riječ. Također je indikativna i premijerova izjava na sastanku sa sindikatima da smo u banani. To sugerira da je vrag stvarno odnio šalu, i da visimo o niti. Vlast je, dakle, toga svjesna, samo se bojim da nemaju snage ni vizije preokrenuti ovu situaciju u pozitivnom smjeru. Postojeća ekipa to jednostavno nije u stanju. Drugim riječima, postali su svjesni krize, međutim, ne vide da je problem i u njima? - Ne nude strategiju za izlazak iz krize. Vidimo to na primjeru problema brodogradnje. I Sanaderova ekipa i ranija koalicijska vlast su mogli, u puno boljoj situaciji prije nekoliko godina, krenuti u restrukturiranje privrede, racionalizaciju uprave, mijenjanje teritorijalno-upravne podjele koja je napravljena mimo pameti, što je dodatno poskupjelo državu… Kada se moglo i moralo puno lakše neke stvari napraviti, nije se to učinilo. Sada smo došli do zida. Nužne reforme moraju se napraviti u puno težim uvjetima, pa će biti daleko bolnije. Koliko je dobro što i EU u pregovaračkom procesu inzistira na brojnim reformama u našoj državi i društvu? - Bez pritisaka iz EU-a situacija bi bila još gora. Kod pripadnika naše političke elite nema, naime, unutrašnje spremnosti da se stvari mijenjaju na bolje. Nekim dijelovima vladajućih struktura očito odgovara da situacija bude takva kakva je. Sreća je u toj našoj priči da je Europa ipak svjesna što bi značila destabilizacija Hrvatske za destabilizaciju regije u cjelini. Tako da ćemo uvijek imati tu pomoć od europskih institucija da stvari ne eskaliraju u najgorem pravcu. Može li ta pomoć dugoročno dati efekte bez ključnih domaćih napora? - Hrvatsko je društvo oboljelo u svim segmentima i nužna mu je radikalna terapija. Najbolje bi bilo da tu radikalnu terapiju, te promjene nabolje, provedu institucije političkog sistema. Najgora moguća solucija bi bila da nezadovoljstvo eskalira u tom smislu da se vlast, kao što sam već rekao, počne valjati ulicama. To bi bilo katastrofalno. Sva su antropologijska istraživanja pokazala da ljudi u situacijama neizvjesnosti traže odnose dominacije. To je još nešto o čemu bi se trebalo voditi računa kada je u pitanju mogućnost da i kod nas stvari odu u negativnom pravcu, da dođe do toga da rigidnija desna opcija dođe na vlast. S obzirom na to da imamo 50 posto funkcionalno nepismenog stanovništva, da nemamo liberalno-demokratsku tradiciju i kulturu, odnosno da prevladava ideologija patrijarhalnosti, uvjeti za dovođenje države i društva u krajnje lošu situaciju radikalizacije u desnom smislu još su povoljniji nego u zapadnim demokracijama. Reforma javne uprave, kako bi ona postala manja, ali učinkovitija i jeftinija, je nužnost. Kako je javna, a posebno državna uprava sada postavljena, ona nije ni funkcionalna ni racionalna. No, osim nedostatka političke volje da se provede reforma, valja zamijetiti i otpor reformi u samoj upravi, od strane činovnika. Oni doduše jesu relativno slabo plaćeni, ali, bez namjere da generaliziram, dobar dio njih se, iz sigurnosti svog radnog mjesta, ponaša onako kako su se ljudi ponašali tijekom socijalizma, u skladu s geslom da ih se ne može tako malo platiti koliko oni mogu malo raditi. Izvor: Labin.com Drugi i završni dio intervjua gradske, pogled, gospodarstvo 2009-01-05T17:21:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/mozda-vam-zatreba-ova-vrsta-matematickih-izracuna/ http://ilok-infocentar.net/izhr/mozda-vam-zatreba-ova-vrsta-matematickih-izracuna/#When:12:03:00Z 