Velika izložba “Slavonija, Baranja i Srijem - vrela…

19 Ruj 2009

Ove godine izlagački aduti Klovićevih dvora nisu ni Chagall, Picasso, pa ni njemački ekspresionizam, nego opsežan projekt posvećen Slavoniji, Baranji i Srijemu. Riječ je o regiji koja je, tvrde u timu autora izložbe, kolijevka zapadne civilizacije. - Slavonija je europska Mezopotamija - smatra arheolog Aleksandar Durman, jedan od 130 autora koliko ih je surađivalo na izložbi. Nakon velikog uspjeha izložbe Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja - projekt je imao sto tisuća posjetitelja - autori se nadaju ponoviti isti nivo izvrsnosti s izložbom Slavonija, Baranja i Srijem. Sva četiri kata Galerije Klovićevi dvori ispražnjena su i u njih, nakon opsežne restauracije, postupno stižu dvije tisuće umjetnina u blindiranim vozilima. Nakon godinu i pol priprema izložba se treba otvoriti 27. travnja. - Hrvatska mijenja turističku strategiju i, umjesto turizma na bazi sunca i mora, sada računa i na one koji se opredjeljuju za kontinentalni turizam. Izložba će biti prigoda da se ljude usmjeri i na taj aspekt ovog područja, primjerice Kopački rit. Nakon izložbe o Zagori ljudi su češće počeli odlaziti onamo, izložba je reafirmirala to područje, slično bi se moglo dogoditi i Slavoniji - smatra Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora. Kusin ističe da će izložba pokazati i međusobno prepletanje različitih religija i kultura u Slavoniji s obzirom na to da puno manjina živi u ovom području. Isto naglašava i Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, koja je bila na čelu projekta. - Pokazujemo preslojavanje svih narodnosti koje su stoljećima obitavale u Slavoniji, prikazuju se i građanska i plemićka i tradicijska kultura. Želimo Slavoniju odmaknuti od predodžbi o regiji isključivo tamburica i narodnih nošnji. Ne smije ih se podcijeniti, već sagledavati u okviru višestoljetnih kulturnih i socijalnih miljea i obostranih utjecaja građanske i plemićke kulture - objašnjava pomoćnica ministra Šulc. U okviru ovoga je i istraživanje vučedolske kulture a taj projekat je jedan od onih koje financira Razvojna banka Vijeća Europe. - Riječ je o projektu Ilok - Vukovar - Vučedol koji zajmom Razvojne banke Vijeća Europe i Vlade RH vodi Ministarstvo kulture, u koji je uloženo čak 258 milijuna kuna. Projekt bi trebao biti dovršen 2011., a među ostalim obuhvaća obnovu barokne jezgre Vukovara, obnovu dvorca Eltz, dovršenje arheoloških istraživanja... - navodi Branka Šulc. Na samom lokalitetu Vučedol gradit će se novi muzej vučedolske kulture, a projekt potpisuje arhitekt Goran Rako. Dvorac Odescalchi u Iloku, koji se trenutno obnavlja bit će dom novog muzeja Ilok. Grad Vinkovci i grad Ilok, uz niz ostalih na ovom prostoru, imaju fascinantnu kulturu, bit će pokazana i najnovija istraživanja na ovim područjima, koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti - navodi Branka Šulc. Za izložbu od dvije tisuće predmeta bila je potrebna velika redukcija materijala jer prvi su izbori bili još ambiciozniji, a konačnu selekciju nije bilo lako napraviti. - Kad su počeli pristizati prvi materijali, morala sam autore uvjeravati da Klovićevi dvori nisu neboder - duhovito će ravnateljica Kusin. Kronološki, izložba počinje paleontologijom. U najstarji izložak se ubrajaju ostaci mamuta - mamutove glave s kljovama, no glavni je naglasak ipak na Vučedolu. U Vučedolu je, pokazuju autori izložbe, provedena i prva industrijska revolucija, na što upućuje i serijska proizvodnja kalupa i oružja. - Činjenica da se proizvodi oružje znači da već postoje prvi vladari na prostoru srednje Europe - ističe Vesna Kusin, a s njom se slaže i Aleksandar Durman, javnosti poznat upravo kao stručnjak za ovo područje, koji je, među ostalim, pronašao i vučedolsku čizmicu i prvi europski kalendar. - Iako se prethistorijska kronologija može promatrati i tri tisuće godina prije ove kulture, naglasak je upravo na Vučedolu. Na ovom je području bila prva serijska proizvodnja metalnih sjekira, koje datiraju 2600 godina prije Krista, pronađen je i set za prvo serijsko lijevanje materijala. Nevjerojatno je i da su već tada ljevači držali kalendar na stolu. Izložbom ćemo dokazati da kultura s našeg područja pokazuje najveće europske domete u tom trenutku. S Vučedolom je Europa napravila civilizacijski skok koji je postavlja uz bok kulturama Egipta, Mezopotamije, pa i Kine. U Vučedolu se proizvodio i bakar, barem 500 godina prije svih ostalih na