Ekonomisti savjetuju za izlaz iz recesije: Na dulji rok raditi…

19 Ruj 2009

Sve u što je vjerovao svijet globaliziranoga kapitala, a unatrag 20 godina i Hrvatska, u dubokoj je krizi, pred bankrotom ili je već propalo, jer, niti je Amerika - kao što se vjerovalo - vodeća gospodarska supersila, niti je liberalni kapitalizam sustav koji trajno jamči demokraciju, slobodu i gospodarski prosperitet, niti je - u slučaju tranzicijskih, istočnoeuropskih zemalja - priključivanje Europskoj uniji superjamstvo dugoročnog poleta, a ni ulazak u NATO nije čisti posao. Iz dana u dan, dulje od godinu i pol, s galopirajućim ubrzavanjem, množe se vijesti o velikim burzovnim potonućima i još većim bankarskim i kompanijskim bankrotstvima, što su s epicentrom na američkom tržištu hipotekarnih zajmova, u međuvremenu preplovili Atlantik i zapljusnuli veći dio europskoga gospodarstva. Ekonomist Nouriel Roubini, koji je skupa s nobelovcima, Paulom Krugmanom i Josephom Stiglitzem, još prije tri godine predviđao veliku svjetsku krizu, u svojoj najnovijoj studiji predviđa da će privredna depresija već u 2009. preplaviti Europu od Baltika do Jadrana. Hrvatska nije zaobiđena, a jedna od glavnih njegovih preporuka Markovu trgu glasi: Obratite se MMF-u dok nije prekasno. Prema njegovom mišljenju, to ćemo morati učiniti najkasnije do ljeta. Glavni razlog, prema Roubiniju, zbog kojeg će depresija baciti na koljena većinu zemalja od Baltika do Jadrana je to što su između 60 do 90 pa i više posto bankarskog potencijala predale mrežama velikih EU-banaka (u čemu je Hrvatska neslavni lider), a zatim se zaplele u prekomjernu potrošnju. Slične crne scenarije još i ranije, predviđali su malobrojni, ali samosvojni ekonomisti Stjepan Zdunić, Dubravko Radošević i Guste Santini, kojima je bilo gotovo neugodno, što javnosti moraju tumačiti da Hrvatska srlja u tešku krizu, jer precijenjenim tečajem kune uništava domaću proizvodnju, a rasprodajom najkvalitetnije gospodarske imovine i enormnim zaduživanjem u inozemstvu upropaštava i nacionalnu budućnost. U srijedu bi ponešto moglo biti jasnije, jer će se pred Vladom naći antirecesijske mjere ekonomskog tima. S poduljim zakašnjenjem, u pripremu proturecesijskih mjera u Hrvatskoj uključila se i Vlada formiranjem Ekonomskog vijeća, od kojeg u srijedu očekuje konačni prijedlog fiskalnih poticaja i proturecesijskih mjera, kako bi hrvatsko gospodarstvo izbjeglo i depresiju i recesiju. Znanstveni tim koji priprema paket mjera, već je u javnost izišao s dijagnozom, da je od četvrtog tromjesečja Hrvatska u recesiji, dok su i Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, zastupajući glavne interese stranih vlasnika i javnog sektora, od Vlade zatražile da ograniči ili smanji javnu potrošnju do deset posto, kako ne bi - kako je izjavio Nadan Vidošević kriza trajala deset godina. No, ni te dvije adrese, kao ni SDP, koji je u Sabor uputio nekoliko prijedloga i proturecesijskih mjera, nisu kazali Vladi i ministru financija za koliko da smanji plaće u javnom sektoru i mirovine te niz proračunskih izdataka, kako bi se spriječila depresija, a dohodak i smanjeni proračun preraspodijelili u korist proizvodnje, investicija s kraćim ciklusom i izvoza (čega i kamo). Hrvatska politička scena je u velikoj zamci. Ako uoči lokalnih izbora, nad kojima se nadvija i sjena izvanrednih parlamentarnih izbora, vladajući HDZ iziđe s dijagnozom stanja i bolnim mjerama, izgubit će izbore, kao što ih, iziđe li s još bolnijim mjerama i još točnijom dijagnozom stanja, oporba neće dobiti. Stoga, kao da i u Hrvatskoj - kao i u postizbornoj Americi - većina glavnih sudionika čeka da depresija učini svoje, kako bi moglo početi nadmetanje s krajnje bolnim, proturecesijskim scenarijima, radi rezanja prekomjerne potrošnje, državne i osobne, te za smanjivanje vanjskog duga, manjka u državnom proračunu i manjka u bilanci plaćanja prema inozemstvu. Jer, i u američkom, i u hrvatskom slučaju, izlaz je isti - na dulji rok raditi mnogo više za manje novaca, što, agresivnim, potrošačkim marketingom omamljena javnost teško može prihvatiti, ako je na to ne prisili krajnja, masovna oskudica. Izvor Glas slavonije

Pošalji link Komentiraj