41 slobodan dan za samo 8 dana iskorištenog godišnjeg, ponuda je za zaposlene u 2009. Već početkom godine mogli ste 2 dana godišnjeg pretvoriti u 6. Tek tri slobodna dana hrvatski će radnici imati za Uskrs i praznik rada. U lipnju pak odmor može početi od 11. lipnja sve do 14, a nakon kratkog radog tjedna, slobodni ste od 20 do 28.lipnja, uzmete li tri dana godišnjeg i povežete ih sa Danom antifašizma i Danom državnosti. Još jedan dan i to onaj pobjede u kolovozu omogućit će vam spajanje 5 slobodnih dana, a novi odmor od posla moguće je iskombinirati i u listopadu spajanjem slobodnog petka nakon Dana neovisnosti sa vikendom. Ukoliko ste radoholičar vjerujemo kako Vi nećete spajati vikende i praznike, no oni drugi, vjerujemo većina, već ima zaokružene neradne dane u stolnim kalendarima. Izvor: Vinkovačka televizija gradske, gospodarstvo 2009-01-05T12:03:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/djelomicna-analiza-strateskog-cilja-rh-ulaska-u-europsku-uniju/ http://ilok-infocentar.net/izhr/djelomicna-analiza-strateskog-cilja-rh-ulaska-u-europsku-uniju/#When:11:52:00Z Koliko je Hrvatsku u razdoblju od početka 1999. do kraja 2008. godine stajalo ostvarivanje strateškog cilja broj jedan - ubrzanog puta u Europsku uniju? Na to prvorazredno političko i financijsko pitanje u ovom trenutku ni na jednoj od najviših hrvatskih adresa nije moguće dobiti ni približno pouzdan odgovor, a da stvar bude smješnija, ni u Bruxellesu. Jedino što se pouzdano zna je da je u času početnog, snažnog kretanja prema Uniji hrvatska vlast računala s 2004. kao godinom ulaska u punopravno članstvo EU-a, dok se danas, na kraju 2008., pouzdano zna samo da ući neće prije 2012., jer u Bruxellesu - pod teretom unutarnjih razlika i velike gospodarske krize - o tome više i ne razmišljaju kao o nečem što je vrijedno planskih napora. Uostalom, što je veći dio Hrvatske pod nadzorom Unije, to će biti manja potreba za njenim ulaskom u EU, među ostalim i stoga što ona približavanjem Uniji ne jača, nego - slabi. Ipak, ne bi bilo zgorega da do odgovora na pitanje o dosadašnjoj cijeni hrvatskog približavanja Uniji neku računicu sastave bar oporbene stranke ili neka od civilnih udruga, ili, nedajbože, neki od znanstvenih instituta, ili - ako svi oni imaju pametnijeg posla - bar neki građanin-hobist koji bi o tome potanko pričao u Martinovićevu »Globalnom sijelu«, jednoj od zadnjih televizičnih emisija na HRT-u. Dovoljno bi mu bilo da popiše sve uvjete koje su od 1993. do danas pred hrvatsku vlast postavljali MMF, Svjetska banka, Europska unija i NATO, pa da vidi koliko su ispunjeni i da na jednu stranu naniže koristi, a na drugu gubitke od tih manevara te da ispod svega podvuče crtu. Ja sam to napravio, iz novinarske znatiželje, da i sam podvučem svojevrsni saldo pod Ekonomski brevijar koji pišem od rujna 1992., ali kad sam ugledao taj nevjerojatni minus, zgužvao sam papir, bacio ga u špaher i zarekao se da to neću nikad više raditi. Umjesto da razmatramo tu nevjerojatnu cjelinu, mudrije je i psihološki podnošljivije raditi parcijalne analize, koje mogu podnijeti priviđenja i šminke raznih vrsta. Pa danas preskačem sjećanja na Plivu iz 1993. kao i na Plivu iz 2008., kao što preskačem i sjećanja na hrvatsku mljekarsku, naftnu ili telekomunikacijsku industriju, pa i na medijski i trgovački prostor iz 1990. i prizore njihovih poslovnih uspjeha u 2008., ostavljajući i hrvatsku brodogradnju, i ZERP, i ribarsku flotu, i