Blokada pregovora s Europskom unijom i antirecesijske mjere, dvije su glavne teme o kojima smo razgovarali s premijerom Ivom Sanaderom.
Kako ocjenjujete rezoluciju Europskog parlamenta prema kojoj je međunarodno pravo temelj za rješenje graničnog spora?
- To je za nas jako dobra rezolucija i pozdravljam je u ime Vlade, jer ona afirmira međunarodno pravo kao načelo rješavanja spora između Hrvatske i Slovenije.
Ali u rezoluciji se ne spominje Međunarodni sud u Haagu, čiju odluku Hrvatska traži?
- Tako je, ali se spominje međunarodno pravo kao glavni princip.
Znači li to da mora nužno biti riječi o sudu u Haagu ili to može biti i nešto posve drugo, neka nova zamka?
- Naravno da će to Slovenci možda tumačiti na drugačiji način od nas. No, međunarodno pravo znači da se mora striktno poštovati UN-ova konvencija o pravu mora iz 1982. godine, a također logično je da to bude sud koji se time bavi jer je za to osnovan, već je rješavao 50-ak sličnih sporova u svijetu i nema razloga da se jedna takva institucija, i to UN-ova, derogira.
Kao novi datum ulaska Hrvatske u EU spominje se tek 1. siječanj 2012. godine, upravo zbog ove blokade?
- Mislim da nije dobro spekulirati o datumu. Prije svega moramo pronaći način da Slovenija deblokira pregovore. Naprosto moramo odvojiti pregovore od pitanja granice. To je pitanje političke volje u EU, to je i pitanje naše diplomatske aktivnosti, no istina je da su i Slovenci vrlo aktivni u tom smislu. Ključno je pitanje hoće li se Europa vratiti načelima na kojima je utemeljena i afirmirana, a to su pitanja solidarnosti, međunarodnog prava i načela kooperacije, suradnje umjesto konfrontacije. Dakle, nema ucjena, nema sprečavanja pristupanja Hrvatske ili bilo koje zemlje zbog bilateralnih pitanja. Kad je u pitanju naš teritorij: ni centimetar teritorija ne može doći u pitanje, i neće doći u pitanje. Što bi to značilo - da mi članstvo u EU plaćamo teritorijem, ili da svoje prijateljstvo sa Slovenijom plaćamo teritorijem?! To je apsolutno neprihvatljivo.
Ipak, složit ćete se da je 2012. godina izvan rokova koje su i najveći pesimisti spominjali kad je o pristupanju EU riječ?
- To je spomenuo Hannes Swoboda, koji se inače zauzima za to da idemo pred Međunarodni sud pravde, odgovarajući na pitanje hoće li ova blokada dovesti do odgode. Možemo o tome raspravljati, ali prvo što se treba riješiti jest deblokada. Naime, bez problema možemo u jednom danu na jednoj međunarodnoj konferenciji, jer to je događaj gdje se otvaraju i zatvaraju poglavlja, teorijski zatvoriti i 15 poglavlja. Mi smo spremni. Samo treba doći do deblokade.
Spomenuli ste ovih dana da Vlada, osim već najavljenih antirecesijskih mjera, priprema i nove. Možete li najaviti neke od njih?
- Rekao sam da ovo zacijelo neće biti zadnje mjere. Prvo ćemo primijeniti ovo što smo već donijeli, a nažalost pretpostavka je da kriza nije gotova, vidimo što se događa u Europi i svijetu, da su čak i neke članice EU gotovo pred bankrotom, i prema tome možemo sada samo reći da će Vlada nastaviti vrlo budno pratiti sve što se događa i da će razmišljati o novim mjerama. Kad će to biti? Kad bude vrijeme.
Nove mjere znače i novo zaduživanje i deficit proračuna. Na kojoj razini će biti deficit nakon rebalansa?
- Prva zadaća je rebalans proračuna, svođenje na održivi proračun, a mi računamo na deficit od oko jedan posto do 1,5 posto. Ako bude trebalo i ako kriza bude takva, ne isključujem dodatno zaduživanje Hrvatske u inozemstvu, dakle ne ovdje kod kuće da to tržište novca oslobodimo za gospodarstvo i da time onda financiramo malo i srednje poduzetništvo, izvoz, turizam itd. Nema nijedne zemlje, pa ni među vodećim industrijskim zemljama, od Njemačke do SAD-a koje ne financiraju antirecesijske mjere zaduživanjem. Ni jedna zemlja nije mogla predvidjeti do koje razine će ići ova kriza, prema tome svi se zadužuju i idu u deficit. Danas je normalna pojava da je u nekim vodećim zemljama u EU deficit i do četiri-pet posto.
Hoće li ova kriza sa Slovenijom loše utjecati na kreditni rejting Hrvatske?
- Ne. Dapače, rejting će nam učvrstiti ulazak u NATO 3. travnja.
Vanjski dug premašio je BDP po prvi put.
- Ne bih se složio. Riječ je o tome da naši stručnjaci koji o tome govore ne uračunavaju u BDP sivu ekonomiju, a ona je realna i također se ubraja u bruto domaći proizvod. Znači, moramo dodati tih 15-20 posto, ne znam točno koliko, a neke su zemlje imale i 30 posto, što smo, Bogu hvala, smanjili prije nego uđemo u EU kako bismo dobili novac iz kohezijskih fondova EU. Naprosto moramo odvojiti pregovore od pitanja granice. To je pitanje političke volje u EU, to je i pitanje naše diplomatske aktivnosti
Vaše izjave oko budućnosti drugog mirovinskog stupa u više navrata su izazvale pomutnju. Možete li precizno kazati što država planira s drugim stupom?
- Vrlo precizno: ključno je načelo dobrovoljnosti. Sigurno nitko nikoga neće tjerati da se iz drugog stupa prebaci u prvi. Ali, pričekat ćemo kraj rasprave sa stručnjacima i umirovljeničkim udrugama za konačnu odluku.
Hoćete li biti kandidat HDZ-a za predsjednika države?
- O tome uopće ne razmišljam.
Nije isključeno?
- Ne, ne, hoću reći da su naš prioritet sada lokalni izbori. Pobjeda HDZ-a je prioritet, a to znači da želimo imati najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana, te naravno najveći broj vijećnika.
Izvor: glas slavonije
Hladetina
Lisnato s višnjama
Boršč
PČELINJA PELUD S…
Black Jack
Sparivanje gemova
Car race
puta