tom području - objašnjava Durman. Najstariji europski kalendar Durman je otkrio na loncu, a istovremen sumerskom i egipatskom i nije riječ o kopiji. Kalendar je nazvan po Orionu, koji je u ovoj kulturi bio jednakovrijedan Suncu, star je pet tisuća godina te prepoznaje četiri godišnja doba i 12 tjedana. U grobu koji je pronađen iz rane faze ove kulture nalazi se osam pokojnika, šest ih ima udubljenja na glavi koja su nastala kao posljedica utiskivanja usijanog metala. Udubljenja upućuju na to da su bili ritualno žrtvovani. Iako antika nije najjači adut Slavonije, jedan se predmet izdvaja po svojoj kvaliteti i nosi pečat tog razdoblja, a riječ je o tzv. riječnom Apoksiomenu, kamenoj skulpturi muškarca iz 2. ili 3. stoljeća koja je pronađena na dnu rijeke Drave. Arheološki nalaz pronađen je uz ostatke mosta Cara Hadrijana. Riječ je o prvom nalazu podvodne skulpture u nekoj od hrvatskih rijeka. Ova kamena skulptura služila je kao potpora rimskom mostu. - Slavonija je prostor povoljan za naseljavanje i za stočarsku kulturu, ali s obzirom na svoju poziciju, često biva ugrožen. Znalo se dogoditi da su oni koji su došli na konjima uništili sve pred sobom, pa i najveće domete civilizacije, i onda se moralo krenuti ispočetka, pa se tako brisanjem kulture u matičnom prostoru znao unazaditi cijeli proces i nakon takve kataklizme sve se događalo ispočetka. To što je došla jača, ne znači nužno da je došla naprednija kultura - nastavlja arheolog Durman. Branka Šulc kao posebno područje izdvaja i srednji vijek te naglašava da su u novije vrijeme u benediktinskoj opatiji Rudine pronađeni prvi natpisi na opekama na sarkofazima. Dragocjeni izložak iz srednjeg vijeka su rudenske glave. Osamnaest likova krupnih očiju, grubih plosnatih crta lica, odnosno konzola s reljefima ljudskih glava iz Samostana sv. Mihovila na Rudini imaju jedinstven i prepoznatljiv stil koji nema analogije u umjetnosti drugih krajeva. - Ove su skulpture nastale puno prije onih Jurja Dalmatinca na šibenskoj katedrali - tvrdi Vesna Kusin. Datiraju u radni srednji vijek, 12. ili 13. stoljeće. - Kako bismo pokazali što više predmeta na ovoj izložbi, osim uvećanih fotografija, uveli smo i projekcije na zid. Na taj će se način moći sagledati puno dvoraca u Slavoniji. Bit će pokazane i poznate plemićke obitelji: Pejačević, Janković-Daruvarski, Eltz, Hilleprand von Prandau, njihova velebna zdanja, barokni dvorci i perivoji - najavljuje Kusin. Izložba će biti prigoda da upoznamo i manje poznate dionice slavonske kulture koje se nalaze izvan Hrvatske. Povjesničar Stanko Andrić izdvaja rukopisnu Bibliju koju je u 14. stoljeću naručio Dimitrije Našički, koja izgleda raskošno za svoje doba, a nalazi se u Washingtonskoj biblioteci, te će na izložbi biti pokazana putem fotografije. U manjem je opsegu pokazana i rijetka turska spomenička kultura. - U Iloku se nalazi tursko kupalište, hamam, koje je u prilično lošem stanju. Izgubilo se dosta toga, pa tako nema sačuvane niti jedne osmanske džamije u Slavoniji osim one koja je u Đakovu pretvorena u župnu crkvu - kaže Stanko Andrić. Etnolozi, na izložbi predvođeni Žarkom Španićekom, pokazuju nekoliko složenih cjelina. Kod odjeće je naglasak na utjecaju gradskog načina života na nošnju. Kao specifičnost podneblja pokazuju se ponjave koje se vezuju uz kult plodnosti. Rekonstruirat će se ambijent tradicijske baranjske sobe i bit će pokazane škrinje za spremanje ruha. - Smatralo se da je dominantno ratarsko gospodarstvo, no važno je bilo i stočarstvo, koje je donosilo prihode i vuklo seljačko društvo između 18. i 20. st., a poglavito u 19. st. Ovo je stoljeće bilo presudno i za formiranje slavonske kulture. Treba podsjetiti i na dinamičnu promjenu u tržišnim odnosima te snažnu industrijalizaciju. U Slavoniji se strojevi pojavljuju jako rano - navodi Španićek. U 19. stoljeću naglasak je na industrijalizaciji te, kao posljedici, ubrzanoj urbanizaciji, što pokazuje sekcija Zvonka Makovića. Zbivaju se i promjene u obitelji. Višečlane se obiteljske zajednice transformiraju u manje obitelji. Znalo je biti i do osam zajednica pod jednim krovom. Od moderne i suvremene kulture spomenimo kipove Branka Ružića, umjetničke radove Damira Sokića, Antuna Maračića, Ivana Faktora, stripove Dubravka Matakovića... Tijekom četiri mjeseca trajanja izložbe odvijat će se događaji vezani uz ovo područje, prezentirat će se i najbolji vinari te slavonska kuhinja. Izvor: Glas slavonije i Jutarnji

Pošalji link Komentiraj