poljoprivredna zemljišta, pa čak i izvore pitke vode za neku analizu iz 2015. Zadržat ću se samo na saldu privatizacije bankarskog sustava, najvažnijeg dijela hrvatske ekonomije, iz kojeg je sve počelo i preko kojeg će se puno toga skončati. Od početka privatizacije bankarskog sustava u Hrvatskoj prošlo je više od deset godina, ali ni danas hrvatska javnost ne zna tko je, kada i zašto donio stratešku odluku da se 92 posto bankarskog potencijala, uz gotovo svu nacionalnu štednju, preda skupini od pet-šest njemačko-austrijskih i njemačko-talijanskih bankarskih mreža. Ako je točno da prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nije znao ni pošto je kilogram jabuka na zagrebačkom Dolcu, znači li to da su tu stratešku odluku donijeli VONS ili Vlada na nekoj od zatvorenih sjednica, jer Hrvatski sabor to nikad nije imao ni priliku izglasati? Na čiju inicijativu: MMF-a, masona, CIA-e? Ili je moguće i to čudo, da u hrvatskom bankarsko-privatizacijskom slučaju nije bilo ni trunke zavjereničkog, zapadnog plana pa ni domaće, hajdučke podvale, nego da je sve slučajna igra (koja se slučajno nastavlja, preko brodogradnje, poljoprivrednog zemljišta, golf terena itd.) do savršenstva? Jučer je Hrvatski sabor većinom glasova donio državni proračun za kriznu 2009., ali nitko nije rekao ni riječ o onom što je - opet slučajno - baš jučer emitirano s adrese austrijske središnje banke, čiji analitičari upozoravaju da bi priljev kapitala u novu Europu, pa i u Hrvatsku i ostale jugoistočne zemlje, mogao naglo presušiti ako strane banke, koje vladaju tom regijom, ne uspiju reprogramirati svoje dugove. S obzirom na to da malen broj zapadnoeuropskih grupa, među kojima su, kažu, tri austrijske, u vlasništvu drži većinu banaka u toj regiji, postoji rizik od domino efekta, u sklopu kojeg bi se kriza brzo proširila iz jedne zemlje u drugu. Tko ne zna, nije loše da zna, da je Hrvatska - nakon što je o trošku poreznih obveznika sanirala najveće državne banke - prodala 92 posto bankarskog potencijala strancima za samo 5,8 milijardi eura, pa time i gotovo svu nacionalnu štednju, koja danas iznosi 20 milijardi eura, da bi je strane banke dovele pred zid prezaduženosti i u novu depresiju. Znači li to da je i sam hrvatski put u EU unaprijed bio osuđen na običan, veliki bankrot? Izvor: business.hr pogled, gospodarstvo 2009-01-05T11:52:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/intervju-sa-jadrankom-kosor-potpredsjednicom-vlade-o-aktualnim-zbivanjima-u/ http://ilok-infocentar.net/izhr/intervju-sa-jadrankom-kosor-potpredsjednicom-vlade-o-aktualnim-zbivanjima-u/#When:20:13:00Z Krajem prošle godine potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor morala je čitati novinske tekstove u kojima se spominjala mogućnost i njezine smjene. No tvrdi da je to nije nimalo zabrinulo. - Ta mi je “vijest” bila zanimljiva samo stoga što je tjednik koji je inicirao cijelu priču samo tjedan dana prije mene stavio u prvi krug ljudi u koje premijer ima povjerenje. Samo je šest dana prošlo i našla sam se na listi za odlazak iz Vlade. No predsjedništvo HDZ-a priopćenjem je demantiralo sva ta nagađanja, koja su reciklirale i neke druge novine. Dakle, svi su članovi Vlade dobri, na najbolji način obavljaju svoj posao i nema mjesta razmišljanjima o bilo kakvoj rekonstrukciji? - To je ipak pitanje za predsjednika Vlade, on ima isključivo pravo odlučivati je li tko potreban u njegovom timu ili nije. Vi se ne