I u Iloku i u Bačkoj Palanci mnogo se čini na razvijanju prekogranične suradnje, ali rezultati nisu baš vidljivi. Razlog su mnogi neriješeni problemi, a najveći je šarengradska ada, koja naravno nije lokalni problem. Ali stanovnicima Šarengrada ada je od životne važnosti jer tamo su od pamtivijeka držali u slobodnoj ispaši stotine krava, svinja, konja i druge stoke. Ada je i poznato mrjestilište šarana, poznati teren za sportski ribolov te rezervat rijetkih ptica. U Šarengradu znaju često reći da bez ade nema ni Šarengrada, ali malo tko za to mari. Koliko je to veliki problem za hrvatsku stranu pokazala je i konferencija za novinare čelnika Grada Iloka i Općine Bačka Palanka održana jučer u Iloku. Gradonačelnik Iloka Ivan Plazonić izložio je nazočnim novinarima zajednički program razvoja turizma s jedne i druge strane Dunava kojim bi trebali obostrano sudjelovati u natjecaju pred pristupnim fondovima EU-a, a u programu razvoja prekogranične suradnje. Prema tom projektu uredile bi se turističke staze uz lijevu obalu Dunava kroz Bačku sve do Novog Sada, a s lijeve obale uredile bi se turističke pješačke staze i vinske ceste sa srijemske strane Dunava. Međutim na konferenciji za novinare ipak je dominiralo pitanje šarengradske ade. Predsjednik Mjesnog odbora Šarengrada Pero Ćorić obrazložio je privremeno rješenje prema kojem bi do konačnog međudržavnog rješenja šarengradsku adu mogli koristiti stanovnici i jedne i druge strane. Po tome bi od lipnja 2009. stanovnici i s područja Grada Iloka i s područja općine Bačka Palanka mogli slobodno odlaziti na kupanje na adu, bez putovnica i uobičajenih provjera. Prema obećanju predsjednika općine Bačka Palanka Koste Stakića, koji navodno pripada novim demokratskim snagama, prijevoz bi se obavljao skelom, koja je 1990. oteta Šarengrađnima i koja je još uvijek usidrena na drugoj obali i već u raspadnutom stanju.
Izvor: glas slavonije, slika: Iggy