Da li je realno klizanje gospodarstva u nelikvidnost s kraja…

19 Ruj 2009

Domaće gospodarstvo klizi u tešku krizu nelikvidnosti, koja bi se do kraja godine mogla mjeriti s kaotičnim stanjem s kraja 90-ih godina. Likvidnost tržišta ne može se postići naredbom, pa poslodavci i ekonomisti ne vjeruju da će jedna od antirecesijskih mjera Vlade - plaćanje obveza u roku od 60 dana - lako uspjeti. Željeni ritam plaćanja veliki sustavi u zemlji, kako se tvrdi, moći će "uloviti" tek krajem ljeta, i to ako ne bude velikih potresa na tržištu. Naime tvrtke, uz postojeće neplaćene račune iz prošle godine, moraju podmirivati i nove dospjele obveze, za što im je potreban veći izvor financijskih sredstava. A novca, jednostavno, nema. Bez povećanja likvidnosti kompletnog tržišta, a to znači da poduzeća na raspolaganju trebaju imati dostupan novac - poručuje cijeli niz naših sugovornika - nemoguće je rokove plaćanja dekretom svesti u razumnu mjeru. Državne tvrtke, monopolisti na tržištu, realnom sektoru posao plaćaju prosječno u roku od oko 200 dana. Realni sektor, pak, slijedom dugih rokova naplate odrađenog posla svojim dobavljačima duguje, a kako vrijeme prolazi i rokovi plaćanja se povećavaju. Prema posljednjim podacima, ljekarne kojima duguje država veletrgovcima lijekova isporučenu robu plaćaju najmanje 190 dana nakon isporuke. Bolovanja se poslodavcima, pak, isplaćuju nakon 170 dana. Najgore je, međutim, onima koji posluju s tvrtkama u području cestogradnje, bilo da je riječ o HC-u ili HAC-u, Hrvatskim željeznicama, HEP-u. "Te su tvrtke, uz samu državu, generatori nelikvidnosti", kazao nam je jedan od poslodavaca iz realnog sektora, navodeći da se rokovi plaćanja državnih tvrtki protežu i do 220 dana. Broj nepodmirenih obveza raste niz mjeseci i trenutno iznosi 14,7 milijardi kuna. Državne tvrtke, odnosno javna poduzeća, tek sada plaćaju račune iz studenoga prošle godine. Sami priznaju da problema s likvidnošću imaju, da im je poslovanje dodatno otežao zahtjev Vlade za rezanje troškova te da će im trebati najmanje sedam-osam mjeseci da se svedu u okvire mjere - plaćanje u roku 60 dana. Mnogi se, međutim, boje da bi to moglo tek ostati želja Vlade, s obzirom na to da i država sve teže ispunjava svoje financijske obveze. Koliki je, pak, dug državnih tvrtki skriva se, uz optimistične poruke iz Vlade da država sve svoje obveze plaća na vrijeme. Činjenica da su plaće financirane iz proračuna isplaćivane do 18. ožujka, iako se sva plaćanja trebaju obaviti najkasnije 15. u mjesecu, jasno pokazuje da državna blagajna novca nema. - Novac kojim privatni sektor kreditira državu je ogroman, a tu govorimo i o državi, i o jedinicama lokalne uprave, i o javnim poduzećima. Bojim se da su bilo kakve mjere za ograničavanje krize za neke tvrtke na tržištu prekasno stigle - kaže Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca. Na primjeru HEP-a ilustrira što se zbiva, pa tako HEP naručene poslove plaća u roku od 200 do 220 dana, a istovremeno tvrtka od koje je posao naručen račun za energiju HEP-u mora platiti u roku od sedam do 15 dana. Jedan od poslodavaca u drvnoj industriji kaže da Hrvatskim šumama repromaterijal plaća u roku od 120 do 160 dana i za to kašnjenje isporučuje kamatu od 17 posto. Bio bi sretan kada bi mogao plaćanja obaviti u roku od 60 dana, no kako on duguje dobavljaču, tako i njemu duguju. "Nemoguće je rokove plaćanja srezati preko noći. To je nešto na čemu treba raditi godinu dana, postupno i za što su potrebna dodatna sredstva", kaže nam taj proizvođač. No, gospodarstvo do novca ne može doći i realna je opasnost da će se rokovi plaćanja, umjesto smanjiti, samo produžavati. - I država i javna poduzeća svoje opomene za neplaćanje šalju promptno - kaže Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a. No, istovremeno te iste tvrtke-dužnici od države potražuju sredstva za obavljene radove, ali to nikoga očito nije briga. Samo snažna financijska injekcija koja će popuniti rupe može dati rezultat, ističe Popijač, ali i upozorava da velike sustave treba hitno restrukturirati i racionalizirati jer bi u protivnom za koju godinu ponovo mogli imati iste probleme. Ekonomist Dražen Kalogjera je pesimističan i kaže da zemlja "ponovno ulazi u nelikvidnost kakva je vladala pretkraj 90-ih". Izvor: Glas slavonije

Pošalji link Komentiraj