biste usudili reći da su svi članovi Vlade na visini zadatka? - Naravno da mogu. Svi se članovi Vlade trude i dobro obavljaju svoj posao. Vjerujem da smo dobar tim. Osobno sa svima imam dobre odnose. Zašto je prošla godina, kako ste izjavili, bila dosad najgora za Sanaderovu vladu? - Bila je doista teška godina i to zbog odluka koje smo morali donositi. Godina je počela sa ZERP-om. Zatim, 2008. teškom je godinom učinio i val nasilja i ubojstava, što nas je sve šokiralo. No ta je godina bila i uspješna, napravili smo, primjerice, ogroman posao u usklađivanju zakona s pravnom stečevinom Europske unije, vraćamo dug umirovljenicima, u 2008. čak 950 milijuna, gradimo ceste… Hoće li 2009. biti bolja? - Bit će komplicirana. Idemo iz teške u kompliciranu godinu? - Tako je. Ali sigurna sam da ćemo ipak na kraju biti zadovoljni. Hrvatska će ući u NATO, što će biti od povijesnog značenja, a sigurna sam da ćemo, unatoč svim teškoćama, završiti pristupne pregovore s EU. U tom vas kontekstu, između ostalog, očekuje rješavanje problema brodogradnje i slovenske blokade pregovora. - Brodogradnju ćemo riješiti kroz model privatizacije, vjerujem da će sazrijeti spoznaja da se u vezi s tom granom definitivno nešto mora poduzeti. Istina je da će brodogradnja teško opstati. - Neprestano se razgovara sa sindikatima, imamo otvoren i partnerski dijalog. Vjerujem da ćemo uspjeti svima nama skinuti taj veliki kamen s leđa. A slovenska blokada? - Traje. Hrvatska se nadala da će za francuskog predsjedanja EU ta blokada biti prekinuta, sada, pak, nade polažemo u češko predsjedništvo. Izgleda da nam je samo nada preostala. - Tko se ne nada, ništa ne postiže. Radimo na sve strane, razgovara se sa svima koji podupiru ulazak Hrvatske u EU. Nastavljamo s našim poslom planiranim za 2009., to je najvažnije. Naša će odlučnost otopiti led. To podrazumijeva da Hrvatska ili Slovenija odustanu od nekih svojih stajališta. - Mi ne možemo više ni od čega odustati. Jasno smo rekli da ni jednim dokumentom nećemo prejudicirati granicu. Očekujete da Slovenci odustanu od svojih pozicija? - Ova je situacija neodrživa. Sigurno će nešto učiniti. Vlade se mijenjanju na obje strane, ali sporovi ostaju. - Nama je neprihvatljiv bio sporazum Račan - Drnovšek. Nije li to ipak bio dobar sporazum? Njime bi se riješili sporovi između dvije susjedne zemlje, što je postignuće samo po sebi, a još bi izostala i slovenska blokada pregovora. - Ulazak u Uniju sasvim je sigurno glavni cilj Republike Hrvatske, ali nećemo to platiti ni komadićem teritorija. Hrvati više ne mogu ići nedjeljom u šoping, a trgovci već prijete ustavnom tužbom zbog izvjesnog gubitka značajne zarade. Očito je riječ o prilično nepopularnoj mjeri. - Mnogi su se zdušno borili za tu mjeru, osobito sindikati, čiji je glas, kao ozbiljnog socijalnog partnera, Vlada morala slušati. Slušali ste i Crkvu. - Jasno, ali govorim o Vladi kao jednom od socijalnih partnera koji mora uvažavati i argumente sindikata. Istina, treba to otvoreno reći, danas su drugačije okolnosti od onih u kojima se taj zakon pripremao i usvajao. Tada još nitko nije razmišljao o financijskoj krizi i gospodarskoj recesiji. To govore i u udruzi trgovaca, znači, slažete se s njima? - Ne mislim da bi nerad nedjeljom trebao biti opravdanje za otpuštanje radnika, zato što nitko od njih nije zaposlen samo da bi radio nedjeljom. Taj je argument potpuno neprihvatljiv. Vlada će osluškivati učinke primjene zakona i o tome neprekidno razgovarati sa socijalnim partnerima. Stjepan Mesić i Vladimir Šeks bili su nekad puno grublji jedan prema drugom nego što ste to bili Mesić i Vi. Njih su dvojica sada u fenomenalnim odnosima, dodjeljuju si odlikovanja i s nesvakidašnjim uvažavanjem govore jedan o drugom. Biste li Vi mogli komplimentirati Mesiću kao što to trenutačno čini Šeks? - Meni je to bilo simpatično. To pokazuje da su političari samo ljudi i da je i u politici moguć oprost. Što je bilo - bilo je, s obje strane. Ostaju njihove zasluge. Imate li još nekih ambicija u politici? - Želim ove tri godine do kraja mandata odraditi na najbolji mogući način. A onda, želite li još jedan, treći, mandat u Vladi? - Želim da HDZ opet pobijedi na izborima. Niste se već zasitili tog posla? - Koliko god ovaj posao ponekad bio težak i nezahvalan, ipak donosi zadovoljstvo. Dugo mi je trebalo da shvatim da me, dok sam u politici, ne mogu svi voljeti, što god da učinila. Ali naučila sam da je važno imati čvrste ciljeve i da je zadovoljstvo ostvariti ih. Izvor: Glas slavonije gradske, pogled 2009-01-04T20:13:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/najbolje-izvedbe-dramskog-stvaralastva-amatera-nase-zupanije-i-ove-godine-u/ http://ilok-infocentar.net/izhr/najbolje-izvedbe-dramskog-stvaralastva-amatera-nase-zupanije-i-ove-godine-u/#When:20:02:00Z Dramski amateri KUD-a “SLOGA” Retkovci te ZAKUD Vukovarsko-srijemske županije organiziraju i ove godine, 16. siječnja, županijsku smotru dramskog amaterskog stvaralaštva. Na VI. susretima dramskih amatera sudjelovat će sedam dramskih družina s područja naše županije te dvije gostujuće dramske družine iz Slavonskog Broda te Buševeca. Organizacijski odbor pobrinuo se dodatno obogatiti program Smotre igrokazima za djecu te na taj način i najmlađima omogućiti da uživaju u predstavama primjerenima njihovom uzrastu. Novina VI. susreta svakako su i nastupi govornika monologa koje će publika moći pratiti prije izvedbi predstava odraslih dramskih skupina. Posjetitelji će također imati priliku pogledati monodrame u izvedbi profesionalnih glumaca, i to Vladimira Andrića, studenta na Akademiji dramskih umjetnosti - Tuzla te Mire Perić Kraljik, glumice HNK - Osijek. Prosudbena komisija u sastavu Mira Perić Kraljik, Marija Burić i Andrijana Dinka Raguž neće imati nimalo lak zadatak. Naime, komisija će odabrati najbolju predstavu, tj. dramsku družinu koja će našu županiju predstavljati na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Kastvu, potom najuspješnija glumačka ostvarenja, najbolju režiju, scenografiju te najbolju izvedbu monologa. Izvor: zakud.hr pogled, kultura 2009-01-04T20:02:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/drrobert-blazevic-nuzne-su-dubinske-promjene-u-strukturi-drzavnog-aparata/ http://ilok-infocentar.net/izhr/drrobert-blazevic-nuzne-su-dubinske-promjene-u-strukturi-drzavnog-aparata/#When:19:42:00Z Protekla godina pokazala je da Hrvatska ima velikih društvenih problema, a dovedeno je u pitanje i funkcioniranje institucija države. Ubojstva Ive Pukanića, Nike Franjića, Ivane Hodak i Luke Ritza, kao i drugi oblici nasilja, poput napada na novinare, samo su vrh ledene sante. Zabrinutost i reakcije javnosti prisilile su čak i premijera Sanadera da smijeni dva ministra i postavi nove. O uzrocima toga i drugih nepovoljnih trendova u Hrvatskoj manifestiranih 2008. godine razgovaramo s profesorom na riječkom Pravnom fakultetu dr. Robertom Blaževićem, autorom više knjiga o političkoj vladavini i legitimiranju demokratskih sustava. - Možemo li, osvrnemo li se na lanjska zbivanja, doista govoriti o problemu funkcioniranja hrvatske države? - Riječ je o ozbiljnom problemu. Sprega državnih struktura i organiziranog kriminala iz 90-ih, kada se nije znalo gdje zapravo završava država, a gdje počinje organizirani kriminal, došla je i dolazi na naplatu. Te veze između institucija vlasti i organiziranog kriminala čini se ni danas nisu u potpunosti prekinute. Drugo, kod nas je tijekom 90-ih godina usvojen takozvani divlji spoils sistem… - O kakvom je sistemu riječ? - Spoils sistem ili sistem kadrovske obnove primjenjivan je u Americi u razdoblju od 1829. do 1883. Tada se smatralo da svaki prosječan čovjek može raditi u upravi pa su se sa svakom smjenom vlasti mijenjale i cijele garniture u državnoj administraciji što je imalo porazne učinke na američku saveznu upravu. Zato je naposljetku zamijenjen merit sistemom koji karakterizira primjena profesionalnih kriterija i znanja pri zapošljavanju u upravi. Dakle, kod nas je 90-ih usvojen divlji spoils sistem jer nisu postojala ni pravila kakva je imao američki sustav. To je izazvalo katastrofalne posljedice u svim državnim institucijama. Umjesto kriterija profesionalnosti na djelu su bili rodovsko-plemenski i etnički kriteriji. Došlo je do posvemašnje politizacije službeničkog sistema u upravi. U zapošljavanju i napredovanju državnih službenika, uključujući i onih u pravosuđu, državnom odvjetništvu i policiji, bili su primijenjeni politički, a ne stručni kriteriji. Namnožili su se politički podobni, ali zato nesposobni ljudi. Prema tome, politika je u to vrijeme presudno utjecala na osobni sastav u tijelima državne vlasti i uprave, a čini mi se da su načela profesionalnosti još uvijek u drugom planu. A dok u tijelima državne uprave ne dođu najbolji i najsposobniji, nećemo se izvući iz situacije koja je najblaže rečeno krizna. - Koliko krizna? - Ono što je svojedobno rekao Ernst Bloch za vajmarsku Njemačku 1923. godine, a to je da životari u žabokrečini koja trpi beskonačne krize, a nema snage za preokret, nažalost čini mi se da vrijedi i za Hrvatsku. Krizno stanje je kod nas zapravo konstanta u posljednjih tridesetak godina. Rijetke su bile godine prosperiteta i dobroga življenja, kako za građane socijalističke, tako i za građane Republike Hrvatske. - Je li potez kao što je promjena ministara ipak pokazatelj da se mogu očekivati i neki rezultati barem prema početku prevladavanja krize? - Smjena ministara još uvijek nije dala odgovor na pitanje jesu li posrijedi samo kozmetičke preinake ili politički vrh zaista ima namjeru provesti nužne promjene poput dubinskih promjena u strukturi državnog aparata. Nisam siguran da postoji volja za tako nešto, budući da bi u tom slučaju i dio samog državnog vrha mogao postati predmetom istrage. U svakom slučaju, još je uvijek rano govoriti o tome hoće li se nešto zaista pokrenuti na bolje. - A akcije USKOK-a poput »Maestra« i »Indexa«? - Za ljude koji to prate sa strane sve izgleda kao velika predstava bez namjere da se stvar raščisti do kraja. Znamo koji su razmjeri korupcije i nepotizma u Hrvatskoj posljednjih dvadesetak godina. Međutim, od svega toga nema ništa. Svaka akcija koja se pokrene na jednoj razini postupanja nailazi na blokade. A bez radikalnog obračuna s korupcijom i nepotizmom nema ozdravljenja hrvatskog društva. Svjedočimo pravom moralnom rasulu, što zahtijeva radikalne promjene. - Kakve? - Moguće su dvije strategije. Jedna je strategija evolutivna - mijenjati pojedince pa postupno mijenjati i odnose u društvu, a druga radikalna, takozvano prelamanje preko koljena. Kada ove godine, po nekim procjenama, ostane bez posla između 50 i 100 tisuća ljudi, kada ponovo dođe u pitanje likvidnost, isplata plaća, moguće je da dođe do eskalacije nezadovoljstva, velikih demonstracija i štrajkova. A kada se vlast počne valjati ulicom, pitanje je što će se dogoditi. Hoćemo li imati nešto što smo vidjeli u Grčkoj posljednjih tjedana ili će vlast uspjeti, kao što je do sada uspijevala, manipulacijom i demagogijom amortizirati nezadovoljstvo naroda koje je već počelo kipjeti. - Ne uspijeva li vlast dijelom amortizirati to nezadovoljstvo i zato što se građani, koliko god negodovali, daju izmanipulirati? - Ako želimo razumjeti hrvatsku situaciju, moramo krenuti od dominantnog plemenskog tipa kulture i ideologije. Podanički mentalitet koji je kod nas prisutan slijedom povijesnog razvoja na sociopsihološkom planu nije bitnije izmijenjen u posljednjih pedesetak godina. Stvari se tu moraju mijenjati. Moramo raditi na stvaranju građanskog tipa kulture, koji je bitno drukčiji u odnosu na taj dominantni plemenski tip u kojem vlast pomoću manipulacije uspijeva još uvijek stvari držati pod kontrolom. Pojedinac, njegova prava i slobode moraju biti u prvom planu, a ne zajednica, ma kako je mi shvatili. No, promjene u tom pravcu zahtijevaju dug proces. - Kako u taj okvir ipak smjestiti prosvjede učenika, studenata, pa i skupina s Facebooka? - Organiziranje mladih, obrazovanih i prosvijećenih ljudi pokazuje da ipak postoje slojevi stanovništva koji nisu tako podesan objekt za prizemnu manipulaciju. Dakle, moguć je - ako stvari eskaliraju, a sve govori da bi 2009. moglo eskalirati zbog naslanjanja globalne na našu autohtonu krizu - veći izlazak na ulice, pa čak pojava karizmatskog vođe, nekakvog hrvatskog Robespierrea, poštenog i nepotkupljivog čovjeka koji će voditi računa o općem dobru, a ne o osobnim interesima. Zapravo Hrvatskoj bi trebao lider kao što su to bili Vlado Gotovac ili Miko Tripalo, rijetki časni ljudi u posljednjih dvadesetak godina koji su kao političari zaslužili prolaznu ocjenu. Za sada, nažalost, u postojećoj hrvatskoj političkoj eliti ne vidim osobu koja bi bila u stanju razriješiti ovaj gordijski čvor u kojem se Hrvatska već godinama nalazi. - Što ako nezadovoljne mase budu sklonije drugom tipu vođa, onih sklonijih čvrstoj ruci? - U hrvatskom društvu dominira obrazac primjeren za patrijarhalna, a ne industrijska i visokourbanizirana društva, a takav sustav vrijednosti upravo pogoduje uspostavi autoritarnog tipa poretka. Moguće je, dakle, da se ljudi zbog eskalacije socijalnog nezadovoljstva doista obrate i nekom takvom, koji bi personalizirao takav tip desnog poretka. - U svakom slučaju, napetosti u društvu valja razriješiti? - Napetosti postoje upravo zbog dramatičnog društvenog raslojavanja u posljednjih petnaestak godina, uglavnom nastalog zbog nakaradne pretvorbe. Po nekim istraživanjima, svega 15 posto hrvatske populacije raspolože s 80 posto nacionalnog bogatstva. Naravno da se tu stvari moraju mijenjati. Bolje da vlast mehanizmima socijalne države napravi preraspodjelu nacionalnog bogatstva, da se ono oduzme od ljudi koji su se kriminalno krezovski obogatili, nego da imamo valjanje vlasti po ulicama. Izvor: labin.com (prvi od dva dijela intervjua) gradske, pogled 2009-01-04T19:42:00+01:00 http://ilok-infocentar.net/izhr/mirko-filipovic-crocop-i-drzeljko-kapucinski-zavrsavaju-polikliniku-nova-pr/ http://ilok-infocentar.net/izhr/mirko-filipovic-crocop-i-drzeljko-kapucinski-zavrsavaju-polikliniku-nova-pr/#When:19:33:00Z Gotovo četiri godine trebalo je dr. Željku Kapulici, liječniku sportske medicine i stručnjaku za ishranu i metode treninga sportaša, da s partnerom Mirkom Filipovićem završi projekt sportske poliklinike, koji će u Vinkovcima uskoro biti otvoren. Poliklinika Nova proteže se na gotovo 1300 četvornih metara i pruža sve usluge sistematskih pregleda, ne samo za sportaše, već i za sve osobe koje se brinu o svom zdravlju. – Ako možemo dati nekoliko stotina kuna za mobitel, trebali bi moći i 40 kuna mjesečno za pregled kako bi na vrijeme uočili sve promjene organizma – kaže dr. Željko Kapulica. Iz kafića u zdravstvo S Cro Copom je ušao u projekt po principu “pola-pola” i dosadašnji proračuni pokazuju da ih je četvorni metar stajao 600 eura što, smatra liječnik, nije visoka cijena za takvu vrstu ustanove, jer je stalno bio na gradilištu, brinuo o majstorima i nabavljao materijal gdje je najpovoljnije. – Mirka sam upoznao krajem 2005. ili početkom 2006. preko Ante Kostelića u vrijeme kada sam radio u hrvatskoj skijaškoj reprezentaciji. Pričao mi je kako ima kafić, ali ga je dao na vođenje nekom prijatelju jer se jednostavno ne vidi u takvoj vrsti posla. No, kada sam mu ispričao što planiram napraviti u Vinkovcima, odmah se zagrijao i tako je sve počelo. Pričao sam mu o sportskoj medicini i kako ona pomaže sportašima da iz sebe izvuku maksimum. To ga je zaintrigiralo jer je vidio da projekt ima budućnost jer nešto slično ne postoji u našem kraju. Brinem se o njegovoj prehrani, uzimanju vitamina, načinima treninga i liječim ga u slučaju potrebe – priča dr. Kapulica o suradnji s Cro Copom s kojim često, kaže, ide na putovanja u njegovoj ekipi te dodaje kako je bio i svjedokom njegovih najvećih uspjeha. A sigurno je dio Mirkovih borilačkih uspjeha zasluga i stručnog rada te savjetovanja dr. Kapulice. – Nedavno je bio ovdje i razgledao, vrlo zadovoljan. Obećao je da će doći na svečano otvaranje početkom veljače – kaže suvlasnik poliklinike, čije je otvaranje nekoliko puta odgađano. Trebalo je ispuniti sve stroge zakonske propise, a lokalna administracija, kaže dr. Kapulica, dosad se nije susretala s ovakvim projektom, pa je uvijek nedostajao neki papir, suglasnost ili odluka. Uporabna je dozvola dobivena, pa će za tri tjedna poliklinika otvoriti svoja vrata, a u njoj će raditi devet liječnika, osam medicinskih sestara i fizioterapeuta. Kamp za sportaše – Ima dosta nelogičnosti kod propisa za takve objekte jer se primjenjuju stari zakoni, primjerice, u laboratoriju je obvezna prostorija za pranje posuđa. Morao sam ju napraviti iako u svijetu već 30, a u nas 20 godina, laboratorijsko se posuđe ne pere već nakon uporabe baca – kaže liječnik, uvjeren u uspjeh s Cro Copom ,koji je na staru godinu završio s uspješnom borbom. Dr. Kapulica kaže kako će biti konkurentni jer imaju opremu i znanje te dodaje da ono što se u bolnici radi tri dana u poliklinici će biti gotovo za sat do dva. – Planiramo ovdje otvoriti kamp za sportaše gdje ćemo pokazati sportske mogućnosti uz pomoć znanosti – kaže za kraj Mirkov partner. Izvor: vecernji.hr pogled, zdravlje 2009-01-04T19:33:00+01:00